Republika Hrvatska
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske
Broj: Ppž-8586/2025
Zagreb
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca: Sanje Gospočić kao predsjednice vijeća, te Mladena Genca i Tomislava Tomašića, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice - specijalistice Dubravke Besednik Horak, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljenice GD, zbog prekršaja iz članka 192. stavka 5. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona („Narodne novine“ broj: 115/16., 106/18., 121/19., 32/20., 42/20., 114/22. i 152/24.), odlučujući o prigovoru okrivljenice GD, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva financija Republike Hrvatske, Carinske uprave, Područnog carinskog ureda Rijeka, Carinskog ureda Rijeka, Službe za nadzor, Odjela za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja od 21. kolovoza 2025., broj: 59/2025, Klasa: 471-01/25-04/1519, Ur.broj: 513-02-6015/2-25-6 na sjednici vijeća održanoj 16. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Prihvaća se prigovor okrivljenice GD te se preinačuje pobijani prekršajni nalog u odluci o kazni na način, da je uz primjenu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.), okrivljenica novčanu kaznu u iznosu od 3.000,00 (tritisuće) eura, koja joj je izrečena tim prekršajnim nalogom dužna platiti u 5 jednakih mjesečnih obroka, s time da je prvi obrok dužna platiti u roku od 15 dana od dana primitka ove presude, dok je ostale obroke dužna platiti u roku od 30 dana od dana uplate prethodnog obroka.
Sukladno odredbi članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u navedenom roku, novčana kazna smatrat će se plaćenom u cijelosti.
II Na temelju odredbe članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica GD dužna je platiti paušalne troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske u iznosu od 40,00 (četrdeset) eura, u roku od 15 dana od dana primitka ove presude.
Obrazloženje
1. Pobijanim prekršajnim nalogom okrivljenica GD proglašena je krivom zbog prekršaja iz članka 192. stavka 5. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, činjenično i pravno opisanog izrekom tog prekršajnog naloga te joj je temeljem citirane zakonske odredbe izrečena novčana kazna u iznosu od 3.000,00 (tritisuće) eura.
2. Istim prekršajnim nalogom, okrivljenica je obvezana na naknadu troškova izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 30,00 (trideset) eura.
3. Protiv citiranog prekršajnog naloga, okrivljenica je sukladno odredbi članka 237. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona podnijela prigovor isključivo zbog izrečene novčane kazne.
4. U podnijetom prigovoru okrivljenica u bitnom navodi da je svjesna krivice, no kako nije mogla toliko vremena provoditi na prodajnom mjestu s radnicima koji su ulovljeni u prekršaju, apostrofirajući da je majka petero djece te ukazujući kako joj je zdravlje narušeno, a sezona je bila loša, predlažući slijedom navedenog, da se odmjerena novčana kazna smanji.
5. Prigovor nije osnovan.
6. Rješavajući predmet i ispitujući pobijani prekršajni nalog u smislu odredbe članka 202. stavka 1. u svezi odredbe članka 238. stavka 11. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu - ovaj Sud), nalazi da istim nisu počinjene bitne povrede odredbi prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, povrede odredbi materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice, niti je u postupku nastupila zastara prekršajnog progona, na što ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Ispitujući nadalje, pobijani prekršajni nalog uz ocjenu navoda prigovora kojima okrivljenica ukazuje kako je odmjerena novčana kazna prestroga, a uzimajući u obzir sve subjektivne i objektivne okolnosti koje u smislu odredbe članka 36. stavka 1. i stavka 2. Prekršajnog zakona utječu na odmjeravanje kazne, kao što su stupanj krivnje, opasnost djela i svrha kažnjavanja, ovaj Sud je našao da se u konkretnom slučaju, svrha kažnjavanja, može postići upravo odmjerenom novčanom kaznom, a koja je za inkriminirani prekršaj propisana u iznosu od 2.650,00 do 53.080,00 eura.
8. Iz obrazloženja odluke o kazni vidljivo je kako je izdavatelj prekršajnog naloga na strani okrivljenice olakotno cijenio njezinu korektnost u postupku, dok je otegotno cijenjena činjenica da se radi o počinjenju djela prekršaja fiskalizacije u prometu gotovinom i pravila koja uređuju izdavanje računa. Budući je okrivljenica proglašena krivom za kvalificirani oblik prekršaja iz članka 192. stavka 2. u svezi stavka 1. točke 1. Općeg poreznog zakona, ovaj Sud zaključuje kako je očigledno da je ista sklona kršenju, a ne poštivanju zakonskih propisa. Također, kako niti okrivljenica navode prigovora kojima ukazuje na svoje loše imovinske i socijalne prilike te narušeno zdravstveno stanje nije potkrijepila niti jednim relevantnim dokazom, a novčana kazna je odmjerena tek neznatno iznad posebnog minimuma novčane kazne koja je zakonom propisana za taj prekršaj, ista predstavlja njegovu primjerenu društvenu osudu, te je bez osnove prijedlog okrivljenice da se ista smanji.
9. Ovaj Sud je mišljenja kako je odmjerena novčana kazna primjerena težini i društvenoj opasnosti počinjenog prekršaja i kako je opravdano očekivati da će se istom postići kako opća tako i posebna svrha kažnjavanja, te utjecati na okrivljenicu, ali i na sve druge da ubuduće ne čine takva ili slična protupravna djela.
10. Međutim, iako slijedom svega navedenog nije bilo osnovanih razloga da ovaj Sud preinači osporavani prekršajni nalog u odluci o kazni, smanjivanjem iste, prilikom određivanja roka za njeno plaćanje u smislu odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, vodio je računa o visini novčane kazne koja je odmjerena okrivljenici, budući ista životno i logično predstavlja veliko opterećenje za prosječnog građanina Republike Hrvatske te je odobrena obročna otplata iste, na način naveden u točki I izreke ove drugostupanjske odluke, pri čemu se ističe kako će se u smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati plaćenom u cjelini, ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u za to određenom roku.
11. Kako se odluka o troškovima izdavanja prekršajnog naloga, temelji na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.a u svezi odredbe članka 139. stavka 5. Prekršajnog zakona, ista je zakonita i valjana.
12. Odluka o paušalnom iznosu troškova prekršajnog postupka određenih u točki II izreke ove drugostupanjske presude, temelji se na odredbi članka 138. stavka 2. točke 3.c u svezi odredbe članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Stoga je paušalna svota za okrivljenicu određena u okviru raspona od 13,27 do 663,61 euro (u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, kao ranije važećoj službenoj valuti u Republici Hrvatskoj) koji je propisan Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“ broj: 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje postupka.
13. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 207. Prekršajnog zakona, presuđeno je kao u izreci.
U Zagrebu 16. srpnja 2026.
Zapisničarka:
Predsjednica vijeća:
Dubravka Besednik Horak, v. r.
Sanja Gospočić, v.r.
Presuda se dostavlja Ministarstvu financija Republike Hrvatske, Carinskoj upravi, Područnom carinskom uredu Rijeka, Carinskom uredu Rijeka, Službi za nadzor, Odjelu za inspekcijske i nadzorne poslove u području carine i druga operativna postupanja u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i ovlaštenog tužitelja.
