REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U OSIJEKU
Osijek, Vukovarska cesta 31
Poslovni broj: Us I-827/2025-11
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Osijeku, po sucu tog suda Tomislavu Artukoviću, uz sudjelovanje zapisničarke Tamare Golub, u upravnom sporu tužitelja FL (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupa opunomoćenik Ivan Kalauz, odvjetnik u Vinkovcima, Ivana Gundulića 2, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Ulica Republike Austrije 14, Zagreb, radi dozvole za promjenu namjene, 16. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-350- 05/25-06/9, URBROJ: 531-03-25-2 od 8. srpnja 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-350-05/25-06/9, URBROJ: 531-03-25-2 od 8. srpnja 2025. odbijena je žalba tužitelja podnesena protiv rješenja Grada Vinkovaca, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, KLASA: UP/I-361- 05/23-31/000003, URBROJ: 2196-4-9-25-0029 od 28. travnja 2025., kojim je odbijen zahtjev tužitelja za promjenu namjene i uporabu građevine za zgradu poslovne namjene, skupina neodređena – prenamjena poslovnog prostora (etažno vlasništvo E- 5) u stambeni prostor u poslovnoj zgradi na postoječoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (Kralja Zvonimira 6, Vinkovci).
2. Tužitelj osporava zakonitost pobijanog rješenja navodeći da tuženik u pobijanom rješenju ističe da se predmetni stan proširio i na dio zajedničkog hodnika te da nema uvjeta za prenamjenu, a koji zaključak je u suprotnosti s dokumentacijom koja prileži spisu jer stan ima uporabnu dozvolu, a da je stan proširen na hodnik za njega ne bi bila izdana uporabna dozvola. Navodi da su sve preinake koje je tužitelj vršio u predmetnom prostoru utemeljene na zakonu te da preinakama nije zadirao u zajedničke dijelove nekretnine. Stoga tužitelj predlaže poništiti osporeno rješenje Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-350-05/25-06/9, URBROJ: 531-03-25-2 od 8. srpnja 2025., uz naknadu troškova upravnog spora.
3. U odgovoru na tužbu tuženik, u bitnome, navodi da u cijelosti ostaje kod svih navoda iz osporavanog rješenja te stoga predlaže odbiti tužbeni zahtjev.
4. U provedenom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u predmetni spis, spis tuženika i isprave koje su priložene u taj spis. Ujedno je dana 2. srpnja 2026. kod ovoga suda održana rasprava kako bi se strankama omogućilo izjašnjavanje o svim činjeničnim i pravnim pitanjima. Na raspravu je pristupio opunomoćenik tužitelja, dok uredno pozvani tuženik nije pristupio. Opunomoćenik tužitelja je u cijelosti ostao kod svih navoda iz tužbe te je napomenuo da je u zemljišnim knjigama predmetni poslovni prostor u površini 78,71 m², a ne kako je to navedeno u glavnom projektu. Naveo je da tužitelj nije bio investitor niti izvođač radova nego je kupio predmetni poslovni prostor u onim gabaritima kako je to upisano u zemljišnim knjigama i s već izdanom uporabnom dozvolom te su njegova očekivanja da predmetni poslovni prostor prenamjeni u stambeni legitimna, jer proizlaze iz zemljišnoknjižnog stanja i pravomoćne uporabne dozvole. Na raspravi je sud odbio pr ijedlog za saslušavanjem svjedoka u svrhu dokazivanja kao neprikladan i nepotreban.
5. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
6. Odredba članka 151. stavak 1. Zakona o prostornom uređenju (''Narodne novine'', broj: 153/13., 65/17., 114/18., 39/19., 98/19. i 67/23.) određuje da se promjena namjene postojeće građevine i/ili drugog lokacijskog uvjeta, odnosno njezine samostalne uporabne cjeline u čiju svrhu nije potrebno izvođenje građevinskih radova za koje je potrebna građevinska dozvola odobrava dozvolom za promjenu namjene i uporabu građevine.
7. Postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom ili posebnom zakonu s njom izjednačena (članak 3. stavak 1. podstavak 23. Zakona o gradnji, ''Narodne novine'', broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.).
8. Iz podataka spisa proizlazi kako je u upravnom postupku prilikom obavljanja očevida utvrđeno kako stanje na terenu predmetne nekretnine nije u skladu s glavnim projektom broj 006-8/04 od 02. kolovoza 2004. izrađen po Hevisto d.o.o., Vinkovci, glavni projektant JL, dipl.ing.građ. koji je sastavni dio građevinske dozvole KLASA: UP/I-361-03/04-01/190, URBROJ: 2196-03/1-03-04-3 izdane 29. rujna 2004. od Ureda državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko pravne poslove, Ispostave u Vinkovcima. Očevidom je utvrđeno da su na terenu izvedeni radovi za koje je potrebno ishođenje akta za gradnju.
9. U spisu se nalazi snimka izvedenog stanja oznake 393/2023-IS od ožujka 2023. izrađena po ovlaštenom projektantu PL, mag.ing.aedif., broj ovlaštenja G 5469 što je obvezan dio dokumentacije koja se predaje uz zahtjev za izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine. Usporedbom prikaza postojećeg stanja prikazanom na snimci izvedenog stanja oznake 393/2023-IS od ožujka 2023. izrađena po ovlaštenom projektantu PL, mag.ing.aedif., broj ovlaštenja G 5469 (grafički prikaz: 01) koji iznosi 78,71 m² te prikaza predmetnog poslovnog prostora koji je glavnom projektu broj 006-8/04 od 02. kolovoza 2004. izrađen po Hevisto d.o.o., Vinkovci, glavni projektant JL, dipl.ing.građ. (tloris potkrovlja, list III.7) označen kao Lokal 1 bruto površine 55,48 m² utvrđeno je da novo stanje ne odgovara prikazu iz glavnog projekta te da je povećana površina, promijenjen oblik prostorija i izvršeni su radovi kako unutar predmetne uporabne cjeline (pregradni zidovi) tako i izvan nje na način da je novoprikazani stan proširen na zajedničke dijelove zgrade (hodnik).
10. Da bi se odobrila promjena namjene i uporabe građevine tijelo mora utvrditi da na predmetnoj samostalnoj uporabnoj cjelini nije bilo izvođenja radova nego da se radi samo o promjeni namjene. Preduvjet za izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine je da je građevina, odnosno samostalna uporabna cjelina koja je predmet prenamjene postojeća, tj. da je izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom.
11. Za predmetnu samostalnu uporabnu cjelinu (poslovni prostor u potkrovlju) podnositelj zahtjeva je dostavio uporabnu dozvolu izdanu na temelju građevinske dozvole čiji je sastavni dio glavni projekt. Današnje stanje na terenu predmetne uporabne cjeline ne odgovara stanju iz dokumentacije kojom se dokazuje da je uporabna cjelina postojeća, odnosno proizlazi kako nije postojeća (nije izgrađena u skladu s dozvolom).
12. Navedeno je potvrdila službena osoba očevidom, a također to nedvojbeno proizlazi iz snimke izvedenog stanja iz koje je vidljivo da je danas to preuređen stan koji se sastoji od hodnika, kupaonice, radne sobe, ostave, dnevnog boravka i kuhinje, spavaće sobe i balkona neto površine 78,71 m², dok je ranije bio poslovni prostor koji se sastojao od jedne prostorije površine od 55,48 m², sanitarnog čvora površine 3,30 m² i balkona. Čak i tužitelj u tužbi navodi da je vršio preinake u predmetnom prostoru.
13. Kako podnositelj zahtjeva ne posjeduje dokumentaciju za izvedene radove, odnosno nema dokaz da je predmetna uporabna cjelina postojeća, proizlazi da je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu za rekonstrukciju koja se sastoji od dogradnje, izvođenja pregradnih zidova te prenamjene. Navedena rekonstrukcija ne može biti predmet promjene namjene i uporabe građevine jer ne ispunjava ključan uvjet za izdavanje predmetnog akta, a to je da nije bilo radova prilikom prenamjene pa se na predmetnu rekonstrukciju primjenjuje drugi propis, Zakon o gradnji, koji uvjetuje ishođenje građevinske dozvole za te radove.
14. U odnosu na navode tužitelja da stanje na terenu odgovara zemljišnoknjižnom stanju jer je u zemljišnim knjigama upisano potkrovlje površine 77,45 m² i balkon površine 1,26 m² što ukupno čini površinu od 78,71 m², valja reći kako razlozi i propisi, koji su se u pogledu upisa u zemljišnu knjigu i mijenjali, a koje je primijenio zemljišnoknjižni sud nisu od utjecaja na odluku o zakonitosti osporenog rješenja. Navedeni upis u zemljišnu knjigu ne znači da je građevina postojeća, to je neophodno dokazati, a dokazuje se dokumentacijom da je građevina izgrađena u skladu s građevinskom dozvolom, što tužitelj nije učinio. U tom smislu, ovdje nema govora o povredi načela legitimnih očekivanja kako to tužitelj neosnovano smatra.
15. Stoga su javnopravna tijela pravilno utvrdila da u konkretnom slučaju nema uvjeta za izdavanje dozvole za promjenu namjene i uporabu građevine te su uputila tužitelja na izdavanje građevinske dozvole, uz obrazloženje koje sud prihvaća.
16. Kako, dakle, navodi tužbe nisu doveli u pitanje zakonitost osporenog rješenja, to je valjalo na temelju članka 116. stavka 1. i članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima (''Narodne novine'', broj: 36/24.) presuditi kao u izreci ove presude.
U Osijeku 16. srpnja 2026.
Sudac:
Tomislav Artuković
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.
DNA:
1. Tužitelju, po opun.,
2. Tuženiku.
