Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Rijeka, Žrtava fašizma 7

Poslovni broj: P Ob-339/2024-90

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, OIB: 54566384631, po sutkinji Tatjani Škorić Radaković, u pravnoj stvari tužitelja ID, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], M. [adresa], s boravištem u [adresa], zastupan po punomoćnici Ani Srok Lopar, odvjetnici u Rijeci, protiv tuženice ĐD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupane po punomoćnici Senki Pilepić, odvjetnici iz ZOU Irena Lerner i Senka Pilepić iz Rijeke, uz sudjelovanje mlt. VD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], zastupana po posebnoj skrbnici ŽD, dipl. pravnici, djelatnici Centra za posebno skrbništvo Podružnica Rijeka, Drage Gervaisa 7, radi spora o ostvarivanju osobnih odnosa, nakon održane nejavne glavne rasprave u prisutnosti stranaka i zamjenika punomoćnika tužitelja, a u odsutnosti posebne skrbnice mlt. djeteta, zaključene 11. lipnja 2026. te objave odluke dana 16. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Maloljetno dijete VD, OIB: [osobni identifikacijski broj] , rođena **.**.2023. stanovat će s ocem ZD, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi [adresa].

II. Otac ID, OIB: [osobni identifikacijski broj] će samostalno ostvarivati roditeljsku skrb nad djetetom po pitanju zdravlja (izbora liječnika, oblika liječenja, zdravstvene usluge, njege, zdravstvene skrbi, medicinskih postupaka) te odgoja i obrazovanja (izbor vrtića i škole, upisa, ispisa i promjene vrtića i škole te slobodnih aktivnosti), te će samostalno zastupati dijete u osobnim pravima, koja se odnose na promjenu adrese prebivališta ili boravišta djeteta unutar [adresa] i ishođenja osobnih isprava za dijete.

III. Osobni odnosi maloljetne VD s majkom ŠD, odvijat će neposredno svake srijede od 17:00 do 18:00 sati pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Rijeka, u trajanju od šest mjeseci i posredno, videopozivom, svaki dan, osim srijede, počev od 18:00 sati u trajanju od 15 minuta na način da će majka uspostaviti videopoziv.

IV. Nalaže se tuženici ĐD, OIB: [osobni identifikacijski broj], doprinositi za uzdržavanje mlt. VD, OIB: [osobni identifikacijski broj] iznosom od 240,00 EUR (slovima:dvijestotinečedrdeseteura) mjesečno, počev od dana 17. ožujka 2026. nadalje sve dok za to postoje zakonski uvjeti, najkasnije do tridesetog u mjesecu za tekući mjesec, time da je dužna platiti dospjele, a neplaćene iznose uzdržavanja odjendom, u roku od 15 dana, a buduće kako budu dospijevali, sve sa zakonskom zateznom kamatom koja teče na svaki pojedini iznos uzdržavanja, počev od dospijeća pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine , na račun oca ID, OIB: [osobni identifikacijski broj].

V. Odbijaju se protužbeni zahtjev majke da roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb nad maloljetnim djetetom, osim po pitanjima glede kojih je određeno da otac samostalno ostvaruje roditeljsku skrb nad djetetom, kao i zahtjevi majke za ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom bez stručnog nadzora i u većem opsegu pored dosuđenog.

VI. Svaka stranka snosi svoj trošak ovog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj je pred ovim sudom podnio tužbu 26. srpnja 2024. protiv tuženice radi donošenja odluke o povjeri zajedničkog maloljetnog djeteta stranaka na stanovanje, ostvarivanju osobnih odnosa i uzdržavanju, nakon što je prestala izvanbračna zajednica stranaka. Isprva predlaže da sud po provedenom postupku donese odluku o zajedničkoj roditeljskoj skrbi nad djetetom, da dijete stanuje s majkom i ostvaruje osobne odnose s ocem uz obvezu oca da doprinosi za uzdržavanje mlt. djeteta iznosom od 300,00 EUR mjesečno.

1.1. Također predlaže donošenje privremene mjere kojim će se regulirati ostvarivanje osobnih odnosa između oca i djeteta, a uslijed opstruiranja istih od strane majke, predlaže da sud donese privremenu mjeru kojom će povjeriti maloljetno dijete na stanovanje ocu.

1.2. Ujedno predlaže donošenje privremene mjere radi uzdržavanja djeteta, jer majka nakon donošenja rješenja o privremenoj mjeri od 23. lipnja 2025. ne doprinosi za uzdržavanje djeteta.

1.3. Tužitelj zaključno predlaže da sud donese odluku kojom će povjeriti maloljetno dijete ocu na stanovanje uz ostvarivanje osobnih odnosa s majkom i uz obvezu majke da doprinosi za uzdržavanje djeteta. Također predlaže da otac samostalno ostvaruje roditeljsku skrb pitanju zdravlja (izbora liječnika, oblika liječenja, zdravstvene usluge, njege, zdravstvene skrbi, medicinskih postupaka), odgoja i obrazovanja (izbor vrtića/škole, upisa, ispisa i promjene vrtića/škole, izbora aktivnosti), promjene adrese prebivališta ili boravišta unutar [adresa] i ishođenja osobnih isprava za dijete.

2. Tuženica nije dala pisani odgovor na tužbu.

2.1. Tijekom postupka je podnijela protutužbu da se maloljetno dijete povjeri majci, da roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb uz ostvarivanje osobnih odnosa s ocem i obvezu uzdržavanja da doprinosi za uzdržavanje djeteta.

2.2. Također predlaže donošenje privremene mjere da maloljetno dijete stanuje s ocem a s njome ostvaruje osobne odnose.

2.3. Nakon što su roditelji postigli sporazum o ostvarivanju osobnih odnosa između majke i djeteta na ročištu održanom 26. ožujka 2026., majka predlaže da se isti prošire na način da dijete provodi s ocem tri dana u kontinuitetu tjedno i svaki drugi vikend te da katoličke praznike provodi s majkom, a tijekom ljeta deset dana u kontinuitetu u srpnju i u kolovozu.

3. Sud je u ovom postupku rješenjem od 8. listopada 2024. imenovao maloljetnom djetetu posebnog skrbnika u osobi ŽD, djelatnici Centra za posebno skrbništvo, Dislocirana jedinica Rijeka, radi zastupanja njegovih prava i interesa.

4. Roditelji su isprva na ročištima održanim 14. studenog i 12. prosinca 2024. postigli sporazum da maloljetno dijete nastavi stanovati s majkom na novoj adresi [adresa] i ostvarivati osobne odnose s ocem svaki drugi i četvrti tjedan u mjesecu s time da će otac preuzeti dijete dan prije početka ostvarivanja osobnih odnosa, u nedjelju u 19:00 sati, na adresi majke i po isteku osobnih odnosa vratiti dijete majci, također u nedjelju u 19:00 sati. Roditelji su također postigli sporazum da otac doprinosi za uzdržavanje mlt. djeteta iznosom od 300 ,00 EUR te da je otac doprinosio ovim iznosom počev od podnošenja ove tužbe, no sada su sporazumni da se ovaj sporazum počne izvršavati počev od idućega tjedna te da će za vrijeme dok dijete boravi sa svakim roditeljem, taj roditelj doprinositi za sve troškove i potrebe djeteta dok je dijete s njime, a glede izvanrednih troškova da će ih snositi zajednički, po polovici. Roditelji su bili suglasni da dok dijete boravi s jednim roditeljem da ostvaruje osobne odnose s drugim roditeljem posrednim putem, telefonski svaki dan u večernjim satima u periodu od 18:00 do 20:00 sati.

4.1. Roditelji su suglasno naveli da su ovaj sporazum postigli uz pomoć voditeljice intenzivne mjere stručne pomoći i nadzora te da je mjera određena od strane Hrvatskog zavoda za socijalni rad u trajanju od šest mjeseci počev od 1. rujna 2024., te da su ovaj sporazum iznijeli i pred Hrvatskim zavodom koji je pozvan dati nalaz i mišljenje za potrebe ovog postupka.

5. Sud je zaključio glavnu raspravu obzirom na postignuti sporazum roditelja te zakazao ročište radi objave odluke za dan 23. siječnja 2025., međutim istu je preotvorio rješenjem od 21. siječnja 2025.

5.1. Naime, otac je u podnesku od 21. siječnja 2025. prijavio majku da je djetetu dala energetsko piće te je predložio pretvaranje glavne rasprave jer da podnosi zahtjev za samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi nad djetetom. Također je priložio nalaz Hitne pedijatrijske ambulante KBC-a za Geu VD od 6. siječnja 2025., iz koje je vidljivo da je otac dijete odveo na hitan pregled zbog sumnje da joj je majka dala energetsko piće Hell/Monster te da zbog toga dijete nije moglo spavati. Utvrđeno je da je dijete urednog somatskog i neurološkog statusa te urednih vitalnih parametara.

5.2. Majka je potom osporila navode oca te je podnijela protutužbu predlažući da joj se maloljetno dijete povjeri na stanovanje, uz ostvarivanje osobnih odnosa s ocem i obvezu da otac doprinosi za uzdržavanje djeteta iznosom od 300,00 EUR.

6. U dokaznom postupku provedeni su dokazi čitanjem cjelokupne dokumentacije koja prileži spisu koju su stranke dostavile, nalaz Hitne pedijatrijske ambulante KBC-a za VD od 6. siječnja 2025., prijepis komunikacije s voditeljicom mjere TD, medicinski nalaz Klinike za dječju kirurgiju za Geu Lenac od 8. svibnja 2025., zapisnik o uzimanju izjave oca pri Hrvatskom zavodu za socijalni rad, fotografije djeteta, izvješće Hrvatskog zavoda od 18. travnja 2025. te nalaz i mišljenje od 28. travnja 2025. s dopunom od 29. travnja 2026., izvod prometa po računu djeteta, nalaz Klinike za psihijatriju za majku Dianu Sinčić od 22. srpnja 2025. te u izvješće voditeljice mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora od 19. rujna 2025. za srpanj i kolovoz 2025., od 12. studenog 2025. za listopad 2025. i od 29. travnja 2026. za daljnji period do zaključno siječnja 2026., ugovor o radu tuženice od 8. rujna 2025. te u korespondenciju roditelja putem poruka i u izvješće Hrvatskog zavoda o sumnji na neprimjereno ponašanje majke prema djetetu od 8. svibnja 2026. te nalaz pedijatra od 7. svibnja 2026. .

6.1. Također je provedeno kombinirano vještačenje po vještacima iz područja psihologije i psihijatrije Ines Denona i Radomiru Bajiću, koji su usmeno na ročištu pred sudom iznijeli pisani nalaz i mišljenje od 28. siječnja 2026. i odgovorili na pitanja stranaka te su saslušane stranke. Tuženica je tijekom postupka odustala od saslušanja svjedoka voditeljice mjere TD.

7. Među strankama nije sporno da je u izvanbračnoj zajednici stranaka rođeno zajedničko dijete stranaka VD, koja je nakon prestanka izvanbračne zajednice roditelja nastavila stanovati s majkom.

8. Hrvatski zavod za socijalni rad je u nalazu i mišljenju naveo da je po provedenoj obradi obitelji i izvješća voditeljice mjere intenzivne stručne pomoći I nadzora nad ostvarivanjem skrbi nad maloljetnim djetetom koja se započela provoditi 3. listopada 2024. u trajanju od šest mjeseci, utvrdio da kod majke postoje dublji psihopatološki poremećaji koji su se po prvi puta pojavili tijekom njezine adolescencije, da majka nema dostatno razvijene roditeljske kapacitete te je u odnosu prema maloljetnoj VD manifestirala zanemarujuće te psihički i fizički zlostavljajuće obrasce ponašanja, čime je ugrozila djetetovo zdravlje. Kod oca navedeno nije uočeno, a provedbom mjere nije utvrđeno da bi otac bio nezainteresiran i pasivan u odnosu prema VD, kako to majka ističe te koristi dijete kao sredstvo za nastavak konflikta s djetetovim ocem. Iz ponašanja i emocionalnih reakcija maloljetne VD uočeno je da je ista sretna i bezbrižna te se osjeća zaštićeno i sigurno, kad se nalazi kod oca, dok u odnosu prema majci osjeća intenzivan i preplavljujući strah te uznemirenost na spomen riječi "mama." Obzirom na navedeno, predlaže da se provede kombinirano vještačenje po vještacima iz područja psihologije i psihijatrije.

8.1. Hrvatski zavod je u dopuni nalaza i mišljenja predložio da se osobni odnosi između majke i maloljetnog djeteta ostvaruju neposredno pod nadzorom stručne osobe koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Rijeka, svake srijede od 17:00 do 18:00 sati u trajanju od šest mjeseci.

8.2. Otac i posebna skrbnica prihvaćaju u cijelosti nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda, dok majka istog osporava. Ujedno predlažu da sud donese privremenu mjeru kojom će privremeno regulirati odnose među strankama te da se provede kombinirano vještačenje sukladno prijedlogu Hrvatskog zavoda.

9. Tijekom postupka je kod maloljetne VD primijećeno da je dobila modrice 13. ožujka 2025..

9.1. Majka je navela da su je odgajateljice o tome obavijestile kada je došla po dijete u vrtić te da je do istih došlo u igri s drugom djecom, jednako kao i ogrebotina ispod lijevog oka djeteta.

9.2. Otac je naveo da je došao po dijete u pratnji voditeljice mjere 17. ožujka 2025. te da je odveo dijete idući dan pedijatrici, koja je ustanovila modrice koje su bile u prolazu. Pritom da su mu odgajateljice u vrtiću rekle da je VD modrice zadobila kod majke te da im je majka to i potvrdila. Na inzistiranje oca voditeljica mjere je odobrila da mlt. VD ostane s ocem zbog sumnje u majčino postupanje prema djetetu.

9.3. Među strankama nije sporno da mlt. VD uslijed ovih događaja stanuje s ocem počev od 17. ožujka 2025. nadalje tijekom ovog postupka te da od tada osobni odnosi video pozivom s majkom nisu uspostavljeni.

9.4. Mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora je produljena odlukom Hrvatskog zavoda počev od 11. travnja 2025. na daljnjih 6 mjeseci te da je voditeljica mjere TD.

9.5. Majka je zatražila izuzeće voditeljice mjere, međutim Hrvatski zavod je ocijenio taj zahtjev neosnovanim, kao i prijedlog majke da se osobni odnosi između majke i djeteta ostvaruju bez nadzora u Dječjoj kući utorkom i četvrtkom od 16 do 19sati te svaku drugu nedjelju od 10 do 18, svaki drugi praznik i blagdan, a da se primopredaja djeteta vrši ispred Pošte u Kastvu.

10. Obzirom na novonastale okolnosti, sud je smatrao nužnim i potrebnim privremeno urediti odnose među strankama i spriječiti eventualno nasilje među strankama te je donio privremenu mjeru rješenjem od 23. lipnja 2025. kojom je maloljetno dijete povjerio ocu na stanovanje i odredio ostvarivanje osobnih odnosa između majke i djeteta s majkom pod nadzorom stručne osobe u trajanju od šest mjeseci, koju će imenovati Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Rijeka, svake srijede od 17:00 do 18:00 sati i videopozivom, svaki dan, osim srijede, počev od 18:00 sati u trajanju od 15 minuta na način da će majka uspostaviti videopoziv.

10.1. Sud je ocijenio da je u najboljem interesu djeteta da nastavi stanovati s ocem, s kojim stanuje od 17. ožujka 2025., a s kojim se osjeća zaštićeno i sigurno te da ostvaruje osobne odnose s majkom uz stručni nadzor sve do donošenja pravomoćne odluke u ovom postupku te da će se po provođenju dokaza vještačenjem utvrditi da li su majčini roditeljski kapaciteti dostatni za zdrav psihofizički razvoj djeteta ili istog ugrožavaju. Odluku o ostvarivanju osobnih odnosa sud je utemeljio na odredbi članka 124. ObZ-a te je sukladna nalazu i mišljenju Hrvatskog zavoda, obzirom je utvrđeno da je potreban nadzor stručne osobe prilikom ostvarivanja osobnih odnosa između majke i djeteta, obzirom na narušene odnose i komunikaciju roditelja te sumnju na postojanje obrazaca ponašanja zanemarivanjem i zlostavljanjem djeteta od strane majke. Sud je pritom uvažio sporazum roditelja postignut na ročištu od 5. svibnja 2025. da se osobni odnosi između majke i djeteta ostvaruju i posrednim putem, video pozivom, svaki dan, osim srijede, počev od 18:00 sati u trajanju od 15 minuta na način da će majka uspostaviti video poziv, smatrajući da je ostvarivanje osobnih odnosa posrednim putem u interesu djeteta.

10.2. Majka je protiv ovog rješenja podnijela žalbu koja je odbijena te je rješenje potvrđeno rješenjem Županijskog suda u Osijeku poslovni broj Gž Ob - 158/2025 od je 9. listopada 2025.

11. Majka je na ročištu održanom 12. rujna 2025. osporila navode iz nalaza i mišljenja Hrvatskog zavoda, kao i prijedlog oca za donošenje privremene mjere radi uzdržavanja. Na upit suda tužena navodi da se u međuvremenu zaposlila kao spremačica u firmi Samsic počev od 1. rujna 2025. za plaću od 900,00 EUR mjesečno. Ujedno je navela da nije doprinosila za uzdržavanje djeteta od 17. ožujka 2025. otkad dijete stanuje s ocem.

11.1. Roditelji su postigli sporazum da majka doprinosi za uzdržavanje mlt. djeteta iznosom od 224,00 EUR mjesečno te da sukladno ovom sporazumu sud donese privremenu mjeru radi uzdržavanja.

11.2. Sud je ocijenio da u fazi postupka pred zaključenje glavne rasprave donošenje privremene mjere radi uzdržavanja nije nužno te je o uzdržavanju odlučio kao u izreci ove presude.

12. Sud je u daljnjem tijeku postupka odredio provođenje kombiniranog vještačenja po vještacima iz područja psihologije i psihijatrije sa zadaćom da procijene kompetencije roditelja, ocijene kvalitetu odnosa između maloljetnog djeteta i svakog roditelja ponaosob te potrebe svakog djeteta, a osim toga da procijene da li i na koji način osobine ličnosti roditelja, psihičko zdravlje i priroda njihovog međusobnog odnosa umanjuje njihove roditeljske kompetencije te ocijene da li se u dosadašnjem ponašanju roditelja prema djetetu mogu iznaći elementi fizičkog i emocionalnog zlostavljanja, kao i eventualne posljedice na dosadašnji i budući psihofizički razvoj djeteta.

12.1. Vještaci su u nalazu i mišljenju po provedenoj obradi roditelja u bitnome utvrdili da oba roditelja imaju očuvane osnovne roditeljske kompetencije, ali da se njihova kvaliteta i funkcionalnost razlikuju.

12.2. Otac djetetu pruža više osjećaja sigurnosti i stabilnosti, emocionalno je dostupan i organiziran pa omogućuje razvoj sigurnijeg oblika privrženosti kod djeteta. Međutim, u odnosu prema majci pokazuje sklonost ignoriranju i ne uvažavanju, čime produbljuje partnerski konflikt. Njegove roditeljske kompetencije ocijenjene su kao umjereno umanjene zbog dijagnosticiranog poremećaja prilagodbe (F43.2) i mješovitog poremećaja ličnosti (F61), uz očuvane potencijale za napredak kroz stručnu podršku i savjetodavni rad.

12.3. Kod majke je utvrđeno da pokazuje motivaciju za kontakt i preuzimanje skrbi nad djetetom, ali zbog psiholoških odstupanja ne uspijeva djetetu pružiti stabilnost, konstantnost, red, predvidivost i emocionalnu sigurnost. Nije u dovoljnoj mjeri sposobna dijete zaštititi od partnerskih konflikata, očuvati pozitivnu sliku drugog roditelja niti se adekvatno usmjeriti na potrebe djeteta. Njezine roditeljske kompetencije ocijenjene su kao umjereno umanjene zbog dijagnosticiranog poremećaja prilagodbe (F43.2) i graničnog poremećaja ličnosti (F60.3), ali uz mogućnost poboljšanja kroz odgovarajuću stručnu podršku i savjetodavni rad.

12.4. Usporedbom klinički značajnih indikatora roditeljskih kompetencija oca i majke, vještaci su utvrdili slijedeće pokazatelje: oba roditelja pokazuju sklonost održavanju međusobnog konflikta tako što zauzimaju suprotne pozicije, ne uvažavaju jedan drugoga i međusobno se smatraju nekompetentnima i lošima za dijete, pri čemu su oboje skloni veličanju vlastite uloge. Istaknuli su da roditelji, iako su nastavili sa svojim životima, ne uspijevaju svoju roditeljsku ulogu odvojiti od partnerske te ne doživljavaju jedno drugo kao ravnopravne roditelje kojima je prvenstveno važna dobrobit djeteta. Pritom, nijedan od roditelja nije spreman kritički sagledati vlastita ograničenja koja doprinose konfliktu, nego odgovornost prebacuju jedno na drugo. Iz anamneze vidljivo da je majka ranije imala psihičkih poteškoća zbog kojih je trebala stručnu medicinsku pomoć. Aktualnim vještačenjem nije potvrđena mentalna bolest, ali su utvrđene izraženije crte ličnosti koje upućuju na mogućnost poremećaja ličnosti, što može otežavati njezino roditeljsko funkcioniranje i zbog čega je potrebno uključivanje u stručni tretman i praćenje izvršavanja roditeljske uloge.

12.5 U odnosu prema djetetu, vještaci su ocijenili da otac pruža više osjećaja sigurnosti i stabilnosti, pa dijete uz njega može razviti sigurniji oblik privrženosti. Nasuprot tomu, majčino nestabilno i neujednačeno ponašanje, koje oscilira od preplavljivanja pažnjom i nježnostima do odbacivanja kada dijete ne reagira na željeni način, nije pogodovalo razvoju sigurne privrženosti, nego pridonosi nepredvidivosti, nepovjerenju i teškoćama u regulaciji emocija.

12.6. Vještaci su zaključno mišljenja da su obiteljski odnosi trajno narušeni te da je komunikacija između roditelja trenutno onemogućena za svrsishodnu suradnju. Za majku se preporučuje nastavak i održavanje nadziranih kontakata s djetetom, uz uključivanje u psihoterapijski rad i daljnju procjenu dobrobiti djeteta. Pritom su mišljenja da je dugoročno u interesu djeteta postupno raditi na sigurnoj ponovnoj uspostavi odnosa s majkom, ali tek nakon što započne psihoterapijski tretman. Također je preporuka vještaka da se poboljša suradnja i komunikacija između roditelja uz stručnu pomoć nadležnog Hrvatskog zavoda.

13. Vještaci su, saslušani na ročištu održanom 26. ožujka 2026., u cijelosti ustrajali kod nalaza i mišljenja te su, obzirom na primjedbe majke, istaknuli da voditeljica mjere nadzora TD nije sudjelovala u postupku vještačenja, već je bila prisutna isključivo radi čuvanja djeteta tijekom razgovora s roditeljima. Roditelji su bili potpuno ravnopravni u procesu vještačenja što podrazumijeva da su vještaci procijenili njihove osobnosti, funkcioniranje i interakciju međusobno i s djetetom tijekom vještačenja, a da pritom na to nisu utjecale okolnosti koje su se ranije dogodile, odnosno neovisno o tome što majka nije ostvarivala osobne odnose s djetetom, a kasnije ih ostvarivala u kontroliranim uvjetima.

13.1. Vještaci su pojasnili da je među roditeljima uočen izrazito visok i nerazriješen partnerski konflikt te da su roditelji iznosili različite prijedloge glede ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom. U interakciji s djetetom primijećene su razlike između roditelja, pri čemu je majka procijenjena kao sklonija popuštanju i udovoljavanju, uz slabiji fokus na dijete, dok je kod oca uočeno mirnije praćenje potreba djeteta. Također su naveli da su roditelji međusobno nekritični i skloni međusobnom optuživanju, zbog čega je otežana njihova komunikacija i usmjeravanje na dobrobit djeteta. Stoga su preporučili psihoterapijski rad radi jačanja roditeljskih kompetencija i poboljšanja međusobne komunikacije.

13.1. Na pitanja punomoćnika stranaka, dodatno su istaknuli da majka oca prikazuje izrazito negativno pred djetetom, da je konflikt između roditelja za dijete štetan i traumatičan te da može negativno utjecati na njegovo psihološko funkcioniranje i samopouzdanje. Pritom, odvojenost djeteta od majke može imati utjecaj na razvoj djeteta te je za pravilan razvoj i rast djeteta potrebno da dijete ostvaruje češće osobne odnose s djetetom, jer dijete treba kontinuitet doživljaja roditelja a pod time mislimo najmanje svaki drugi vikend i kroz tjedan.

13.2. Pritom da majka u ovoj fazi nema dostatan roditeljski kapacitet za preuzimanje svakodnevne skrbi o djetetu. Primjerice, majka je tijekom interakcije s djetetom, gledala na sat i narukvicu, odnosno da nije imala fokus na dijete tijekom interakcije što je trajalo oko pola sata. Stoga da je potreban dugotrajan psihoterapijski tretman, najmanje jednom tjedno kroz nekoliko godina, a prvi rezultati bi se mogli vidjeti nakon nekoliko mjeseci ili pola godine, uz postupno i stručnim nadzorom vođeno jačanje odnosa s majkom, ali tek ako ona započne terapiju. Majka je išla povremeno kod psihijatra te je majka navela da odlazi kod dr. I na psihijatrijske tretmane zadnja tri mjeseca, svaka dva do tri tjedna, kao i kod dr. Đ u KBC Rijeka i Udrugu Uzor, zadnja dva mjeseca, svaka dva tjedna o čemu se obvezala dostaviti dokumentaciju u spis. Međutim, vještaci su naveli da se iz ovih navoda majke ne može zaključiti da se radi o psihoterapijskom tretmanu , koji bi mogao polučiti određene rezultate u vidu jačanja roditeljskih kompetencije kod majke. Zaključno, vještaci su tijekom vještačenja utvrdili da bi majka bila ugrožavajuća za dijete.

13.3. Roditelji su na istom ročištu uz pomoć suda da sukladno uputama i mišljenju vještaka sporazumno uređuju ostvarivanje osobnih odnosa između majke i djeteta te su suglasni da se isti ostvaruju počev od 1. travnja 2026. nadalje, utorkom i četvrtkom, od 16,30 sati do 19,30 sati na način da će otac preuzeti dijete iz vrtića i dovesti ga na adresu majke, a majka će po proteku istih dovesti dijete na adresu oca kao i svaki drugi vikend počev od petka, od 16,30 sati do ponedjeljka do 8,00 sati na način da će majka preuzeti u vrtiću "Snjeguljica i patuljci" te vratiti dijete u vrtić po isteku osobnih odnosa. Roditelji su sporazumni da majka doprinosi za uzdržavanje djeteta iznosom od 240,00 EUR mjesečno te su suglasni da se sud odredi visinu uzdržavanja u navedenom iznosu.

14. Hrvatski zavod je po provedenom vještačenju izradio dopunu nalaza i mišljenja u kojoj navodi da je pri interakciji roditelja s djetetom, utvrdio da dijete prema majci pokazuje nesigurnost, strah i anksioznost, uz regresivna ponašanja te poteškoće u odvajanju od oca, čime je dijete izrazilo svoje mišljenje pa nije bilo potrebno isto utvrđivati putem posebne skrbnice obzirom na nisu dob djeteta i nemogućnost da razumije svrhu i značenje posljedica ovog postupka . Istodobno se ističe da kod oca traži zaštitu, utjehu i sigurnost, te da joj on pruža emocionalnu toplinu, stabilnost i podršku. Dijete je tijekom psihologijske obrade pokazivalo nesigurnost i napetost, a pri crtanju je bilo usmjereno na zadatak, uz vidljivu potrebu za podrškom i potvrdom. Na oca je reagiralo smirenije i sigurnije, tražeći zaštitu i bliskost, dok je na majku reagiralo osjetljivije, s više opreza i emocionalne ambivalencije. Takvo ponašanje upućuje na izraženiju emocionalnu vezanost za oca i na nesigurnost u odnosu prema majci. Stoga je preporuka da majka započne psihoterapijski tretman, a da se kontakti djeteta s majkom u narednih šest mjeseci ostvaruju samo pod stručnim nadzorom, jednom tjedno, u Kući djece u Rijeci.

15. Hrvatski zavod je 8. svibnja 2026. obavijestio ovaj sud izvješćem o sumnji na neprimjereno ponašanje majke prema djetetu u privitku kojeg je nalaz pedijatra od 7. svibnja 2026. u kojem su utvrđene ozljede djeteta u predjelu usnice desno po navodima djeteta da ju je majka udarila.

16. Sud je na ove okolnosti saslušao roditelje na ročištu održanom 11. lipnja 2026.

16.1. Otac je naveo da mu je dijete po povratku od majke 6. svibnja 2026. reklo da ga je majka udarila u usnicu, zbog čega ga je sljedeći dan odveo pedijatrici. Istaknuo je da majčine roditeljske kompetencije smatra ograničenima, ali ne traži zabranu osobnih odnosa s djetetom, jer to ne bi bilo u interesu djeteta. Naveo je i da s majkom ostvaruje komunikaciju putem WhatsAppa te da mu ona šalje fotografije djeteta, kao i da je dijete nakon boravka kod majke često razdražljivo i nemirno. Nadalje je izjavio da radi kao vozač po desetak sati dnevno, da dijete uglavnom preuzima u vrtiću, a ponekad to čine njegova majka i sestra, te da živi s majkom na adresi u [adresa] nakon razvoda. Zaključno, predlaže da sud donese odluku temeljem nalaza i mišljenja HZSR, kojeg prihvaća u cijelosti.

16.2. Majka je navela da je do ozljede došlo slučajno, kada su pri zatvaranju vrata automobila vrata djetetu dodirnula usnicu, nakon čega joj je rekla da ju je „mama udarila“. Istaknula je da oca nije zvala radi pojašnjenja, jer i on nju nije kontaktirao, već je tek naknadno saznala da je događaj prijavio nadležnom tijelu i odveo dijete pedijatrici bez njezina znanja. Navela je da se komunikacija s ocem popravila, da mu redovito šalje fotografije djeteta te da smatra da dijete voli biti s njom. Živi sa suprugom i njegovim maloljetnim sinom u obiteljskoj kući u [adresa], a radi kao prodavačica, uz mogućnost povremenih prekovremenih sati, o čemu sazna isti dan i bude do 21,00 sat na poslu ili kasnije. Pritom da je otac pristao i da u druge dane vidim VD jer je to bilo potrebno radi moga posla. Pritom, osporava nalaz i mišljenje Hrvatskog zavoda, jer je otac dao netočne anamnestičke podatke na Hrvatskom zavodu, koji nije proveo sve izvide i nije pozvao majku na razgovor uslijed prijavljenih događaja u ovom postupku, a voditeljica mjere da je u svađi s njom, uslijed čega nalaz i mišljenje smatra manjkavim. Smatra nužnim da se osobni odnosi između majke i djeteta prošire, jer dijete to želi, a otac zbog posla ne provodi dugo vremena s djetetom, već isto delegira na članove obitelji, a više ne stanuje sa suprugom, zbog čega je ranije imao prednost u odnosu na majku prema mišljenju Hrvatskog zavoda. Majka predlaže je da dijete kod nje boravi u kontinuitetu tri do četiri dana tijekom tjedna i svaki drugi vikend, uz provedbu katoličkih blagdana s njom te deset dana godišnjeg odmora u srpnju i deset dana u kolovozu.

17. Sud je po provedenom dokaznom postupku donio odluku da maloljetno dijete stranaka stanuje s ocem i da ostvaruje osobne odnose s majkom pod stručnim nadzorom u trajanju od šest mjeseci, koju je utemeljio na rezultatima provedenog vještačenja te nalazu i mišljenju s dopunom Hrvatskog zavoda za socijalni rad, koje u cijelosti prihvaća, obzirom da su međusobno potpuno sukladni u ocjeni roditeljskih kompetencija roditelja. Osobni odnosi su regulirani na isti način kako je to bilo određeno rješenjem o privremenoj mjeri koju je sud u ovom postupku donio 23. lipnja 2025.

17.1. Naime, maloljetna VD je nakon prekida izvanbračne zajednice roditelja nastavila stanovati s majkom te je s ocem ostvarivala osobne odnose, time da je otac prigovarao da majka iste neosnovano ograničava. VD je tijekom ovog postupka počela stanovati s ocem počev od 17. ožujka 2026., uslijed sumnje na fizičko nasilje od strane majke, kada su kod djeteta zamijećene modrice te je od strane Hrvatskog zavoda prijavljena sumnja na nedolično ponašanje majke kada su ustanovljene modrica na usni djeteta. Neovisno o ovim događajima, Hrvatski zavod i vještaci su suglasni u procjeni da je dijete privrženije ocu, jer otac pruža osjećaj sigurnosti i stabilnosti djetetu i prati potrebe djeteta, za razliku od majke, koja je nestabilnog i neujednačenog ponašanja, na što dijete povratno reagira: prema majci pokazuje nesigurnost, strah i anksioznost, uz regresivna ponašanja te poteškoće u odvajanju od oca, kod kojega traži zaštitu, utjehu i sigurnost, te da joj on pruža emocionalnu toplinu, stabilnost i podršku. Vještaci su istaknuli da, iako oboje roditelja imaju poremećaj prilagodbe i poremećaj ličnosti, kod oca da je ipak očuvan potencijal za napredak kroz stručnu podršku i savjetodavni rad, što je otac i pokazao tijekom ovog postupka kroz suradnju te prihvaćanju sugestija i uputa djelatnika Hrvatskog zavoda i voditeljice mjere te otvorenosti ka postizanju sporazuma s majkom o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i majke i uzdržavanja djeteta, od trenutka kada dijete s njime stanuje. Kod majke je utvrđeno da granični poremećaj ličnosti ograničava njezin roditeljski kapacitet do te mjere da vještaci smatraju da majka u ovoj fazi nema dostatan roditeljski kapacitet za preuzimanje svakodnevne skrbi o djetetu, već da je ugrožavajuća za dijete. Iako vještačenjem kod majke nije potvrđena mentalna bolest, već su utvrđene izraženije crte ličnosti, koje upućuju na mogućnost poremećaja ličnosti, isto može otežati njezino daljnje roditeljsko funkcioniranje, zbog čega vještaci ocjenjuju da je potrebno njezino uključivanje u stručni tretman i praćenje izvršavanja njezine roditeljske uloge, smatrajući da tek nakon redovitog i dugotrajnog psihoterapijskog tretmana najmanje jednom tjedno kroz nekoliko godina, uz postupno i stručnim nadzorom vođeno jačanje odnosa s majkom, majka može očekivati jačanje roditeljskih kompetencija i produbljivanje odnosa s djetetom.

17.2. Sud je, imajući u vidu ova stručna utvrđenja odredio ostvarivanje osobnih odnosa sukladno odredbi članka 124 stavka 1 i 4 ObZ-a u narednih šest mjeseci pod stručnim nadzorom, jednom tjedno, srijedom, u Dječjoj kući u [adresa], a protekom roka će se procijeniti potreba daljnjeg nadzora ovisno o postignutim rezultatima i ukoliko se majka uključi u psihoterapijski tretman, sve prema prijedlogu Hrvatskog zavoda. Pritom se napominje Hrvatskom zavodu da za voditelja mjere nadzora imenuje osobu koja nije upućena u dosadašnje prilike ove obitelji, obzirom na postojanje konflikta između majke i dosadašnje voditeljice nadzora. Preporuka je vještaka da majka nastavi i održava nadzirani kontakata s djetetom, uz uključivanje u psihoterapijski rad i daljnju procjenu dobrobiti djeteta. Majka se nije odmah uključila u psihoterapijski program prema preporuci vještaka i vrlo je izgledno da to neće učiniti ni u budućnosti, već smatra da je za nju dovoljan povremeni odlazak kod psihijatra , a njezina daljnja ponašanja su na štetu djeteta. Također, Iz izvješća voditeljice nadzora i posljednjeg izvješća o neprimjerenom ponašanju majke, proizlazi da je nužan i potreban daljnji nadzor majke nad djetetom.

17.3. Stoga, nije prihvaćen prijedlog majke da se prošire osobni odnosi s djetetom u situaciji na način da dijete provodi s ocem tri dana u kontinuitetu tjedno i svaki drugi vikend te da katoličke praznike provodi s majkom, a tijekom ljeta deset dana u kontinuitetu u srpnju i u kolovozu, obzirom da se majka unatoč preporukama vještaka nije uključila u psihoterapijski program, iz čega se nameće zaključak da je majka još uvijek nekritična glede svog ponašanja i da unatoč verbaliziranju da prihvaća sugestije i preporuke vještaka, iste ne slijedi, a sve sa svrhom poboljšanja njezinih roditeljskih kompetencija i kvalitete odnosa s djetetom te suradnje s ocem i institucijama koje majka odbija i vrlo je kritična prema njima.

17.4. Pritom, primjedbe majke na nalaz i mišljenje vještaka i nalaz Hrvatskog zavoda ne utječu na donošenje drugačije odluke suda u ovom predmetu. Percepcija je majke da su postupanja djelatnika Hrvatskog zavoda, uključujući voditeljicu mjere stručne pomoći i nadzora, subjektivna i usmjerena protiv nje sa ciljem da ju se diskreditira kao majku. Međutim, zabilježena su ponašanja majke na štetu djeteta koja govore sama za sebe. Vještaci su kroz testna ispitivanja kod majke uočili da je veća vjerojatnost da se kod majke pojavljuju kao karakteristike ponašanja neustrašivost i pomanjkanje opreza. Stoga, sud ocjenjuje da je percepcija sebe i drugih kod majka posljedica opisanog poremećaja ličnosti, koji kod iste stvara dojam da je kompetentniji roditelj, jer nije sposobna kritično sagledati sebe u roditeljskoj ulozi, kao i posljedice svog ponašanja prema djetetu . Stoga su ove primjedbe neosnovane i po ocjeni ovog suda, u potpunosti irelevantne.

18. Odluka o ostvarivanju samostalne roditeljske skrbi temelji se na odredbi članka 105. stavku 1 i 5 u svezi članka 100 stavak 5. Obiteljskog zakona Narodne novine, broj 103/15, 98/19., 47/20. i 49/23. i 156/23), koju je sud donio temeljem nalaza i mišljenja vještaka i Hrvatskog zavoda. Sud smatra opravdanim da otac samostalno ostvaruje roditeljsku skrb nad maloljetnom djetetom po pitanjima zdravlja te odgoja i obrazovanja, jer se u ovim pitanjima roditelji razilaze, a njihov izrazito visok i nerazriješen partnerski konflikt i nadalje otežava njihovu komunikaciju i usmjerenost na dobrobit djeteta, tim više što su roditelji međusobno nekritični i skloni međusobnom optuživanju. Vještaci su u nalazu i mišljenju potvrdili da je komunikacija između roditelja trenutno onemogućena za svrsishodnu suradnju.

18.1. Sud je tijekom ovog postupka u više navrata pokušao pomoći roditeljima da započnu komunikaciju koja će biti usmjerena na maloljetno dijete i njegov najbolji interes. Komunikacija se među roditelja u određenoj mjeri popravila , no nije takvih razmjera da se roditelji mogu dogovarati i sporazumijevati te zajednički donositi odluke o ostvarivanju roditeljske skrbi nad djetetom. Stoga je otac u ovom postupku u smislu odredbe članka 105 stavka 4 ObZ-a, dokazao da zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi nije u interesu roditelja, već da je u navedenim pitanjima, upravo zbog dobrobiti djeteta, najbolje da takve odluke donosi samostalno otac te da samostalno zastupa dijete u osobnim pravima koje se odnosi na promjenu prebivališta ili boravišta te ishođenju osobnih dokumenata za dijete , a za kojeg su vještaci procijenili da je usmjeren na potrebe djeteta. Ova odluka je u interesu djeteta i treba biti poticaj roditeljima da poboljšaju svoju komunikaciju kako bi olakšali nesmetani rast i razvoj djeteta.

19. Glede uzdržavanja djeteta, sud se rukovodio sporazumom roditelja o visini uzdržavanja u iznosu od 240,00 EUR mjesečno, kojeg prihvaća u cijelosti, a smatrajući da visina uzdržavanja odgovara potrebama djeteta obzirom na dob djeteta od tri godine, primanja majke u prosjeku od 900,00 EUR mjesečno, koje otac nije osporio, a kojeg ocjenjuje sukladnim Odlukama o tablici o prosječnim potrebama djeteta (N.N. br. 49/24, 75/25 i 66/26) koje su na snazi u spornom periodu.

19.1. Trajanje uzdržavanja je određeno počev od 17. ožujka 2026. nadalje dok za to budu ispunjeni zakonski uvjeti, obzirom od toga dana nadalje dijete stanuje s ocem pa postoji obveza majke da doprinosi za uzdržavanje djeteta. Majka je na ročištu od 12. rujna 2025. potvrdila da nije doprinosila za dijete jer je bila nezaposlena, a nakon što se zaposlila, nije dostavila u spis dokaz da je uredno podmirila dospjele iznose uzdržavanja, niti su to stranke učinile nespornom činjenicom.

20. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 366. stavka 1. ObZ-a. Obzirom da je u predmet ovog postupka donošenje odluke o roditeljskoj skrbi i o uzdržavanju djeteta, koji je u interesu djeteta, ukazuje se opravdanim da stranke kao roditelji svaki snosi svoj trošak ovog postupka, a imajući u vidu da su postigli sporazum o visini uzdržavanja djeteta.

U Rijeci, 16. srpnja 2026.

Sutkinja

Tatjana Škorić Radaković

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba koja se može podnijeti u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi pisanim putem u tri primjerka putem ovoga suda, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dostaviti:

- pun. tužitelja uz rješenje o pristojbi na tužbu i presudu

- pun. tuženice uz rješenje o pristojbi na protutužbu i presudu

- posebnoj skrbnici mlt. djeteta

- Hrvatskom zavodu za socijalni rad, po pravomoćnosti