REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1044/2023-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po punomoćniku Ivici Čuturiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Grad Zagreb, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, uz sudjelovanje umješača Wiener osiguranje Insurance Group d.d., OIB: 52848403362, Zagreb, Slovenska ulica 24, kojeg zastupa punomoćnik Ante Puljiz, odvjetnik u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 05. svibnja 2026. godine, u prisutnosti punomoćnika tužiteljice, Ivana Čuturića, odvjetnika, punomoćnika tuženika ŠJ, dipl.iur. i zamjenika punomoćnika umješača ZJ, odvjetničkog vježbenika, dana 16. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Grad Zagreb, OIB: 61817894937, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, isplatiti tužiteljici HJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] na ime naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu iznos od 4.145,00 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama na iznos neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti od 3.500,00 EUR počev od 27. siječnja 2023. do isplate, a na iznos imovinska štete za tuđu pomoć i njegu od 645,00 EUR počev od 16. srpnja 2026. do isplate, sve to do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, kao i troškove parničnog postupka od 3.001,35 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počev od 27. listopada 2025. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

II. Odbija se tužiteljica sa dijelom zahtjeva za isplatu naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 855,00 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama počev od 27. siječnja 2023. do isplate, kao i sa zahtjevom za isplatu zatezne kamate na dosuđeni iznos imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 645,00 EUR počev pod 27. siječnja 2023. do 15. srpnja 2026. sve to do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

III. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi navodi da je dana 14.06.2022. god. u Zagrebu, u Mihanovićevoj ulici kod kčbr. [katastarska čestica], ispred hotela „Esplanade“, naišla na oštećenje na pločniku uslijed čega je pala i zadobila tjelesne ozljede. Tužiteljica je dakle stradala zbog neodržavanja i/ili nepropisnog održavanja cesta i javnih površina. Prema odredbama čl. 19.a Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 36/09, 125/08, 36/09, 150/11, 19/13, 144/12, 137/15, 123/17, 98/19, 144/20), te čl. 2. st. 1. i 2., čl. 8. i čl.11. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN 68/18, 110/18, 32/20) održavanje javnih prometnih površina i nerazvrstanih cesta spada u komunalnu djelatnost koja se obavlja kao javna služba u djelokrugu jedinica lokalne samouprave, odnosno ista je u konkretnom slučaju u nadležnosti Grada Zagreba koji je ujedno dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima. Grad Zagreb je svoju odgovornost za održavanje mjesta nastanka štetnog događaja učinio nespornom u svojoj obavijesti od dana 13.02.2023.god. Napominje se kako su na mjestu nastanka štetnog događaja izvršeni radovi sanacije dana 21.07.2022.god., pa tužiteljica u spis dostavlja i fotografije mjesta nastanka štetnog događaja nakon sanacije. Tužiteljica je u nezgodi zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, zbog čega joj je pružena medicinska pomoć u KBC-u Sestre Milosrdnice. Tužiteljica u skladu sa odredbom iz čl. 1100., st. 1. i 2., i čl. 1095. Zakona o obveznim odnosima potražuje prema konačnom zahtjevu iz podneska od 30.06.2025. naknadu štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu iznos od 5.000,00 EUR. Tužiteljica se u mirnom postupku dana 26.01.2023. god. odštetnim zahtjevom obratila tuženiku, te tuženik do danas nije dao ikakvu ponudu nespornog iznosa. U skladu s čl. 1103. Zakona o obveznim odnosima, tužiteljica potražuje zakonsku zateznu kamatu na iznos neimovinske i imovinske (tuđa pomoć i njega) štete, od dana nakon dana podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. od 27.01.2023. god., pa do isplate.

2. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja, odnosno nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju, odgovornost, pa tako osnov i visinu tužbenog zahtjeva. Tuženik ističe prigovor neurednosti tužbe u smislu odredbe čl. 109. ZPP-a, budući da tužba ne sadrži sve što je potrebno da bi se po njoj moglo postupiti u ovoj pravnoj stvari, jer je tužitelj propustio precizirati relevantan činjenični supstrat u tužbi. Naime, činjenični supstrat tužbe je neodređen, s obzirom da nije precizirano točno mjesto štetnog događaja, dinamika štetnog događaja (vremenske prilike, kako je tužitelj bio obučen odnosno obuven, što je točno radio u trenutku pada), te trajanje i završetak liječenja. Uopćeno pozivanje na u tužbi opisane relevantne okolnosti nema značaj precizno navedenih pravno relevantnih činjenica u ovom parničnom postupku. III. Tuženik posebno ističe prigovor promašene pasivne legitimacije u ovom postupku, budući da zamjenu, održavanje i popravljanje javnih površina obavlja Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste, sukladno čl.16. Odluke o nerazvrstanim cestama (“Službeni glasnik Grada Zagreba“, broj: 18/13., 16/14., 25/15., 2/17., 7/18. i 22/20.), i to kao trgovačko društvo koje je osnovao Grad Zagreb upravo radi obavljanja takvih delegiranih poslova. Opreza radi, tuženik pridržava pravo od nadležnih službi zatražiti i dostaviti podatke o redovitom i izvanrednom održavanju površina u Mihanovićevoj ulici kod kućnog broja 3 na kojoj se navodni štetni događaj dogodio. Tuženik se ne protivi dokaznim prijedlozima tužiteljice za provođenjem njezinog saslušanja, kao niti provođenju medicinskog vještačenja, ali se protivi saslušanju IJ (zaposlenika Hotela Esplanade), budući da u tužbi nije naznačeno u kojom svojstvu se uopće predlaže saslušanje svjedoka i na koje okolnosti, kao niti na koju okolnost se predlaže provođenje financijskog vještačenja. Tuženik osporava postojanje uzročno-posljedične veze između navodnog štetnog događaja te ozljeda tužitelja s postupanjem tuženika, jer isto iz činjeničnih navoda iz tužbe te dostavljene dokumentacije ne proizlazi. Ovo stoga što je tužitelj na okolnost nastanka opisanog štetnog događaja uz tužbu priložio samo fotografije navodnog mjesta štetnog događaja, a koje fotografije nije moguće povezati sa priloženom medicinskom dokumentacijom. Tužiteljica je dana 14.06.2022. godine navodno ozlijedila ručni zglob, ali po dostavljenoj medicinskoj dokumentaciji takva vrsta ozljede mogla se zadobiti bilo gdje i bilo kada. Osim toga, iz povijesti bolesti tužiteljice na dan 14.06.2022. godine kada je ista zaprimljena u medicinsku obradu proizlazi da je tužiteljica za potrebe anamneze izjavila da je “pala te pri tom ozlijedila desni ručni zglob“, a iz daljnje medicinske dokumentacije proizlazi da je pacijentica bila na fizikalnoj terapiji zbog bolova u dorzumu desnog stopala i ahilovoj tetivi zbog čega praktički nije mogla hodati, a tegobe su počele krajem 3/2022, što sve skupa dovodi u sumnju činjenični supstrat kako ga u tužbi iznosi tužiteljica i navodno zadobivene ozljede. Ukoliko je do navedenog štetnog događaja došlo na opisani način, tada je isti nastao isključivo krivnjom same tužiteljice. Tuženik smatra kako u takvom postupanju tužiteljice svakako ima elemenata obične nepažnje, u smislu izostajanja postupanja koje se očekuje od prosječne osobe, te je na taj način tužiteljica zasigurno sama doprinijela nastanku štete, tim više što već prije nastanka navodnog štetnog događaja tužiteljica praktički uopće nije mogla hodati. S obzirom na navedeno, tuženik predlaže da Naslovni sud obveže tužiteljicu da sukladno čl. 108. Zakona o parničnom postupku u spis dostavi izvornike cjelokupne medicinske dokumentacije, kao i ovjerenu presliku osobnog zdravstvenog kartona radi uvida u zdravstveno stanje tužiteljice, a osobito je li prije ili nakon štetnog događaja imala iste/istovrsne ozljede onima koje je zadobila u štetnom događaju, ili druge ozljede koje su mogle biti od utjecaja na težinu nastalih ozljeda, kao i tijek oporavka. Ukoliko tužiteljica ne dostavi izvornike cjelokupne medicinske dokumentacije, kao i ovjerenu presliku osobnog zdravstvenog kartona radi uvida u njezino zdravstveno stanje, tuženik predlaže Naslovnom sudu da se službenim putem pribavi zdravstveni karton tužiteljice kako bi se moglo komparirati njezino zdravstveno stanje prije i nakon navodno štetnog događaja. Isto tako, tužbeni zahtjev nije u skladu s težinom zadobivenih ozljeda, niti okolnostima slučaja, sudskom praksom odnosno Orijentacijskim kriterijima VSRH imajući u vidu kvalifikatorne okolnosti određene čl.1100. Zakona o obveznim odnosima, i to zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, te za tuđu pomoć i njegu koja je zatražena u ukupnoj visini od 5.000,00 € jer navedeno ne proizlazi iz dostavljene medicinske dokumentacije, te je ista previsoko postavljena. Kako je razvidno iz povijesti bolesti i nalaza radiologa tužiteljica je RTG-om desnog ručnog zgloba i desne šake zadobila lom distalnog radiusa na tipičnom mjestu sa manjom impakcijom bez angulacije, za što joj nije bila potrebna tuđa pomoć i njega, kao i trajanje iste. Osporava se i utuženi tijek zakonske zatezne kamate na zatraženi iznos naknade imovinske štete, s obzirom da bi zzk na tu vrstu štete mogle teći tek od dana presuđenja, pa do isplate. Naime radi se o nenovčanoj materijalnoj šteti (koja nije reparirana), na koju mogu teći kamate tek od dana donošenja prvostupanjske presude, a sve u skladu s čl. 1089. st.2 Zakona o obveznim odnosima (tako i Vrhovni sud u presudi VSRH REV- 425/2007, VSRH REV-655/2007, VSRH REV-520/2006). Zaključno, tuženik predlaže da Naslovni sud o ovoj parnici, na temelju čl. 211. ZPP-a, obavijesti trgovačko društvo Wiener osiguranje VIG d.d. (OIB: 52848403362), Zagreb, Slovenska ulica 24, kao tuženikova osiguravatelja u slučajevima odgovornosti Grada Zagreba prema trećima, temeljem police osiguranja broj: [broj police osiguranja]-00061230, od 27.04.2022. godine, a koja polica osiguranja od odgovornosti je bila važeća u vrijeme navodnog štetnog događaja. Slijedom svega iznesenog, tuženik ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, prigovor isključive krivnje tužitelja, odnosno prigovor doprinosa za prijepornu štetnu, osporava uzročnu - posljedičnu vezu između utužene štete i postupanja tuženika, cijeneći činjenični supstrat tužbe kako je gore opisan, te stoga tuženik predlaže da Naslovni sud u cijelosti odbije tužitelja s tužbom i tužbenim zahtjevom, uz naknadu prouzročenog parničnog troška tuženiku.

3. U podnesku od 01.12.2024. umješač navodi kako je umješač primilo obavijest kako je u tijeku parnica u kojoj tužiteljica HJ zbog štetnog događaja od 14. lipnja 2022., tuži Grad Zagreb radi naknade štete. Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. ističe kako je Grad Zagreb na dan navedenog štetnog događaja imao kod Wiener osiguranja Vienna Insurance Group d.d. zaključen ugovor o osiguranju od odgovornosti iz djelatnosti U odnosu na predmetni tužbeni zahtjev tužiteljice, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d., opreza radi, osporava osnov i visinu predmetnog tužbenog zahtjeva kao neosnovane. Slijedom navedenog, Wiener osiguranje Vienna Insurance Group d.d. ima pravni interes za uspjehom ovdje tuženika Grada Zagreba u ovoj pravnoj stvari, te moli sud dopuštenje za miješanje u parnicu na strani tuženika, sve sukladno odredbama čl. 206. Zakona o parničnom postupku. Tijekom postupka ističe kako se u cijelosti pridružuje navodima tuženika.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presliku fotografija lica mjesta (list 5-8 spisa), odštetni zahtjev sa potvrdom (list 9-1, 17-18 spisa), presliku medicinske dokumentacije (list 11-155-6 spisa), policu osiguranja od odgovornosti (list 25 spisa), Generalnu policu 078700060722 (list 52-55 spisa).

5. Nadalje proveden je dokaz medicinskim vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću, spec. kirurgu (list 71-77 spisa), te usmenim saslušanjem istog vještaka na ročištu od 05.05.2026. (list 103 spisa), te je proveden je dokaz saslušanjem tužiteljice na ročištu od 4. studenog 2019.(list 40-41 spisa).

6. Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći brižljivo i savjesno svaki dokaz zasebno i sve dokaze u njihovoj ukupnosti, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sukladno odredbi članka 8. Zakona o parničnom postupku (NN br. 53/91., 91/92., 112/99., 117/03., 88/05., 84/08, 96/08., 123/08. i 57/11.), sud je ocijenio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

7. Među parničnim strankama je sporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija, odgovornost, uzročno posljedična veza između nastalih ozljeda i predmetnog događaja, kao i osnov i visina tužbenog zahtjeva.

9. Na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja, a podredno i odluke o aktivnoj i pasivnoj legitimaciji u predmetnoj pravnoj stvari sud je proveo dokaz saslušanjem tužiteljice i izvršio uvid u fotografije mjesta događaja.

10. U svom iskazu tužiteljica navodi kako se predmetnog dana vraćala sa fizikalne terapije u Mihanovićevoj ulici, a išla je prema svom stanu u [adresa], u [adresa], te se kretala po nogostupu Mihanovićeve ulice, te je dolaskom do ispred hotele Esplanada uočila velik broj gostiju, te je u jednom trenutku zapela za jednu izdignutu betonsku kocku na pločniku uslijed čega je izgubila ravnotežu i pala desnim bokom na tlo, uslijed čega se glavom udarila u beton odnosno u pločnik, zadobila je oguljotinu desne strane lica, natučenje desne ruke uslijed čega je došlo do puknuća palčane kosti, te natučenje oba koljena. U pomoć su joj pritekli ljudi iz Hotela Esplanada te su je uveli u hotel i nazvali hitnu pomoć, no kako je izjavila da nije u nesvijesti. Međutim u međuvremenu je naišao jedan djelatnik hotela te joj je ponudio da ju odveze u Traumatološku bolnicu u Draškovićevoj ulici gdje je medicinski obrađena, te joj je desna ruka mobilizirana gipsom koji je nosila punih 6 tjedana. Zbog ove ozljede obavila je ukupno 40 fizikalnih terapija te je u to vrijeme koristila analgetike. Kod promjene vremena osjeća bolove u ozlijeđenoj desnoj ruci te natučenim dijelovima tijela. Tužiteljica se od ovih ozljeda liječila cca 3 mj. te su joj za to vrijeme pomoć i njegu pružali ukućani, nećakinja i sestra u vidu nabavke namirnica, čišćenja, kuhanja i obavljanje svakodnevnih higijenskih potreba. Ona je predmetnog dana bila na terapijama za kralježnicu. Bila je obučena u tenisice, hlače i jaknu te je nosila ruksak sa ručnikom i papučama koji su joj bili neophodni za terapiju. Tada je prvi puta prolazila tom relacijom i nije ranije uočila bilo kakve nepravilnosti na nogostupu. Nikakvi radovi nisu vršeni na tom mjestu. Dan je bio sunčan, 6 sati poslije podne. Fotografije koje u sudskom spisu se nalaze na listu 7-8, datiraju mjesec dana nakon događaja, no građevinski radovi na istima u vrijeme štetnog događaja nisu bili započeti ni vođeni, a što se vidi sa fotografija lista 5-6 spis a koje su sačinjene na dan događaja.

11. Sud je u cijelosti poklonio vjeru iskazu tužiteljice u pogledu opisa mjesta štetnog događaja, vremenskih uvjeta koji su vladali toga dana, te ozljeda koje je tužiteljica zadobila u tom štetnom događaju obzirom njezin iskaz u pogledu navedenih činjenica životan, logičan i u skladu sa dokumentacijom koja prileži spisu, te fotografijama mjesta događaja, kao i medicinskoj dokumentaciji i vještačkom nalazu.

12. Analizirajući iskaz tužiteljice, a nakon uvida u fotografije mjesta događaja sačinjenih prije sanacije mjesta događaja (list 5-6 spisa), ovaj sud je zaključio kako se predmetni štetni događaja dogodio na nogostupu Mihanovićeve ulice kod hotela Esplanada na način da je tužiteljica dolaskom ispred hotela zapela za izdignutu betonsku kocku na pločniku izgubila ravnotežu te pala na tlo, a da je uslijed pada zadobila ozljede opisane u medicinskoj dokumentaciji. Sud nije provodio očevid na licu mjesta obzirom su se stranke tijekom postupka suglasile kako je lice mjesta sanirano, pa je očevid bilo nepotrebno povoditi.

13. Iz iskaza tužiteljice, kao i priležeće dokumentacije, i priloženih fotografija razvidno je kako se štetni događaj dogodio na mjestu koje predstavlja javnu površinu, a isto tako na mjestu koje se smatra nerazvrstanom cestom u smislu čl. 5. Odluke o nerazvrstanim cestama Grada Zagreba (Službeni glasnik Grada Zagreba 17/09, 6/13, 7/14, 24/16 - ispr., 2/17, 9/17 - pročišćeni tekst).

17. Naime, sukladno čl. 3. Zakona o komunalnom gospodarstvu (NN br. 36/15) komunalnu djelatnost predstavlja i održavanje javnih površina, pod čim se naročito podrazumijeva održavanje javnih zelenih površina, pješačkih staza, pješački zona, otvorenih odvodnih kanala, trgova, parkova, dječjih igrališta, javnih prometnih površina te dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje. Obavljanje komunalne djelatnosti je u djelokrugu jedinica lokalne samouprave, što proizlazi iz čl. 4. istog Zakona, koji propisuje način obavljanja komunalne djelatnosti, uređuje da komunalnu djelatnost mogu obavljati i trgovačka društva koju osniva jedinica lokalne samouprave. Prema tome tuženik je dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima.

14. Sukladno čl. 1. Odluke o nerazvrstanim cestama Grada Zagreba, propisano je da ovom se odlukom uređuje upravljanje, građenje, rekonstrukcija, održavanje, mjere za zaštitu i nadzor nad nerazvrstanim cestama na području Grada Zagreba, te prekršajne odredbe.

15. U smislu čl. 5. iste Odluke nerazvrstanu cestu čine između ostalog i cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, sustav za odvodnju atmosferskih voda s nerazvrstane ceste, drenaže, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, pothodnik, nathodnik i slično), nogostup, biciklističke staze te sve prometne i druge površine na pripadajućem zemljištu (zelene površine, ugibališta, parkirališta, okretišta, stajališta javnog prijevoza i slično).

16. U smislu čl 7. Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama. Gradsko upravno tijelo nadležno za izgradnju Grada vodi jedinstvenu bazu podataka o nerazvrstanim cestama.

17. Sukladno čl. 14. iste Odluke poslovi održavanja nerazvrstanih cesta su: planiranje održavanja i mjere za zaštitu nerazvrstanih cesta i prometa na njima, redovito i izvanredno održavanje nerazvrstanih cesta, ustupanje radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta, stručni nadzor i kontrola kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja nerazvrstanih cesta, ustupanje usluga stručnog nadzora i kontrole kakvoće ugrađenih materijala i izvedenih radova održavanja nerazvrstanih cesta.

18. Nerazvrstane ceste održavaju se na temelju godišnjeg programa održavanja komunalne infrastrukture za područje gradske četvrti odnosno programa održavanja javnoprometnih površina, javnih objekata, javne rasvjete te izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta na području Grada Zagreba.

19. U smislu čl. 15. iste Odluke poslovi redovitog održavanja nerazvrstanih cesta su ophodnja, redovito praćenje stanja nerazvrstanih cesta, obnavljanje, zamjena i pojačanje donjeg stroja kolnika i kolničke konstrukcije većeg opsega, obnavljanje i zamjena završnog sloja kolničke konstrukcije većeg opsega, mjestimični popravci završnog sloja kolničke konstrukcije od asfalta, betona, betonskih elemenata, kamena te nosivog sloja kolničke konstrukcije i posteljice, mjestimični popravci dijelova cestovne građevine, čišćenje i uklanjanje odronjenog i drugog materijala s nerazvrstane ceste, čišćenje, zamjena i manji popravci otvorenog sustava za oborinsku odvodnju na nerazvrstanoj cesti, zaštita pokosa nasipa, usjeka i zasjeka, uništenje nepoželjne vegetacije, uređenje bankina i bermi, popravak, zamjena i obnova vertikalne i horizontalne signalizacije i opreme, održavanje svjetlosne signalizacije, hitni popravci i intervencije u svrhu uspostavljanja prometa i privremene regulacije prometa nastalih zbog nepredvidljivih okolnosti, osiguranje prohodnosti u zimskim uvjetima (u daljnjem tekstu: zimska služba).

20. Slijedom citiranih odredbi razvidno je kako upravo tuženik obavlja poslove održavanja nerazvrstanih cesta, pa iz navedene odredbe nedvojbeno proizlazi pasivna legitimacija tuženika.

21. Iako je čl. 16. Odluke o komunalnom redu propisano kako poslove održavanja nerazvrstanih cesta obavlja Zagrebački holding, Podružnica Zagrebačke ceste nije od utjecaja na odluku ovog suda o pasivnoj legitimaciji tuženika budući da prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe, tuženik se ne oslobađa od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta tih trgovačkih društava.

22. U predmetnoj pravnoj stvari iz prethodno opisane dinamike nastanka štetnog događaja, a nakon svih provedenih i analiziranih dokaza mjesta i dinamike događaja nedvojbeno proizlazi odgovornost tuženika za isti budući da opisanu javnu površinu koja je ujedno i nerazvrstana cesta nije održavao na način propisan čl. 14. i 15. navedene Odluke, a što je bio dužan, a sud u iskazu tužiteljice nije našao niti jedan od razloga koji bi ukazivao na odgovornost ili doprinos odgovornosti tužiteljice nastanku štetnog događaja već štoviše utvrdio kako se tužiteljica toga dana kretala kao svaki prosječan pješak, da u rukama nije nosila nikakav poseban teret koji bi je ometao u normalnom hodu (ruksak sa ručnikom i papučama), kao i obuću prilagođenu pješačenju (tenisice, hlače i jaknu).

23. Naime u svome kretanju tužiteljica, a niti ostali pješaci nisu dužni posebno obraćati pozornost na stanje ceste, odnosno nogostupa, koji se sukladno odredbama prethodno navedenih Odluka smatraju javnim površinama, za koje se očekuje da budu osposobljeni za normalan promet pješaka i vozila, dakle bez oštećenja i udubljenja, te neotklonjenih ostataka prometnih znakova.

24. Kritične zgode tužiteljica se kretala kao svaki prosječni pješak, normalnim hodom, te je krečući se nogostupom Mihanovićeve ulice, površinom namijenjenom za kretanje pješaka spotaknula na devijaciju izgubila ravnotežu i pala na tlo i u tom padu zadobila ozljede opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji.

25. Naime opće je poznata činjenica da ljudi u kretanju u naseljenim mjestima u prometu, a posebno u uređenim gradskim cjelinama prate posebno cjelokupnu prometnu situaciju, te se pokušavaju usredotočiti na trenutnu prometnu situaciju, a osobito kod prelaska pješačkih prijelaza polazeći slijedom navedenog od pretpostavke da su javnoprometne površine na gradskom području, osobito one namijenjene za kretanje pješaka uređene na način podoban za siguran i nesmetan promet upravo onih kojima su i namijenjene-pješaka, odnosno posebno polazeći od pretpostavke da su javne prometne površine zaštićene i održavane u stanju podobnom za siguran i nesmetan promet upravo onih sudionika u prometu za kretanje kojih su i sagrađene.

26. Navedeno potkrepljuje i odluka VRH, Rev-3195/95.

27. Nastavno, valja istaknuti kako se prenošenjem obavljanja pojedinih komunalnih djelatnosti na druge osobe bilo pravne ili fizičke, tuženik ne oslobađa obveze vršenja nadzora i poduzimanja mjera radi osiguravanja pravilnog djelovanja tih osoba, a ne oslobađa se niti od odgovornosti za štetu koja nastane radi propusta u njihovom radu. Navedeni stav tužiteljice je potvrđen i nizom revizijskih odluka Vrhovnog suda, među ostalim, odlukama posl. br. Rev x -542/2014, Rev-2596/11, Rev-599/08, Rev 1052/05, Rev-1973/99. Iz gore navedenog proizlazi, a s obzirom na citirane zakonske odredbe Zakona o komunalnom gospodarstvu da je upravo tuženik dužan osigurati da se komunalna djelatnost obavlja tako da se spriječi uzrokovanje i nanošenje štete građanima, a što je isti nedvojbeno propustio učiniti neadekvatnim održavanjem površine čije je održavanje u njegovoj nadležnosti.

28. Imajući u vidu da je tuženik propustio izvršiti svoje obveze i sanirati opisanu devijaciju i označiti i na njega upozoriti pješake ili ostale sudionike u prometu za zaključiti je kako u ponašanju tužiteljice nije postojala bilo kakva krivnja za nastanak štetnog događaja, te je utvrdio isključivu odgovornost tuženika za nastanak istog, a u smislu čl. 1045. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05,41/08 - dalje: ZOO).

29. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva ovaj sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Igoru Stipančiću kirurgu iz čijeg vještva je utvrđeno da je tužiteljica je na dan štetnog događaja 14.06.2022. u 19:34 pregledana u Klinici za traumatologiju KBC „Sestre milosrdnice“. U nalazi liječnika se navodi da je pala i pritom ozlijedila desni ručni zglob. Pritom je udarila glavom. Događaj rekonstruirala u potpunosti te negirala mučninu ili povraćanje, vrtoglavicu i glavobolju. U statusu je navedena palpatorna bolnost desne zigomatične kosti, te palpatorna bolnost ulnarne strane desne šake i desnog ručnog zgloba. Uredna funkcija šake i tetivni aparat. Ostatak kliničkog nalaza (vrat, trbuh, prsni koš, kralježnica) opisano je kao uredno. RTG lubanje i kostiju lica bez znakova koštane traume. RTG desnog ručnog zgloba i desne šake lom distalnog radiusa na tipičnom mjestu sa manjom impakcijom bez angulacije. Postavljene su joj dijagnoze: prijelom donjeg dijela lijeve palčane kosti (fractura partis distalis radii sin.), natučenje glave (contusio capitis). Postavljena joj je imobilizacija sadrenom udlagom. Preporučeno joj je mirovanje, lokalno hladni oblozi, analgetici i držanje ruke na povišenom. Kontrola nadležnog liječnika, a traumatologa 23.06.2022. Tužiteljica je 14.06.2022. zadobila: Prijelom desne palčane kosti na tipičnom mjestu, Natučenje glave, Natučenje oba koljena Tužiteljica je na dan štetnog događaja pregledana u Klinici za traumatologiju KBC „Sestre milosrdnice“ gdje su joj na temelju radiološkog i kliničkog pregleda ustanovljeno da je zadobila natučenje glave i prijelom palčane kosti. Prijelom lijeve palčane kosti je liječen konzervativno imobilizacijom do 20.07.2022. a potom fizikalnom terapijom do 23.09.2022. Da je zadobila natučenje oba koljena ukazuje kontrolni nalaz kirurga od 23.06.2022. na kojem se opisuju područja natučenja i krvni podljevi na koljenima. Isključena je koštana ozljeda a RTG upućuje na degenerativne promjene oba koljena. Završetak liječenja. Zadnji pregled fizijatra vezan za predmetnu ozljedu je načinila 15.09.2022. kad joj je indicirano još liječenje fizikalnom terapijom. S istom je završila prema Iskaznici Fizikalne terapije 23.09.2022. Time je liječenje predmetne ozljede završeno. Pregled fizijatra 26.09.2022. je vezan za druge tegobe i liječenje koje nije u uzročnoj vezi s predmetnim događajem (degenerativne promjene koljena). Trajne posljedice. Po završenom liječenju zaostaju bolovi u desnom ručnom zglobu pri promjeni vremena i fizičkom opterećenju. Zaostaje i ograničenje kretnji desnog ručnom zglobu kao i slabija snaga desne šake koja joj je dominanta. Ograničenje funkcije tj kretnji u ručnog zgloba unutar 1/3 ograničenja druge neozlijeđene strane. U zdravstvenom kartonu tužiteljice je zabilježeno da je 22.08.2016. pala i zadobila ozljedu desnog ručnog zgloba. Vidi se da je tada zadobila prijelom palčane kosti na tipičnom mjestu. Zbog istog je liječena imobilizacijom do 21.09.2016. Ne vidi se da je tada provedena fizikalna terapija. U tužiteljice postoji smanjenje životne aktivnosti zbog tegoba s desnim ručnim zglobom te ograničene funkcije ručnog zgloba dominante desne ruke. To smanjenje živote aktivnosti iznosi 6%-7%. Nemoguće je reći u kolikom udjelu u smanjenju životne aktivnosti, odnosno ograničenju funkcije ručnog zgloba, utječe raniji prijelom desne palčane kosti kojeg je zadobila i liječila 2016. godine. Ne postoji podatak kakva je funkcija ručnog zgloba bila nakon završenog liječenja tog prijeloma 2016. god. U tom slučaju se može arbitražno prihvatiti da je udio pola pola, iako nakon prve nije provodila fizikalnu terapiju koju je provodila nakon druge nezgode što može implicirati sporiji i teži oporavak od onog koji je bio nakon prve ozljede 2016. godine. ali o tome nema nikakvih pouzdanih činjenica. Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda trpjela bol i strah te trebala tuđu pomoć zbog privremene nesposobnosti obavljanja svakodnevnih životnih aktivnosti kako slijedi. Ove ocjene su isključivo vezane za predmetno ozljeđivanje i u njima ne sudjeluje ranija ozljeda ručnog zgloba iz 2016. god. Bol jakog intenziteta je trpjela do 3 dana, srednjeg 6-7 dana, a manjeg još do 6 tjedana sveukupno. Povremena bol ulazi u smanjenje životne aktivnosti. Strah tzv. primarni u trenutku ugroženosti i istovremenog tjelesnog ozljeđivanja je bio intenzivan i kratkotrajan. Tzv. sekundarni strah kao posljedica tjelesne ozljede jakog intenziteta je imala 3 dana, srednjeg 5-6 dana i manjeg do 4 tjedana sveukupno. Tuđa pomoć joj je bila potrebna u trajanju od 5 tjedna 3 h na dan zbog nemogućnosti služenja desnom dominantnom rukom koja je bila imobilizirana. Tužiteljica je potom još sveukupno trebala tuđu pomoć 4 tjedana 3 puta tjedno po 2 h zbog otežanog služenja desnom rukom. Pomoć joj je trebala za sve poslove u kojima se koristila rukom od održavanja osobne higijene i oblačenja do nabavke i pripreme hrane. Naruženja kao posljedica zadobivene ozljede u ovom događaju nije uočljivo .

30. U svom usmenom očitovanju na ročištu od 05.05.2026. vještak je naveo kako je tužiteljica je na dan kad navodi da joj se dogodio štetni događaj padom pregledana u Klinici za traumatologiju KBC Sestre milosrdnice 14.06.2022. Tada joj je na temelju kliničkog nalaza i radiološke pretrage utvrđen prijelom palčane kosti u donjem dijelu. Tijek liječenja i kontrolni pregledi kao i način provedenog liječenja opisani su u pisanom nalazu i mišljenju. Vezano za uzročno posljedičnu vezu drži da postoji veza prema dinamici štetnog događaja kako ga opisuje tužiteljica, dakle, pad na ruku koji je prema navodu u tužbi se dogodio oko 19 sati, a istog dana pregledom u 19,34 sati kada joj je utvrđena navedena ozljeda. U svom pisanom nalazu i mišljenju je naveo da postoji u inicijalnoj medicinskoj dokumentaciji greška pri pisanju obzirom da se u kliničkom nalazu, a i sama tužiteljica navodi da je ozlijedila desni ručni zglob, kao dijagnoza navodi prijelom palčane kosti lijeve ruke, međutim, kasnija dokumentacija ukazuje da se radi o desnoj strani, tako da smatram da uzročno posljedična veza je neupitna.

31. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dr. Igora Stipančića kao i njegovo usmeno očitovanje, budući da je isto vještvo sačinjeno stručno, detaljno je obrazloženo, u skladu je s pravilima struke, te je izrađeno na temelju medicinske dokumentacije koja je postojala u spisu do trenutka vještačenja, kao i pregleda tužiteljice, te je vještak u svojim usmenim očitovanjima jasno utvrdio sve ozljede koje je tužiteljica zadobila u predmetnom događaju, kao i uzročno-posljedičnu vezu između nastanka šetnog događaja i ozljeđivanja tužiteljice kako ga opisuje u tužbi, a imajući u vidu da nakon usmenog saslušanja vještaka stranke nisu imale nikakvih prigovora.

32. Odredbom članka 1100. st. 1. i st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, dalje ZOO) propisano je da će sud u slučaju povrede prava osobnosti, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema, s time da će pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih bolova, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom. Naime, sukladno odredbi članka 19. st. 1. i st. 2. ZOO-a, svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti, pod kojima se razumijevaju prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i drugo.

33. Prilikom donošenja odluke o visini naknade neimovinske i imovinske štete nastale uslijed povrede prava osobnosti tužitelja sud je uzeo u obzir narav i karakter zadobivenih ozljeda koje je vještak na jasan i iscrpan način analizirao u svom vještvu, a temeljem medicinske dokumentacije tužiteljice, a iz kojih je jasno utvrđeno kako je tužiteljica u predmetnoj nezgodi nastradala kao pješak uslijed pada na nogostupu zbog nesanirane devijacije asfalta, a u kojoj je zadobila natučenje glave, natučenje oba koljena i prijelom desne palčane kosti, da joj je istog dana učinjena imobilizacija longetom te je provodila redovite kontrole po kirurgu, fizijataru kao i fizikalnu terapiju, da su unatoč provedenom liječenju zaostale trajne posljedice u vidu bolova u desnom ručnom zglobu pri promjeni vremena i fizičkom opterećenju. Zaostaje i ograničenje kretnji desnog ručnom zglobu kao i slabija snaga desne šake koja joj je dominanta. Ograničenje funkcije tj. kretnji u ručnog zgloba unutar 1/3 ograničenja druge neozlijeđene strane uslijed kojih ozljeda je zasigurno trpila fizičke bolove određenog intenziteta i trajanja, a imajući u vidu i dob tužiteljice (rođena 1948. g,).

34. Slijedom toga uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, činjenicu da je tužitelj liječen po fizijataru, provodio fizikalnu terapiju, sukladno čl. 1100. Zakon o obveznim odnosima (NN 35/05,41/08, dalje: ZOO) i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.200,00 kn.

35. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, činjenicu da tužitelj i danas trpi strah od prometa, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužiteljici za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 900,00 kn.

36. Na okolnost pružanja pomoći i njege sud je iz predmetnog vještva utvrdio kako je tužiteljici bila potreba tuđa pomoć u trajanju ukupno 129 sati.

37. Budući da se i inače s naslova pomoći druge osobe cijena određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu gdje stanuje tužiteljica mogla pružiti takvu uslugu, sud je imajući u vidu nespornu činjenicu među strankama da su tužiteljici za vrijeme liječenja u kući pomoć i njegu pružali ukućani, u nedostatku bilo kojih drugih dokaza sud je našao primjerenim cijenu sata tuđe pomoći i njege u iznosu od 5,00 EUR pa tužiteljici u smislu odredbe čl. 1095. st. 1. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a pripada pravična novčana naknada u iznosu od 645,00 EUR.

38. Slijedom naprijed navedenog tužiteljici je temeljem čl. 1103 ZOO-a i čl. 12. st. 4. u vezi st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09 i 75/09) dosuđena pravična novčana naknada neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu u iznosu od 4.145,00 EUR, no kako ista konačnim zahtjevom potražuje iznos od 5.000,00 EUR, to je isti odbijena u preostalom daljnjem dijelu od 855,00 EUR kao prekomjerno zatraženim, a sve sa zakonskom zateznom kamatom počev od podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 27.01.2023. do isplate, a na osnovi čl. 29. st. 1. ZOO-a, a po stopi na osnovi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN broj 78/15, dalje: ZID ZOO), slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.

39. Analizirajući navedene zakonske odredbe, sud je zaključio kako je istim sankcioniran svaki onaj dužnik koji ne ispuni svoju novčanu obvezu po dospijeću, s time da dužnik koji je dakle obvezan platiti određeni novčani iznos s naslova pravične novčane naknade dolazi u zakašnjenje ako tu novčanu obvezu ne ispuni na dan dospijeća, odnosno na dan podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, pa vjerovnik, u konkretnom slučaju tužitelj, može od tog dana zahtijevati i zakonsku zateznu kamatu.

40. Iz vještačkog nalaza i usmenog obrazloženja vještaka koji prileži spisu proizlazi da je liječenje tužiteljice okončano 23.09.2022., pa je tuženik stoga mogao temeljem dostavljene dokumentacije uz odštetni zahtjev utvrditi visinu svoje obveze pa je isti od navedenog datuma bio zasigurno u zakašnjenju sa isplatom neimovinske štete tužiteljici, pa stoga tužiteljici na dosuđeni iznos neimovinske štete od 3.500,00 EUR zatezna kamata pripada od datuma odštetnog zahtjeva, tj. 27.01.2023. do isplate slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I.

41. Na dosuđeni iznos imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 645,00 EUR tužiteljici je zatezna kamata dosuđena od presuđenja do isplate. Naime radi se o nenovčanoj materijalnoj šteti (koja nije reparirana), na koju mogu teći kamate tek od dana donošenja prvostupanjske presude, a sve u skladu s čl. 1089. st.2 Zakona o obveznim odnosima (tako i Vrhovni sud u presudi VSRH REV-425/2007, VSRH REV- 655/2007, VSRH REV-520/2006), pa je stoga tužiteljica odbijena sa dijelom zahtjeva za isplatu zatezne kamate na iznos od 645,00 EUR počev od 27. siječnja 2023. do 16. srpnja 2023. slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I. i II.

41. Tužiteljici je sukladno čl. 154. st. 3. i čl. 155. ZPP-a priznat trošak parničnog postupka i to: za sastav odštetnog zahtjeva 200,00 EUR, za sastav tužbe iznos od 200,00 EUR, za sastav podneska od 18.09.2023., 28.06.2024., 30.06.2025., 07.11.2025. 200,00 EUR za svaki podnesak, za sastav podneska od 02.06.2023., 19.01.2024., 31.01.2025., 29.05.2025. 50,00 EUR za svaki podnesak, za pristup na ročište 10.01.2024., 01.10.2024., 02.09.2025., 04.02.2026. 200,00 EUR za asvako ročište, te za ročište za objavu presude 100,00 EUR, ukupno 2.300,00 EUR uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 575,00 EUR , a na osnovi Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42. Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika, kao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 48,23 EUR i prvostupanjske presude u iznosu od 96,49 EUR, a na osnovi Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 74/95, 57/96, 137/02 , 26/03 i 125/11, u daljnjem tekstu: ZSP).

42. Nadalje tužiteljici je dosuđen trošak nužnog medicinskog vještačenja u iznosu od 299,08 EUR i pristupa vještaka na ročište od 50,00 EUR.

43. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednosti boda Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje, kao i uspjeh stranaka u sporu prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu u podnesku od 30.06.2025. u iznosu od 5.000,00 EUR.

44. Tužiteljica je u pogledu osnovanosti zahtjeva u ovom postupku uspjela sa 100% (odgovornost osiguranika tuženika za predmetni događaj), a u pogledu visine tužbenog zahtjeva sa 82,90% (dosuđeni iznos od ukupno 4.145,00 EUR podijeljen je sa iznosom konačnog zahtjeva od 5.000,00 EUR), pa kad se navedeni uspjeh od 182,90 % podijeli na dva jednaka dijela, u pogledu osnovanosti i visine tužitelj je u ovom postupku uspio sa 91,45 %, a tuženik sa 3,42% (17,10:%:2).

45. Kada se navedeni postotak tužitelja umanji za postotak uspjeha tuženika, tužitelj je u ovom postupku uspio sa ukupno 88,03%.

46. Slijedom navedenog tužiteljici je sukladno čl. 154.st. 3. i čl. 155. ZPP-a dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 3.001,35 EUR time da joj je trošak vještačenja kao nužan trošak dosuđen u cijelosti bez obzira na uspjeh u sporu, dok je tuženik zbog svega navedenog odbijen sa zahtjevom za naknadu parničnog troška slijedom čega je u pogledu parničnog troška stranaka odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom III i IV.

47. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužiteljice odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN broj 78/15), a počev od donošenja ove presude, tj. 16. srpnja 2026. do isplate.

U Zagrebu, 16. srpnja 2026.

Sudac:

Blaženka Butigan Matić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranka koja je bila na ročištu za uručenje ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana uručenja otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva nije uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud. Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva je uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.

DNA:

1. Tužiteljici po pun, uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu od 96,49 EUR

2. Tuženiku

3. Umješaču po pun.