REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1361/2025-16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivani Markotić, u pravnoj stvari tužitelja ŠM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Domagoj Vukušić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 18. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja Domagoja Vukušića, odvjetnika i punomoćnice tuženika ŽM, dipl. pravnice, punomoćnice po zaposlenju, dana 16. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB:26187994862 platiti tužitelju AM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.799,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 7. kolovoza 2024. pa do isplate, određenim za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužitelj sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom daljnjeg iznosa od 376,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 7. kolovoza 2024. pa do isplate.

III. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 1.563,09 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 16. srpnja 2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 24. 3. 2024. u Zagrebu, na Slavonskoj aveniji, stradao u prometnoj nezgodi kao putnik u vozilu registarske oznake [registarska oznaka]. Do nezgode je došlo na način da je TM iz [adresa], prednjim dijelom vozila registarske oznake [registarska oznaka] naletio na stražnji dio vozila u kojem se nalazio tužitelj. Vozilo u kojem se tužitelj nalazio je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tuženika po polici broj [broj police]. Tužitelj je u predmetnoj nezgodi zadobio tjelesne ozljede zbog kojih je trpio fizičke bolove i strah, smanjena mu je životna aktivnost te mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega.

2. Tužitelj se obratio tuženiku u izvansudskom postupku sa odštetnim zahtjevom po kojem mu je tuženik na ime nespornog dijela naknade neimovinske štete isplatio iznos od 1.145,00 EUR od čega se 1.100,00 EUR odnosi na neimovinsku štetu, a iznos od 45,00 EUR na imovinsku štetu (tuđa pomoć i njega). Stoga tužbenim zahtjevom od dana 1.7. 2025. tužitelj od tuženika potražuje isplatu daljnjeg iznosa od 1.500,00 EUR na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, uvećano za zatezne kamate tekuće od 7.8.2024. kao dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva pa do isplate. Potražuje i naknadu parničnog troška uvećano za zatezne kamate tekuće od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate. Tužitelj uz tužbu kao dokaze prilaže Potvrdu MUP o prometnoj nezgodi 24.3.2024., medicinsku dokumentaciju za tužitelja i odštetni zahtjev od dana 6.8.2024.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja i odgovornost svog osiguranika za isti. Osporava visinu naknade neimovinske i imovinske štete. Smatra da je isplaćenim iznosom u cijelosti ispunio svoju obvezu prema tužitelju. Ističe prigovor na tijek zatraženim zakonskih zateznih kamata kako se potražuju tužbom te drži da kamate u konkretnom slučaju, obzirom da će se visina imovinske štete utvrđivati tijekom postupka, mogu teći od presuđenja, dok će u pogledu neimovinske štete odlučan biti nalaz medicinskog vještaka u pogledu završetka liječenja tužitelja. Slijedom svega naprijed navedenoga, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te obvezati tužitelja da tuženiku naknadi prouzročeni trošak parničnog postupka.

4. Tužitelj je u cijelosti ostao kao tužbe i tužbenog zahtjeva. Neosnovanim drži tuženikovo osporavanje visine tužbenog zahtjeva te predlaže da se na tu okolnost provede medicinsko vještačenje i sasluša tužitelj. Neosnovanim smatra i tuženikovo osporavanje tijeka zateznih kamata te se s tim u svezi poziva na čl. 1103 Zakona o obveznim odnosima i čl. 12. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu.

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom naknade neimovinske štete te imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege, nastale uslijed ozljeda koje je zadobio kao putnik u vozilu registarske oznake [registarska oznaka] u prometnoj nezgodi dana 24.3.2024. Nesporni su nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija i odgovornost. Nesporno je i da je tuženik tužitelju u mirnom postupku s osnova naknade neimovinske štete isplatio iznos od 1.100,00 EUR te s osnova naknade imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 45,00 EUR. Sporno je opravdavaju li pretrpljena neimovinska šteta i imovinska šteta s naslova tuđe pomoći i njege tužiteljev zahtjev za isplatom daljnjeg iznosa naknade štete, kao i tijek zakonskih zateznih kamata na utuženi iznos neimovinske i imovinske štete. Radi utvrđivanja spornih okolnosti sud je pregledao naprijed pobrojanu dokumentaciju dostavljenu uz tužbu i odgovor na tužbu te je odredio provođenje medicinskog vještačenja. Prihvaćen je i dokazni prijedlog za saslušanjem tužitelja od izvođenja kojeg je punomoćnik tužitelja odustao budući su stranek postigle suglasnost o cijeni sata nestručno pružene pomoći i njege koju su tužitelju pružali članovi obitelji u visini od 4,00 EUR pa satu. Cijeneći provedene dokaze svaki za sebe i u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 u daljnjem tekstu: ZPP-a), sud utvrđuje da je tužbeni zahtjev u većem dijelu osnovan.

6. Radi utvrđivanja sporne visine neimovinske i imovinske štete sud je rješenjem poslovni broj Pn-1361/2025-6 od dana 12.1.2026. odredio provođenje medicinskog vještačenja. Za vještaka je imenovan doc. prim. dr. sc. Jakša Filipović, specijalist kirurg, kojem je dano u zadatak da se na temelju spisa priležeće medicinske dokumentacije, uvida u zdravstveni karton tužitelja i osobnog pregleda tužitelja, očituje na okolnosti postojanja, trajanja i intenziteta fizičkih boli i straha, postojanja i stupnja smanjenja životne aktivnosti tužitelja, je li tužitelju i u kojem opsegu bila potrebna pomoć i njega druge osobe, a sve s osnova povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje vezano za posljedice tjelesnih ozljeda zadobivenih u predmetnom štetnom događaju dana 24.3.2024.

7. Stalni sudski vještak Jakša Filipović je dana 10.3.2026. nakon pregleda medicinske dokumentacije i osobnog pregleda tužitelja, dostavio svoj pisani nalaz i mišljenje. Utvrđuje da je u štetnom događaju dana 24.3.2024. tužitelj zadobio trzajnu povredu vratne i slabinske kralježnice i natučenje lijevog ramena. Navedene ozljede su se mogle dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po liječenju su zaostale trajne posljedice u vidu redukcije kretnji vratne kralježnice. Zujanje u ušima nije obrađeno po ORL, sindrom karpalnog kanala je degenerativna bolest. Liječenje završeno 3.7.2024. Po provedenom liječenju su zaostale trajne posljedice od 2%. Oštećenik je pretrpio bol jakog intenziteta u trajanju od 1 dana, srednjeg intenziteta 5 dana i manjeg intenziteta 45 dana, kumulativno. Primarni strah je bio jačeg intenziteta i kratkotrajan. U daljnjem tijeku liječenja je postojao tzv. sekundarni strah, koji nastaje uslijed tjelesnih ozljeda, strah jačeg intenziteta bio je u trajanju od 1 dan , srednjeg intenziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha u vidu bojaznosti i zabrinutosti u trajanju od 40 dana, kumulativno. Tuđa pomoć i njega mu je bila potrebna 2h dnevno kroz 40 dana kumulativno. Naruženje ne postoji.

8. Tužitelj i tuženik nisu imali prigovora na opisani nalaz i mišljenje medicinskog vještaka. Sud prihvaća nalaz i mišljenje medicinskog vještaka doc. prim. dr. sc. Jakše Filipovića jer je jasan i pregledan te je sudski vještak u cijelosti ispunio postavljeni zadatak.

9. Nakon provedenog medicinskog vještačenja tužitelj je podneskom od dana 18.3.2026. povisio tužbeni zahtjev. Navodi da sukladno nalazu i mišljenju vještaka proizlazi opravdan ukupni iznos naknade štete od 3.320,00 EUR, od kojih 1. 900,00 EUR neimovinske i 275,00 EUR imovinske štete zbog potrebe za tuđom pomoći i njegom. Konkretno, vođeno kriterijem bolova iznos od 1.200,00 EUR, po kriteriju straha iznos od 1.000,00 EUR i po kriteriju trajnog smanjenja životne aktivnosti iznos od 750,00 EUR. S naslova imovinske štete s osnove tuđe pomoći i njege potražuje iznos od 320,00 EUR.

10. Obzirom na opće poznatu gospodarsku situaciju u Republici Hrvatskoj uvjetovanu globalnim procesima, uvođenjem novčane jedinice eura u platnom prometu, visokoj stopi inflacije i promjenama potrošačkih cijena u posljednjih pet godina do danas, kao i na protek vremena i okolnosti od posljednjih promjena Orijentacijskih kriterija donesenih na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 5.3.2020. i 15.6.2020. tužitelj predlaže da sud uzme u obzir stopu inflacije koja je prema javno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od lipnja 2020. do srpnja 2025. iznosila 31,2 %. Radi svega navedenog, tužitelj uređuje tužbeni zahtjev sukladno nalazu i mišljenju medicinskog vještaka, uzimajući u obzir i pad vrijednosti orijentacijskih kriterija iz 2020. godine zbog inflacije i nespornu isplatu tuženika od ukupno 1.145,00 EUR, pa specificiranim tužbenim zahtjevom od dana 18.3.2026. od tuženika potražuje isplatu ukupnog iznosa od 2.175,00 EUR sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od dana 7.8.2024. i naknadom parničnog troška.

11. Sud dopušta opisanu preinaku temeljem čl. 191 st. 1 ZPP-a budući tužitelj iz iste činjenične i pravne osnove potražuje povišene novčane iznose kao rezultat provedenog medicinskog vještačenja bez kojeg, bez svoje krivnje, nije mogao točno procijeniti opseg pretrpljene neimovinske štete i potrebe za tuđom pomoći i njegom jer za to nema stručnog znanja, a zbog čega je i predložio provođenje vještačenja.

12. Preinaka uslijed inflatornih okolnosti predstavlja opravdani razlog zatraženom povišenju. To stoga što inflacija, nesporno, smanjuje vrijednost novca, a kako je u konkretnom slučaju upravo novac satisfakcija za pretrpljenu štetu, to naknada iste neće ispuniti svoju svrhu ukoliko visina ne bude usklađena sa realnim troškovima života. Tuženik je dužan tužitelju isplatiti pravičnu novčanu naknadu, sve temeljem čl. 1045. i čl. 1046 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO-a), koju tužitelj, cijeneći okolnosti slučaja, potražuje svojim dopuštenim, preinačenim zahtjevom. Sud je, s druge strane, pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade dužan utvrditi jačinu i trajanje povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, imati na umu cilj kojemu služi ta naknada te posebno voditi računa da se zatraženom naknadom ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2 ZOO-a) već da ista odgovara jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih, duševnih boli i straha.

13. Pravni temelj za potraživanje tužitelja je povreda prava osobnosti kao neimovinska šteta te imovinska štete s osnova tuđe pomoći i njege, sve sukladno čl. 1046. ZOO-a. Temeljem čl. 19. ZOO-a tužitelj ima pravo neposredno od tuženika zahtijevati isplatu pravične novčane naknade za naprijed opisanu i pretrpljenu neimovinsku štetu, u skladu s kriterijima, mjerilima odnosno kvalifikatornim okolnostima propisanim čl. 1100. ZOO-a. U slučaju kumulacije više međusobno povezanih oblika povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, kao što je ovdje slučaj, sud će dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. Radi pravilne ocjene visine pravične novčane naknade potrebno je procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju da je svaki od utuženih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povreda prava osobnosti pri čemu je sud dužan voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu sa njenom naravi i društvenom svrhom (čl. 1100. st. 2. ZOO-a).

14. Cijeneći rezultate provedenog medicinskog vještačenja, kao i Orijentacijske kriterije i iznose za utvrđivanje visine pravične naknade neimovinske štete Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sud utvrđuje da primjerena i pravična novčana naknada za pretrpljenu neimovinsku štetu iznosi 2.000,00 EUR. Sud je cijenio težinu zadobivenih ozljeda (trzajna ozljeda vratne kralješnice, natučenje slabinske kralješnice i lijevog ramena) te činjenicu da su iste dovele do trajnog smanjenja životne aktivnosti tužitelja u omjeru od 2%. Cijenjeno je da je tužitelj pretrpio primarni i sekundarni strah, kao i njegovo trajanje. Nije utvrđeno (ne proizlazi iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka) je li prema preporuci liječnika tužitelj nosio Schanzov ovratnik i ako jest koliko dugo pa sud ne može ocijeniti je li navedena okolnost mogla utjecati na očekivanu nelagodu nakon ozljeđivanja i tijekom liječenja. Cijenjeno je da je MR pregled opisao i degenerativne promjene. Uzeto je u obzir da je tužitelj proveo fizikalnu terapiju koja je, prema priloženoj iskaznici KBC Zagreb, Zavoda za fizikalnu terapiju, trajala od 15.7. do 26.7.2024. Cijenjene su zaostale posljedice u vidu redukcije kretnji vratne kralježnice. Uzimajući u obzir stopu inflacije koja je prema javno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku u razdoblju od lipnja 2020. (donošenje Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske) pa do srpnja 2025. (podnošenje tužbe) iznosila 31,3 %, a koje povišenje naprijed navedenog iznosa tužitelju pripada iz razloga obrazloženih u točci 12. ovog obrazloženja, tužitelju pripada pravo na naknadu neimovinske štete u iznosu od 2.624,00 EUR. Budući je tuženi, nesporno, isplatio tužitelju na ime neimovinske štete ukupan iznos od 1.100,00 EUR, to mu je dužan isplatiti i daljnjih 1.524,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 7.8.2024. pa do isplate.

15. Tužitelju je nakon ozljeđivanja bila potrebna pomoć i njega nestručne osobe u ukupnom trajanju od 80 sati koju su mu pružali članovi obitelji. Stranke su se suglasile da se kao cijena sata nestručno pružene pomoći i njege odredi u iznosu od 4,00 EUR, pa tužitelju po ovoj osnovi pripada pravo na naknadu imovinske štete u iznosu od 320,00 EUR. Budući je tuženi, nesporno, isplatio tužitelju na ime imovinske štete s naslova tuđe pomoći i njege iznos od 45,00 EUR, to mu je dužan isplatiti daljnji iznos od 275,00 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, 7.8.2024. pa do isplate.

16. Ukupno dosuđeni iznos neimovinske i imovinske štete iznosi 1.799,00 EUR, dok je tužitelj odbijen sa preostalim zatraženim iznosom od 376,00 EUR jer dosudu istog ne opravdava utvrđeno činjenično stanje, posebno rezultati provedenog medicinskog vještačenja na koje nije imao prigovora.

17. Prema odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Prema odredbi čl. 12. st. 1 Zakon o obveznim osiguranjima u prometu (NN br. 151/2005, 36/2009, 75/2009, 76/2013, 152/2014, 155/2023) je odgovorni osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva (1.) obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili (2.) utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne. U st. 4 istog članka određeno je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete, u roku iz st. 1. ovog članka, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Tužitelj se tuženiku obratio sa odštetnim zahtjevom dana 6.8.2024. po kojem mu je tuženik djelomično ispunio obvezu.

18. Odluka o troška je donesena temeljem čl. 154 st. 2 i čl. 155 ZPP-a, sukladno vrijednosti predmeta spora, u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Tužitelj u cijelosti uspio sa osnovom tužbenog zahtjeva, dok je u pogledu visine uspio u omjeru od oko 83 % pa je omjer uspjeha tužitelja 91,5 %, a omjer uspjeha tuženik 8,5%. Nakon obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici (na način da se od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzme postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela), utvrđen je uspjeh tužitelja u omjeru od 83%. Troškovi koji su tužitelju bili potrebni za svrhovito vođenje postupka odnose se na sastav odštetnog zahtjeva u iznosu od 100 bodova (Tbr. 28 ), tužbe u iznosu od 100 bodova (Tbr. 7 t. 1), podnesaka od 31.7.2025. i 18.3.2026. u iznosu od po 100 bodova za svaki (Tbr. 8.t.1), zastupanja na ročištima 12.1.2026. i 18.6.2026. u iznosu od po 100 bodova za svako (Tbr. 9.t.1) te pristup ročištu za objavu presude u iznosu od 50 bodova (Tbr. 9.t.3). Nije prihvaćen trošak sastava podneska od 12.2.2026. kojim tužitelj obavještava sud o plaćanju predujma za medicinsko vještačenje jer isti nije nužan budući navedeno sud provjerava i sam. Uz vrijednost jednog boda u iznosu od 2,00 EUR (Tbr. 54) i 25 % PDV-a od 275,00 EUR, trošak tužitelja iznosi 1.375,00 EUR. Obzirom na omjer uspješnosti od 83 % tužitelju pripada pravo na naknadu troška u iznosu od 1.100,00 EUR. Navedenom trošku treba dodati trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 300,00 EUR te trošak sudske pristojbi na tužbu (53,09 EUR) i presudu (110,00 EUR) pa ukupno priznati trošak tužitelja iznosi 1.563,09 EUR, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana 16.7.2026. pa do isplate, obračunatim po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku od 15 dana.

U Zagrebu 16. srpnja 2026.

Sutkinja

Ivana Markotić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dozvoljena je žalba županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, pisano, u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

Pun. tužitelja uz rješenje za pristojbu na tužbu (53,09 EUR) i presudu (110,00 EUR) Tuženiku