Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Ovr-148/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Goranu Škugoru, u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja Odvjetničkog društva Đerek i partneri j.t.d., OIB: 94143387714, Ulica Pavla Hatza 5, Zagreb, protiv protivnika osiguranja ŽB, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi osiguranja, odlučujući o žalbi protivnika osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Splitu Stalne službe u Supetru poslovni broj Ovr-462/2026 od 12. ožujka 2026., dana 16. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba protivnika osiguranja ŽB, kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Splitu Stalne službe u Supetru poslovni broj Ovr-462/2026 od 12. ožujka 2026

Obrazloženje

1. Pobijanim prvostupanjskim rješenjem je na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-2233/22 od 17. siječnja 2025. radi osiguranja novčane tražbine predlagatelja osiguranja u iznosu od 2.488,55 eura sa zateznim kamatama tekućim od 3. lipnja 2022., njegove tražbine na ime troškova parničnog postupka u iznosu od 1.730,55 eura sa zateznim kamatama tekućim od 17. siječnja 2025. te tražbine na ime troškova ovog postupka osiguranja u iznosu od 285,67 eura sa zateznim kamatama tekućim od 12. ožujka 2026., određeno osiguranje uknjižbom založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama protivnika osiguranja označenim kao suvlasnički dio: 4/32 zk.č.br. *146/1, stojna kuća, konoba, dvor i košara, a koja je upisana u zemljišne knjige Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Supetar, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je naloženo protivniku osiguranja da predlagatelju osiguranja naknadi trošak postupka osiguranja u iznosu od 285,67 eura.

2. Protiv tog rješenja žali se protivnik osiguranja navodeći da se žali zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitnih povreda odredaba parničnog postupka u vezi postupka osiguranja. U bitnom navodi da je nekretnina nepodobna za određivanje ove vrste tražbine jer da stvarno stanje ne odgovara upisanom stanju. Ističe da nekretnina ima previsoku vrijednost u odnosu na tražbinu predlagatelja. Navodi da mu je onemogućeno sudjelovanje u postupku jer nije imao saznanja da je postupak pokrenut. Smatra da su se ostvarili razlozi za ukidanje prvostupanjskog rješenja u cijelosti i odbijanje prijedloga za osiguranje.

3. Žalba je neosnovana.

4. Ispitujući prvostupanjsko rješenje ovaj sud ne nalazi da su počinjene bitne povrede odredaba postupka iz čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje u tekstu: ZPP), u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" , broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 – dalje u tekstu: OZ) i čl. 290. OZ-a.

5. Sud prvog stupnja je pravilno i u skladu s odredbom čl. 296. OZ-a odredio osiguranje prisilnim zasnivanjem založnog prava u korist predlagatelja osiguranja na nekretninama u vlasništvu protivnika osiguranja, a na temelju ovršne isprave iz odredbe iz čl. 23. toč. 1. OZ-a. Naime, prema odredbi čl. 296. OZ-a na osnovi ovršne isprave kojom je utvrđena novčana tražbina, predlagatelj osiguranja ima pravo tražiti osiguranje te tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretnini protivnika osiguranja.

6. Neosnovan je žalbeni navod protivnika osiguranja da je nekretnina nepodobna za određivanje ove vrste tražbine jer da stvarno stanje ne odgovara upisanom stanju . Naime, predlagatelj je predložio određivanje osiguranja na nekretnini onako kako je opisana u zemljišnim knjigama te je dostavio izvadak iz zemljišne knjige za tu nekretninu. Eventualno neslaganje stvarnog stanja nekretnine i stanja opisanog u zemljišnim knjigama, nije razlog za odbijanje prijedloga za osiguranje. Također, protivniku treba reći i to da na nekretnini koja je predmet ovog postupka od ranije postoji upisano založno pravo na temelju sudske odluke donesene u drugom postupku.

7. Nadalje, u odnosu na žalbeni navod da nekretnina ima previsoku cijenu u odnosu na iznos tražbine, treba reći da ovršni sud, sukladno odredbi čl. 5. st. 1. OZ-a određuje osiguranje onim sredstvom i na onim predmetima koji su navedeni u prijedlogu za osiguranje. Dakle, dispozicija je predlagatelja osiguranja na kojem će predmetu ovršenika predložiti osiguranje namirenja svoje tražbine, a odredbe Ovršnog zakona ne ograničavaju predlagatelja osiguranja u pogledu predmeta i sredstva koje će odabrati radi namirenja svoje tražbine. Također treba reći da se radi o postupku osiguranja tražbine, a ne o ovrsi radi namirenja tražbine vjerovnika. Stoga, budući da se ovaj postupak vodi radi osiguranja namirenja tražbine u iznosu manjem od 5.300,00 eura, sukladno odredbi čl. 290. st. 3. OZ-a, ovrha se ne može provesti na predmetnoj nekretnini bez obzira na zabilježbu ovršivosti tražbine u zemljišnim knjigama. Do naplate predmetne tražbine može doći samo ukoliko ovršni postupak na toj nekretnini bude pokrenut radi naplate neke druge tražbine u kojem slučaju se namiruju i tražbine osigurane založnim pravom (čl. 86. OZ-a).

8. Neosnovan je žalbeni navod protivnika osiguranja da rješenje ima nedostataka u smislu da razlozi odluke nisu uopće navedeni. Naime, odredbom čl. 41. st. 4. OZ-a u vezi s čl. 290. OZ-a je propisano da rješenje o osiguranju ne mora biti obrazloženo te se može izdati i otiskivanjem štambilja na prijedlogu za osiguranje. Budući da prijedlog sadrži sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupati (čl. 39. OZ -a) te je prijedlog suglasan ovršnoj ispravi, tada sud nije morao posebno obrazlagati razloge donošenja prvostupanjskog rješenja.

9. O žalbenom navodu protivnika osiguranja da je povrijeđeno njegovo pravo da sudjeluje u postupku, treba reći da sukladno odredbi čl. 10. st. 1. OZ-a, ovršni postupak i postupak osiguranja u prvom i drugom stupnju vodi i odluke donosi sudac pojedinac, odnosno bez održavanja rasprave. Nadalje, iz odredbi OZ-a ne proizlazi obveza suda da prijedlog za ovrhu odnosno prijedlog za osiguranje prije donošenja odluke o prijedlogu dostavlja ovršeniku odnosno protivniku osiguranja. Tako je odredbom čl. 42. st. 1. u vezi čl. 290. st. 1. OZ-a propisano da se protivniku osiguranja dostavlja tek rješenje o osiguranju, ne i prijedlog za osiguranje na očitovanje.

10. Slijedom svega navedenog, trebalo je, na temelju odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP- a u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. i čl. 290. OZ-a, odbiti žalbu protivnika osiguranja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje, kao što je odlučeno u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.

U Velikoj Gorici 16. srpnja 2026.

Sudac

Goran Škugor