Republika Hrvatska
Općinski sud u Pazinu
Stalna služba u Poreču - Parenzo
Turistička 2, 52440 Poreč-Parenzo
Posl. br. Ovr-549/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Poreču – Parenzo, po sucu toga suda Sanji Oroz kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice osiguranja MI, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Alenu Ivkoviću, odvjetniku u Rijeci, protiv protivnika osiguranja: 1. Grada Poreča, OIB: 41303906494, iz Poreča, Obala Maršala Tita 5 i 2. USLUGE POREČ d.o.o., OIB: 31073587765, iz Poreča, Mlinska 1, radi određivanja privremene mjere, odlučujući o prijedlogu predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere od 7. srpnja 2026., izvan ročišta, 16. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Odbija se prijedlog predlagateljice osiguranja za određivanje privremene mjere koja glasi:
"Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja MI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja prava služnosti kolnog prolaza i na uklanjanje rampe sa dijela nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, k. č. br. [katastarska čestica] upisano kao Špadići, cesta lokalna, površine 6807 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i omogućavanjem predlagateljici osiguranja MI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da kolnim putem vozilom pristupi na nekretninu upisanu u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, k. č. br. [katastarska čestica] upisano kao Šetalište Antona Restovića, pašnjak, površine 1222m2, parkiralište površine 822 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] određuje se
PRIVREMENA MJERA
I Protivnici osiguranja Grad Poreč, Obala Maršala Tita 5, Poreč, OIB: 41303906494 i USLUGA POREČ d.o.o., Mlinska 1, Poreč, OIB: 31073587765 dužni su predlagateljici osiguranja MI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja na sjevernom dijelu nekretnine upisane u zemljišnim knjigama Oćinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, k. č. br. [katastarska čestica] upisano kao Špadići, cesta lokalna površine 6807 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] na okretištu Špadići ukloniti postavljenu rampu i predlagateljici osiguranja MI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] omogućiti da kolnim putem vozilom pristupi na nekretninu upisanu u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, k. č. br. [katastarska čestica] upisano kao Šetalište Antona Restovića, pašnjak površine 1222m2, parkiralište površine 822 m2, zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] bez ikakvih ograničenja, a pod prijetnjom novčane kazne u visini od 100.000,00 EURA. II Ova privremena mjera smatra provedenom dostavom ovog rješenja protivnicima osiguranja, te žalba ne odgađa provedbu privremene mjere. III Ova privremena mjera određuje se do proteka roka od 15 dana od pravomoćnosti rješenja kojim je utvrđeno smetanje posjeda u parničnom postupku koji se vodi pred ovim sudom pod br. Psp-35/2026 ili do pravomoćnosti rješenja kojim se ukida privremena mjera."
II. Odbija se zahtjev predlagateljice osiguranja da joj protivnici osiguranja naknade trošak ovog postupka.
Obrazloženje
1. Predlagateljica osiguranja je sudu podnijela tužbu koja je kod ovog suda zaprimljena pod posl. br. Psp-35/2026. U tužbi tvrdi da je vlasnica nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], pa da na istu može pristupiti samo putem pristupne javne prometnice označene kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi ulica Šetalište Antuna Restovića koji je kao pristup zajedno sa članovima obitelji koristila posljednjih 20 godina čime da je stekla i posjed prava služnosti kolnog prilaza do svoje nekretnine. Dana 17. lipnja 2016. u pokušaju da pristupi svojoj nekretnini da je naišla na ograničenje pristupa kolnim putem i to na postavljenu i spuštenu rampu na "okretištu Špadići" odnosno na početku ulice Šetalište Antuna Restovića u njezinom sjevernom dijelu pa da joj je od strane protivnika osiguranja ad2 USLUGA POREČ d.o.o. rečeno da ne može pristupati na svoju nekretninu bez plaćanja naknade za prolaz. Dana 08. lipnja 2026. rampa na predmetnom mjestu da je postavljena od strane protivnika osiguranja a2 USLUGA POREČ d.o.o. po nalogu predlagatelja osiguranja ad1 Grada Poreča. Odmah po saznanju za počinjeno smetanje suposjeda prava služnosti prolaza predlagateljica osiguranja da se obratila protivnicima osiguranja sa zahtjevom za uspostavu ranijeg posjedovnog stanja i uklanjanjem rampe, ali protivnici osiguranja da su se na to oglušili. Opisanim postupanjem da su joj oduzeli posljednji mirni suposjed prava služnosti prolaza kolnim putem te joj onemogućili da ulicom Šetalište Antuna Restovića pristupi do nekretnine koja je njezino vlasništvo, a koja u naravi predstavlja parkiralište. Kako do nekretnine predlagateljica osiguranja ne postoji niti jedan drugi kolni pristup na opisani način da je predlagateljici osiguranja ograničen suposjed prava prolaza u potpunosti. Predlaže donošenje rješenja kojim će se utvrditi da su je tuženici (protivnici osiguranja) smetali u posljednjem mirnom i faktičnom suposjedu prava služnosti prolaza na način da su na sjevernom dijelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] postavili rampu, a čime su tužiteljicu (predlagateljicu osiguranja) onemogućili da kolnim putem vozilom pristupi na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] pa da im se nalaže uspostaviti ranije posjedovno stanje prolaza na način da na okretištu Špadići na sjevernom djelu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] uklone postavljenu rampu i tužiteljici (predlagateljici osiguranja) omoguće da kolnim putem bez ikakvih ograničenja u pogledu vremena i broja prolaza motornim vozilima pristupi na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i to u roku 8 dana uz zabranu tuženicima (protivnicima osiguranja) ubuduće činiti takvo smetanje ili na sličan način, a pod prijetnjom novčane kazne u visini od 100.000,00 eura. Potražuje i parnični trošak, a također navodi da je nekretnina k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u vlasništvu i suposjedu tužiteljice (predlagateljice osiguranja) i njezine obitelji. Ustavom RH da je zajamčeno pravo vlasništva, a odredbom Ustava RH i to čl. 48. st. 2. te čl. 31. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima da je propisano da vlasništvo obvezuje, a da je vlasnik stvari prilikom izvršavanja svog prava dužan postupati obzirno prema općim i tuđim interesima, a posebno da se ne smije služiti svojim pravom s ciljem da drugome nanosi štetu ili ga smeta. Protivnik osiguranja ad1 Grad Poreč kao upisani vlasnik pristupne prometnice (ulica Šetalište Antuna Restovića) putem svog komunalnog društva da koristi svoje pravo na pristupnoj cesti na način da je postavljanjem rampe povrijedio interese i prava vlasništva predlagateljice osiguranja, na način da je samovlasnim postavljanjem predmetne rampe predlagateljici osiguranja i članovima njezine obitelji onemogućio korištenje nekretnine u vlasništvu predlagateljice osiguranja, a pogotovo za namjenu koja je dokumentom prostornog uređenja određena i koja faktično predstavlja – parkiralište, čime da su tužiteljici i članovima njezine obitelji uskraćena osnovna i temeljna prava na mirno uživanje prava vlasništva, ali velika šteta zbog onemogućavanja ubiranja plodova iz nekretnine u posjedu i vlasništvu predlagateljice osiguranja. Posebno jer je općepoznata činjenica da je nekretnina u vlasništvu predlagateljice osiguranja smještena na lokaciji koja je iznimno atraktivna za parkiranje vozila velikom broju turista za vrijeme turističke sezone. Upravo protivnik osiguranja ad1 Grad Poreč da je izdao predlagateljici osiguranja posebne uvjete za uređenje parkirališta na njezinoj nekretnini tako da mu je poznato da predlagateljica osiguranja ima pravo posjeda služnosti prolaza na pristupnoj cesti radi kolnog pristupa svojoj nekretnini. Zbog postavljanja rampe predlagateljica osiguranja i članovi njezine obitelji da nisu u mogućnosti koristiti nekretninu za njezinu osnovnu namjenu, ostvariti korist i ubirati plodove od iste nekretnine – odnosno od iznajmljivanja i naplate parkirališta, a sve s obzirom na činjenicu da predlagateljica osiguranja više nema pristup kolnim putem na javnu prometnu površinu, a obzirom na samu površinu i lokaciju iste nekretnine da se radi o šteti od najmanje 1.000,00 eura dnevno. Naprotiv protivnici osiguranja zahtijevaju od predlagateljice osiguranja plaćanje prolaza do njezine nekretnine. Postavljanje rampe osim navedenog da ima cilj od predlagateljice osiguranja naplaćivati pristup vlastitoj nekretnini odnosno ostvarivanje protupravne imovinske koristi. Kako je predlagateljica osiguranja dokazala svoju nenovčanu tražbinu na uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja i uklanjanje rampe te zabranu buduće opisanog i sličnog smetanja posjeda te kako joj prijeti nenadoknadiva šteta jer nije u mogućnosti raspolagati svojom nekretninom u skladu s njezinom namjenom pogotovo za vrijeme turističke sezone, a s druge strane sukladno odredbi čl. 34. st. 2. OZ-a protivnici osiguranja ne trpe nikakvu štetu uklanjanjem rampe, a pristupna prometnica je dovoljno široka u dijelu koji se proteže do nekretnine predlagateljice osiguranja te bi bilo moguće uspostaviti i pješačku zonu, ali i pristupnu kolnu površinu na nekretninu predlagateljice osiguranja, međutim, protivnici osiguranja su se odlučili u potpunosti onemogućiti predlagateljici osiguranja kolni pristup javnoj prometnoj površini te joj na taj način nanijeti ogromnu štetu – predlaže sukladno odredbama čl. 342. i 346. OZ-a te čl. 442. ZPP-a donošenje rješenja sadržaja citiranog u toč. I izreke.
2. Rješenjem ovog suda posl. br. Psp-35/2026-3 od 15. srpnja 2026. određeno je da će se odvojeno raspravljati o prijedlogu tužiteljice (ovdje predlagateljice osiguranja) radi određivanja privremene mjere, te je formiran spis ovog predmeta.
3. Prijedlog predlagateljice osiguranja nije osnovan.
4. Odredbom čl. 346. Ovršnog zakona (NN112/12, 25/13, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022 – dalje OZ) propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine. Radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, te ako su ispunjene slijedeće pretpostavke: ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz čl. 346. st. 1. OZ, ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.
5. Iz stanja spisa proizlazi da predlagateljica osiguranja tvrdi kako je u posjedu prava služnosti provoza preko nekretnine u vlasništvu protivnika osiguranja ad1 Grada Poreča i to k. č. br. [katastarska čestica] Špadići – lokalna cesta, u naravi ulica Šetalište Antuna Restovića, pa da je na toj nekretnini - na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi asfaltirana prometnica (kako je to vidljivo iz fotografije priložene uz tužbu na str. 10 spisa), ulica Šetalište Antuna Restovića – protivnik osiguranja ad2 USLUGA POREČ d.o.o. po nalogu protivnika osiguranja ad1 Grada Poreča postavio rampu čime da je tužiteljica smetana u svom suposjedu prava služnosti provoza preko predmetne nekretnine za pristup do svoje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u naravi parkiralište kojeg iznajmljuje i ubire od toga plodove.
5.1. Nerazvrstane ceste su javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave i na njima se ne mogu stjecati stvarna prava osim prava služnosti i prava građenja radi građenja građevina uz uvjet da ne ometaju promet i održavanje ceste te uz odluku izvršnog tijela jedinica lokalne samouprave (čl. 101. st. 2. Zakona o cestama (NN br. 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23., 156/25., dalje: ZC)). Nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu (čl. 102. st. 1. ZC-a).
5.2. Dakle, posjed prava služnosti puta (prolaza i provoza) ne može se stjecati na cesti koja nedvojbeno predstavlja javno dobro u općoj uporabi iz kojeg razloga se ne može tražiti niti posjedovna zaštita za smetanje posjeda takvog prava služnosti, već nemogućnost prolaženja po javnom putu treba raspraviti i riješiti kod nadležnih tijela za korištenje i upotrebu javnih puteva (arg. iz čl. 35. st. 4. i 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV).
5.3. Slijedom navedenog, predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine prema protivnicima osiguranja, radi čega nije ispunjena prva pretpostavka iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ-a.
6. Također, samim navodom kako predlagateljica osiguranja trpi nenadoknadivu štetu obzirom da gubi dnevnu dobit u visini više od 1.000,00 eura, a protivnici osiguranja određivanjem privremene mjere da ne bi trpjeli nikakvu štetu, koje okolnosti predlagateljica detaljnije ne precizira, a niti obrazlaže, već tek paušalno iznosi
- predlagateljica osiguranja nije učinila vjerojatnim niti postojanje pretpostavke iz čl. 346. OZ-a potrebne za određivanje privremene mjere.
6.1. Isto tako nije učinila vjerojatnim ni da bi bez takve mjere protivnici osiguranja spriječili ili znatno otežali ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenili postojeće stanje stvari, ili da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti u smislu odredbe čl. 346. OZ-a. Na to se uostalom predlagteljica osiguranja niti ne poziva.
6.2. Osim toga, valja istaknuti da su privremene mjere sredstva kojima je cilj stvaranje uvjeta za buduće osiguranje tražbina vjerovnika na temelju odluke koja će biti donesena o glavnom pitanju (u parničnom postupku), pa valja voditi računa i o njihovoj efikasnosti. Naime, budući da se privremenom mjerom osigurava buduće zadovoljenje vjerovnikove tražbine, ona mora biti dovoljno efikasna da onemogući neuspjeh ovrhe, ali nikada toliko ni kvantitativno ni kvalitativno intenzivna da dovede do potpunog ostvarenja pretendiranog vjerovnikovog prava. Dakle, privremenom mjerom ne bi se smio iscrpiti sadržaj vjerovnikove tražbine tj. njegovo prijevremeno ostvarenje.
7. Slijedom svega navedenog, kako nisu ispunjene pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere, riješeno je kao u izreci.
8. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl.14. st. 4. OZ jer predlagateljica osiguranja nije uspjela sa svojim prijedlogom za određivanje privremene mjere.
U Poreču, 16. srpnja 2026.
S u d a c:
Sanja Oroz
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 (osam) dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi u dovoljnom broju primjeraka za sud i suprotnu stranu, putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležan Županijski sud.
Dna:
1. Predlagateljica osiguranja p.p.
2. Protivnici osiguranja.
