Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31000 Osijek

OVR-2444/2026-2

U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Mateji Vukmir, a temeljem prijedloga više sudske savjetnice Maje Brnjevarac, u pravnoj stvari ovrhovoditelja HF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika Sim tvornica PVC i ALU stolarije d.o.o., Osijek, Ulica sv. Ane 1, OIB: 55531410537, zastupan po punomoćnici Sanji Hajnal, odvjetnici iz Osijeka, radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika, 16. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odgađa se prijenos zaplijenjenih sredstava, odnosno izvansudska ovrha pokrenuta od strane ovrhovoditelja HF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], protiv ovršenika SIM TVORNICA PVC I ALU STOLARIJE d.o.o., Osijek, Ulica sv. Ane 1, OIB 55531410537, kod Financijske agencije Osijek, pokrenuta na temelju:

- zahtjeva za izravnu naplatu novčane tražbine od dana 20. svibnja 2026. godine (13:10), temeljem ovršne isprave bjanko zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Vjenceslava Arambašića iz Osijeka, dana 29.01.2026. g., pod brojem ovjere OV- 1103/2026, s upisanim iznosom od 20.000,00 EUR,

- zahtjeva za izravnu naplatu novčane tražbine od dana 20. svibnja 2026. godine (13:13), temeljem ovršne isprave bjanko zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Vjenceslava Arambašića iz Osijeka, dana 29.01.2026. g., pod brojem ovjere OV- 1102/2026, s upisanim iznosom od 10.000,00 EUR,

- zahtjeva za izravnu naplatu novčane tražbine od dana 20. svibnja 2026. godine (13:58), temeljem ovršne isprave bjanko zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Zlatka Šimašeka iz Osijeka, dana 08.03.2019.g. pod brojem ovjere OV-737/2019, s upisanim iznosom od 100.000,00 kn (13.272,28 EUR),

do konačne odluke suda o dopustivosti odnosno nedopustivosti ovrhe.

Obrazloženje

1. Dana 15. srpnja 2026. ovršenik je podnio ovome sudu prijedlog radi odgode izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava i proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, s obzirom da je 20. svibnja 2026. pokrenut postupak prisilne naplate na temelju bjanko zadužnica izdanih od ovršenika, i to bjanko zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Vjenceslava Arambašića iz Osijeka, dana 29.01.2026. g., pod brojem ovjere OV-1103/2026, s upisanim iznosom od 20.000,00 EUR, zatim bjanko zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Vjenceslava Arambašića iz Osijeka, dana 29.01.2026. g., pod brojem ovjere OV-1102/2026, s upisanim iznosom od 10.000,00 EUR, te bjanko zadužnice ovjerene kod javnog bilježnika Zlatka Šimašeka iz Osijeka, dana 08.03.2019.g., pod brojem ovjere OV-737/2019, s upisanim iznosom od 100.000,00 kn (13.272,28 EUR). O prijedlogu za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim sud je odlučio posebnim zaključkom.

2. U navedenom prijedlogu ovršenik je naveo da je, za potrebe poslovanja društva, izdao tri bjanko zadužnice, od kojih je jedna ovjerena kod javnog bilježnika Vjenceslava Arambašića iz Osijeka, dana 29.01.2026., pod brojem ovjere OV- 1103/2026, s najvišim upisanim iznosom do 20.000,00 EUR, druga je ovjerena kod javnog bilježnika Vjenceslava Arambašića iz Osijeka, dana 29.01.2026., pod brojem ovjere OV-1102/2026, s najvišim upisanim iz-nosom do 10.000,00 EUR, a treća je ovjerena kod javnog bilježnika Zlatka Šimašeka iz Osijeka, dana 08.03.2019. pod brojem ovjere OV-737/2019, s najvišim upisanim iznosom do 100.000,00 kn (13.272,28 EUR), te ih dostavio u spis (listovi 17-28 spisa). Navedene bjanko zadužnice bile su pohranjene u poslovnim prostorijama ovrhovoditelja, na adresi [adresa], u [adresa]. Ovršenik navodi kako je predmetne bjanko zadužnice u periodu između 30. travnja 2026. i 01. svibnja 2026. g., iz poslovnih prostorija ovršenika, protupravno otuđio PF iz [adresa]. 1, OIB: [osobni identifikacijski broj], bivši suprug ovrhovoditeljice. Odmah po saznanju navedene činjenice, dana 02. svibnja 2026. ovršenik je podnio kaznenu prijavu/odštetni zahtjev Ministarstvu unutarnjih poslova, Policijskoj upravi Osječko-baranjske županije, I. policijska postaja Osijek s ispostavom Čepin (u daljnjem tekstu: MUP), o čemu dostavlja dokaz (list 39 spisa). Kako je izuzev zadužnica, iz prostora društva otuđena i druga imovina ovršenika, prijava je osim BF, podnesena i protiv ovrhovoditeljice, koja je također sa BF sudjelovala u otuđenju imovine društva ovršenika. Ovršenik je prije nego li su zadužnice puštene na naplatu, putem e- pošte o otuđenju obavijestio i Financijsku agenciji (list 38 spisa).

3. Ovršenik je naveo i da su PF i ovrhovoditeljica, u dogovoru, radi protupravnog izvlačenja novca od ovršenika, dana 06. svibnja 2026. bez ikakve pravne osnove sklopili fiktivan Ugovor o cesiji (ustupu potraživanja), kojim je PF ovrhovoditeljici neovlašteno prenio nepostojeće potraživanje po predmetnim bjanko zadužnicama, pri tome svjesni njihovog nezakonitog porijekla, s tim da je ovrhovoditeljica osim navedenog imala u vidu da zadužnicama društva ovršenika raspolaže PF, u svojstvu člana društva, a ne kao osoba ovlaštena za zastupanje društva. O istome kao dokaz dostavlja Ugovor o cesiji od 6. svibnja 2026.(list 41-43 spisa).

4. U članku 2. Ugovora o cesiji navedeno je da „Cedent“ – PF ima potraživanje prema ovršeniku s osnova pozajmica, nakon čega se u drugom stavku navodi kako je potraživanje Cedenta/ BF osigurano spornim bjanko zadužnicama, što nije točno. Predmetne zadužnice je ovršenik izdao kao instrument osiguranja za obavljanje poslovanja društva, o čemu prilaže presliku e-mail korespondencije (list 37-38 spisa), iz koje vidljivo da su skenirani primjerci zadužnica isti dan kad su izdane, upućene na uvid trećoj osobi – OF s kojom je ovršenik imao poslovni odnos, i koje nemaju nikakvu poveznicu s međusobnim odnosom ovršenika i BF. PF prema ovršeniku nema nikakva potraživanja po osnovi pozajmica, jer ih se PF odrekao u korist ovršenika, i to Odlukom od dana 31. prosinca 2023.(list 40 spisa). Dakle, između ovršenika i BF ne postoji nikakav dužničko-vjerovnički odnos, niti je ovršenik u bilo kakvom dugu prema BF koji bi opravdao posjedovanje ili naplatu predmetne zadužnice. Osim navedenog, ovršenik nikada nije dao suglasnost BF za korištenje navedenih zadužnica u svrhu osiguranja predmetne cesije niti za njihovo ustupanje trećim osobama.

5. Nadalje, ovršenik je naveo da je PF je bio zaposlenik društva na radnom mjestu komercijalista, te prokurist društva sa koje je pozicije dana 15. prosinca 2025. opozvan temeljem Odluke skupštine društva. U međuvremenu mu je izvanredno otkazan Ugovor o radu, zbog osobito teških povreda zbog kojih nastavak radnog odnosa više nije bio moguć, te je u društvu ovršenika ostao egzistirati kao član društva. Međutim, iako je član društva, PF nije član uprave društva, niti osoba ovlaštena za zastupanje, i ni na jedan način nije bio ovlašten bez prethodne odluke ili odobrenja društva samostalno raspolagati predmetnim zadužnicama. Ovrhovoditeljica je bez ikakve pravne osnove ispunila bjanko zadužnice na najveći iznos upisanog jamstva, i njima dalje nastavila raspolagati, na način da ih je s navedenim Ugovorom o cesiji, predala Financijskoj agenciji na prisilnu izravnu naplatu protiv ovršenika. Fina je zaprimila isprave dana 20.svibnja 2026. pod brojem specifikacije Klasa: 034-011/26- 07/172, Ur. broj: 118-08-6012-26-(list 8-16 spisa), te je dana 21. svibnja 2026. započela sa pljenidbom novčanih sredstava s računa ovršenika. Dakle, obzirom da je Ugovor o cesiji fiktivan, i temeljen na protupravno pribavljenim (otuđenim) ispravama, te kao takav ništetan, ovrhovoditeljica je bez pravnog temelja predala Fini na naplatu isprave

- zadužnice, stečene kaznenim djelom. Osim navedenog, ugovor o cesiji je akcesorni pravni posao koji ovisi o postojanju i valjanosti same tražbine koja se prenosi. Budući da je ustupitelj (cedent) do predmetne zadužnice došao počinjenjem kaznenog djela krađe, isti nije bio zakoniti imatelj zadužnice niti je prema predlagatelju imao bilo kakvu valjanu tražbinu. Primjenom temeljnog pravnog načela da nitko ne može na drugoga prenijeti više prava nego što sam ima, ovrhovoditelj nije mogao ugovorom o cesiji steći pravo naplate po zadužnici, jer to pravo nije pripadalo ni samom ustupitelju.

6. Ovršenik je u svom prijedlogu naveo kako bi provođenjem pljenidbe i prijenosa sredstava za njega nastala teško nadoknadiva šteta, budući da se u konkretnom slučaju radi o neosnovanoj zapljeni iznosa od 43.272,28 €, koji je prijeko potreban ovršeniku za obavljanje daljnjeg poslovanja. Prijenos zaplijenjenih novčanih sredstava bi onemogućio ili znatno otežao obavljanje gospodarske djelatnosti, ugrozio izvršenje uobičajenih novčanih transakcija, isplata plaća, poreza i doprinosa zaposlenicima, te obaveza prema vjerovnicima, Poreznoj upravi i ostalima, a šteta bi u konačnici nastala i mogućim otvaranjem stečajnog postupka, u kojem postupku može doći do prestanka postojanja ovršenika kao pravne osobe, što u konačnici predstavlja teško nenadoknadivu štetu.

7. Nadalje, naveo je i da je ovrhovoditelj fizička osoba te bi zbog toga, u slučaju da pljenidba i prijenos budu proglašeni nedopuštenim, povrat novčanih sredstava bio izrazito neizvjestan. Naime, ovrhovoditelj je zaposlen u vlastitom obrtu, o čemu kao dokaz dostavlja u spis Izvadak iz obrtnog registra (list 53). Sukladno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, obrt nema pravnu osobnost odvojenu od svog vlasnika (fizičke osobe), već predstavlja isključivo gospodarsku djelatnost. Slijedom toga, u slučaju uspjeha ovršenika u parnici i kasnijeg pokretanja protuovrhe, ovršenik ne bi imao pravni mehanizam kojim bi prisilio sam obrt kao poslodavca da provodi ovrhu na plaći ili stalnom novčanom primanju ovrhovoditeljice, budući da obrtnik ne mora sam sebi izdavati i prisilno provoditi naloge za podmirenje vlastitog privatnog duga.

8. Uzimajući u obzir visinu spornog iznosa od 43.272,28 EUR, ovršenik je naveo da je razvidno da bi prijenosom tako visokih sredstava na račun fizičke osobe, koja ne raspolaže sigurnim primanjima iz kojih bi se u slučaju uspjeha ovršenika iznos mogao promptno vratiti, ta sredstva za ovršenika bila trajno izgubljena, a neovisno o navedenom ovršenik bi u konkretnom slučaju bio izložen dugotrajnom, skupom i u konačnici posve nenaplativom postupku protuovrhe, tijekom kojega bi zbog nemogućnosti obavljanja svoje djelatnosti, uslijed visoko ustegnutog iznosa vrlo vjerojatno prestao egzistirati. S druge strane smatra kako odgodom izdavanja naloga bankama za prijenos, novčana sredstva ostaju blokirana/zaplijenjena na računu kod Financijske agencije, čime je interes ovrhovoditelja u cijelosti osiguran za slučaj da se u parničnom postupku utvrdi osnovanost njegova potraživanja.

9. Radi dokazivanja ispunjenja pretpostavki za predloženu odgodu ovršenik je dostavio sudu i Odštetne zahtjeve (listovi 29-32 spisa), Dopunu kaznene prijave (listovi 33-36 spisa), Odluku od 31. prosinca 2023. (list 40 spisa), izvatke iz sudskog registra Trgovačkog suda u Osijeku (listovi 44-46 i 50-52 spisa), Odluku o izvanrednom otkazu ugovora o radu radniku BF donesenu od ovršenika (listovi 47-49 spisa), u koju dokumentaciju je izvršen uvid.

10. Prijedlog ovršenika za odgodu prijenosa sredstava zaplijenjenih kod Financijske agencije nije dostavljen ovrhovoditelju na očitovanje, sukladno čl. 65. st. 2 OZ. Naime, iz prijedloga ovršenika proizlazi kako će dana 21. srpnja 2026. biti izvršen prijenos zaplijenjenih sredstava na račun ovrhovoditelja, stoga okolnosti ovog slučaja zahtijevaju hitnost u postupanju budući da bi dostavljanjem prijedloga ovršenika na odgovor ovrhovoditelju proteklo vrijeme te bi naknadno donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari u vidu odgode prijenosa bilo bespredmetno.

11. Prijedlog ovršenika za odgodom prijenosa je osnovan.

12. Na prijedlog za odgodom pljenidbe i prijenosa, sukladno čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje: OZ) na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ o odgodi ovrhe. Temeljem čl. 65. st. 1. OZ, sud može na prijedlog ovršenika odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu te ako ispuni jedan od uvjeta iz čl. 65. st. 1. t. 1 – 10. OZ, tj. ako ovršenik ispuni subjektivne i objektivne uvjete iz čl. 65. st. 1. OZ. 13. Podnošenjem prijedloga za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim ovršenik je ispunio objektivni uvjet propisan odredbom čl. 65. st. 1. OZ., budući da se prijedlog smatra žalbom protiv rješenja o ovrsi sukladno čl. 210. st. 2. OZ, o čemu je odlučeno posebnim zaključkom.

14. Nadalje, ovršenik je učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno ispunjen je subjektivni uvjet iz čl. 65. st. 1. Prije svega valja reći da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikovog računa i prenesen ovrhovoditelju.

15. Naime, iz Izvatka iz obrtnog registra razvidno je da je ovrhovoditeljica vlasnica obrta za njegu i uljepšavanje. Uzimajući u obzir visinu iznosa koji je zaplijenjen na Fini, 43.272,28 eura, razvidno je da ovrhovoditeljica, kao fizička osoba ne raspolaže sa sigurnim primanjima kojima bi se u slučaju uspjeha parnice kojom bi se pljenidba i prijenos proglasili nedopuštenima, mogli vratiti ovršeniku s izglednim uspjehom.

16. Nadalje, provjerom u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Osijeku utvrđeno je da ovrhovoditeljica nema upisane nekretnine u svom vlasništvu, dok je ista u suvlasništvu 2/168 dijela nekretnina upisanih u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, zemljišnoknjižni odjel Vrbovsko, u zk. ul. [broj ZK uloška], zk. ul. [broj ZK uloška], , i zk. ul. [broj ZK uloška], koje predstavljaju u naravi oranice, pašnjake, voćnjake i livade, te zk. ul. [broj ZK uloška] koji predstavlja kuću i oranicu oko kuće. Slijedom utvrđenog, razvidno je kako ovrhovoditeljica nema nekretnina koje bi se mogle uspješno unovčiti, posebno s obzirom na suvlasnički udio od 2/168 dijela tih nekretnina.

17. Navedeno dodatno potvrđuje i činjenica kako je iz spisa razvidno da postoje osnove sumnje na počinjenje kaznenog djela vezano za predmetne zadužnice, a što proizlazi iz Potvrde Ministarstva unutarnjih poslova, Policijske uprave Osječko- baranjske, I. policijska postaja Osijek od 13. svibnja 2026., kao i dopune kaznene prijave podnesene Općinskom državnom odvjetništvu 2. lipnja 2026. Iz potonjeg proizlazi da je 2. svibnja 2026. podnesena kaznena prijava protiv ovrhovoditeljice i BF, a koja se tiče i krađe predmetnih zadužnica. Kako je iz dostavljene dokumentacije razvidno da postoje osnove sumnje, osim na protupravno otuđenje predmetnih zadužnica, i na poduzimanje daljnjih protupravnih radnji usmjerenih na nanošenje financijske štete ovršeniku, ovaj sud smatra kako bi ovršenik provedbom trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu,

18. Uzimajući u obzir da odgoda ovrhe ima samo ograničeno vremensko trajanje, a predmetno potraživanje ovrhovoditelja osigurano je i zaštićeno samom zapljenom na računu ovršenika te da ovršenik zaplijenjenim novčanim sredstvima ne može raspolagati pa su navedena novčana sredstva osigurana i ne postoji opasnost za ovrhovoditelja da bi ostao bez navedenih novčanih sredstava, ovaj sud je stajališta kako pretežu razlozi u korist ovršenika te je potrebno odgoditi prijenos zaplijenjenih novčanih sredstva u postupku izravne naplate do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi proglašenja pljenidbe i prijenosa u postupku izravne naplate nedopuštenim.

19. Slijedom navedenog, kako su kumulativno ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 65. st. 1. t. 7. OZ u vezi čl. 210. st. 2. OZ, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Osijeku 16. srpnja 2026.

Sudac:

Mateja Vukmir

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u tri primjerka putem ovog suda županijskom sudu.

Dostaviti:

- ovrhovoditelju

- ovršeniku po pun.

- FINA - odmah