Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Splitu

    Split, Gundulićeva 29 A

    Gž Ob-160/2026-2

    R E P U B L I K A  H R V A T S K A

    R J E Š E N J E

    Županijski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda dr. sc. Lidiji Vojković, u građanskopravnoj stvari predlagateljice KL, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Jerku Grgiću, odvjetniku u Zagrebu, protiv protustranke ML, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Bojani Colarić Crneković, odvjetnici u Zagrebu, radi zastupanja djeteta u vezi s bitnim odlukama, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu broj R1 Ob-266/2026- 12 od 14. svibnja 2026., dana 16. srpnja 2026.,

    r i j e š i o  j e :

    Odbija se žalba protustranke kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu broj R1 Ob-266/2026-12 od 14. svibnja 2026.

    Obrazloženje

    1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

    "I. Odobrava se predlagateljici KL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao majci i zakonskoj zastupnici, da samostalno zastupa mlt. dijete u postupku upisa maloljetnog CL, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.2025., u dječji vrtić prema mjestu stanovanja djeteta – Dječji vrtić Remetinec (Lanište, Lanište 1d / Savski Gaj, Nehruov trg 34a), OIB: 62112881951 ili Dječji vrtić Srednjaci (Vladimira Filakovca 2 / I. Loparska 11), OIB: [osobni identifikacijski broj] ili drugi vrtić po izboru majke u slučaju da u trenutku donošenja ove odluke upis djeteta u Dječji vrtić Remetinec (Lanište, Lanište 1d / Savski Gaj, Nehruov trg 34a), OIB: 62112881951 ili Dječji vrtić Srednjaci (Vladimira Filakovca 2 / I. Loparska 11), OIB: [osobni identifikacijski broj] više ne bude moguć.

    II. Žalba protiv ovog rješenja ne zadržava ovrhu istog.

    III. Svaka strana snosi svoje troškove ovog postupka."

    2.Protiv prvostupanjskog rješenja žalbu je podnijela protustranka, pobijajući rješenje zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjsko rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno odlučivanje.

    3. Na žalbu nije odgovoreno.

    4. Žalba protustranke nije osnovana.

    5. Predmet pobijanja je odluka o davanje suglasnosti majci da samostalno zastupa dijete u postupku upisa u vrtić u smislu odredbe članka 108. i 109. Obiteljskog zakona ("Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, u daljnjem tekstu: ObZ).

    6. Predlagateljica je 11. ožujka 2023. podnijela prijedlog za davanje suglasnosti majci da samostalno zastupa dijete u postupku upisa u vrtić. U prijedlogu navodi da maloljetni CL rođen **.**.2025., od rođenja neprekidno stanuje s majkom u Zagrebu, na adresi njihovog zajedničkog prebivališta ([adresa]) i to zbog potpune nezainteresiranosti protustranke za odgoj vlastitog djeteta.

    7. Prema nalazu i mišljenju Hrvatskog zavoda za socijalni rad od 27. travnja 2026. proizlazi kako predlagateljica ima prebivalište na adresi [adresa]. Po zanimanju KL je diplomirani ekonomist te je zaposlena u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova. Ostvaruje mjesečnu plaću od 1500 do 1600 eura. Stanuje na adresi prebivališta [adresa] u vlastitom stanu veličine 50 m2. Sukladno rješenju HZZO-a ostvarila je pravo na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju od 23.12.2025. do 31.07.2026., do kada je potrebno provesti kontrolno vještačenje. Ukoliko ne dobije produljenje navedenog prava, planira prvo iskoristiti neiskorišteni godišnji odmor, nakon čega se planira vratiti na posao (zaposlena je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova u Zagrebu), a dijete upisati na jesen u vrtić na području Zagreba. Navodi kako preostali dio roditeljskog dopusta može iskoristiti do 8. godine djetetovog života, uz uvjet da prije toga 4 mjeseca radi. Protustranka ima prebivalište u [adresa], a posljednjih sedamnaest godina bavi se pomorstvom te tri mjeseca provodi na brodu, a tri mjeseca provodi kode kuće. Procjenjuje se opravdanim da majka, zbog učestalog višemjesečnog izbivanja oca radi zaposlenja, ostvaruje djelomično samostalnu roditeljsku skrb, odnosno da majka može samostalno donositi odluke u svezi pitanja vezanih uz zdravlje i obrazovanje djeteta, dok je u pogledu pitanja iz čl. 100. Obiteljskog zakona potrebna suglasnost oba roditelja. U skladu s tim, a posebice činjenicom da dijete stanuje s majkom i da je otac uskratio majci suglasnost za upis djeteta u vrtić, te potrebom djeteta da bude adekvatno zbrinuto u slučaju isteka dopusta za njegu djeteta s teškoćama u razvoju i majčinog povratka na posao, Zavod smatra potrebnim majci omogućiti samostalno zastupanje djeteta u pogledu donošenja odluke o upisu mlt. CL u dječji vrtić po izboru majke.

    8. Na ročištu 28. travnja 2026. predlagateljica je iskazala kako živi i radi u Zagrebu u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova u kojem je zaposlena od 2019., a ugovor o radu na neodređeno vrijeme ima od 2022. U Zagrebu živi od 2018. od kada tamo ima prijavljeno boravište ili prebivalište, a u [adresa] je povremeno dolazila tijekom godišnjeg odmora, produženih vikenda, te za Božić ili Uskrs. Mlt. Nou rodila je 14. svibnja 2025. te od tada koristi dopust radi njege djeteta s poteškoćama u razvoju, a od 14. studenog 2025. pa do 23. prosinca 2025. koristila je roditeljski dopust koji joj je zamrznut, a ostatak kojeg u razdoblju od 4,5 mjeseca može iskoristiti do djetetove 8. godine života. Ističe da je do 30. lipnja ove godine dužna predati novu medicinsku dokumentaciju, te bi trebalo biti provedeno novo vještačenje, kako bi dobila odluku hoće li joj se navedeni dopust produljiti, a u slučaju da joj se isti produlji nema saznanja na koje bi to bilo razdoblje. Dopust joj ističe 31. srpnja 2026., te bi tada mogla koristiti još godišnji odmor iz prethodne godine, a nakon toga bi se morala vratiti na posao. Navodi da nema nikoga tko bi u slučaju da se mora vratiti na posao, a da dijete ne upiše u vrtić, mogao preuzeti svakodnevnu skrb o djetetu, s obzirom da ima samo majku koja živi u [adresa] i koja ima 70 godina. Na stranicama Grada Zagreba objavljeno je da će se upisi u vrtić vršiti u prvoj polovici svibnja, a ukoliko dijete ne upiše ovu godinu, takva mogućnost će postojati tek dogodine, s time da ima saznanja da bi bilo dobro podnijeti zahtjev za upis ovu godinu jer tada dijete ukoliko ovu godinu ne uspije biti upisano, svakako mora biti upisano dogodine. Protustranka radi na brodu, te je od 365 dana u godini dužan imati 180 plovnih dana, a on svakako ima i puno više. Isti je bio prisutan samo 8. i 9. Mjesec njezine trudnoće, a ponovno je došao s broda kada je dijete imalo tri mjeseca. Nakon toga dijete je vidio još dva puta, ne njezinom krivnjom već uz izlike oca, dijete oca ne poznaje, te smatra kako on ne bi mogao preuzeti brigu o djetetu kada bi ona bila na poslu.

    9. Protustranka nije pristupila ročištu radi saslušanja 28. travnja 2026. s obzirom da radi na brodu, a punomoćnica istog protivila se prijedlogu predlagateljice, uz obrazloženje da je dijete premalo da pohađa vrtić, da se otac namjerava vratiti u Republiku Hrvatsku s broda 10. lipnja 2026., te da bi od tada on u potpunosti mogao preuzeti brigu o istome.

    10. Prema odredbi članka 108. stavak 1. ObZ-a, kad roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb, odluke koje su bitne za dijete, kao i suglasnosti dužni su donijeti, odnosno dati sporazumno, dok je stavkom 3. istog propisano da odluke iz stavka 1. ovoga članka koje su bitne za dijete mogu biti i druge odluke koje mogu znatno utjecati na život djeteta kao što je ostvarivanje osobnih odnosa s djetetu bliskim osobama, izvanredni medicinski postupci ili liječenje, te izbor škole za koje odluke se smatra da je drugi roditelj dao svoju suglasnost. Člankom 109. stavkom 1. ObZ-a je propisano da kada se roditelji koji imaju pravo zastupati dijete ne mogu sporazumjeti u vezi s odlukama koje su bitne za dijete iz članka 108. stavak 1. do 3. ovoga Zakona, sud će u izvanparničnom postupku na prijedlog djeteta ili roditelja odlučiti koji će od roditelja u toj stvari zastupati dijete, a prema članku 478. stavak 1. točka 6. ObZ-a u postupku radi ostvarivanja pojedinih sadržaja roditeljske skrbi odlučuje se i o neslaganju roditelja o odlukama koje su bitne za dijete sukladno članku 109. stavak 1. ovoga Zakona.

    11. Odredbom članka 358. ObZ-a određeno je da je dijete stranka u svim postupcima pred sudom u kojima se odlučuje o njegovim pravima i interesima, a da je dijete stranka u postupku u kojemu se donosi odluka vezana za njegov odgoj proizlazi i iz odredbe čl. 479. st. 1. i 8. u svezi s čl. 479. st. 1. toč. 2. ObZ-a. Člankom 478. st. 1. toč. 2.ObZ-a je propisano da se radi ostvarivanja pojedinih sadržaja roditeljske skrbi odlučuje o obrazovanju djeteta sukladno čl. 94. st. 6.ObZ-a.

    12. S obzirom da se roditelji nisu mogli sporazumjeti oko upisa djeteta u vrtić, jer otac smatra da je dijete premalo da bi pohađalo vrtić te ističe da bi on mogao preuzeti skrb o istome kad se vrati s broda, dok majka predlaže da dijete bude upisano u dječji vrtić u Zagrebu gdje majka i dijete imaju prijavljeno prebivalište, a za koji upis protustranka ne želi dati suglasnost, to se radi o bitnom osobnom pravu mlt. djeteta o kojem je, radi zaštite interesa i dobrobiti djeteta, potrebno odlučiti.

    13. U ovom slučaju, polazeći od najboljeg interesa djeteta, te uvažavajući činjenicu da upis djeteta u vrtić ima znatan utjecaj na njegov život, posebno cijeneći njegovu nisku kronološku dob i činjenicu da zajedno s majkom stanuje u mjestu gdje se nalazi i vrtić, da majka živi i radi u Zagrebu temeljem ugovora na neodređeno vrijeme, te da postoji mogućnost da će istoj prestati pravo na dopust za njegu djeteta s teškoćama u razvoju s danom 31. srpnja 2026. po prestanku kojeg će se ista morati vratiti na posao, da predlagateljica nema druge osobe koja bi mogla skrbiti o djetetu s obzirom da ima samo majku koja živi u [adresa], da otac nije redovito doprinosio za uzdržavanje djeteta te da u većoj mjeri majka financijski brine o djetetu, da otac radi na brodu na kojem provede većinu godine, a inače ima prebivalište u [adresa], da dijete nema razvijenu emocionalnu privrženost prema ocu s obzirom na izbivanje istog i neredovite osobne odnose, ocjena je ovog suda da dijete bude upisano u dječji vrtić u Zagrebu, radi čega je bilo nužno donijeti navedeno rješenje, kako bi se spriječila povreda djetetovih prava. Zbog svih iznijetih razloga, nužno je donijeti odluku o pitanju upisa i izbora dječjeg vrtića koji će pohađati mlt. CL budući da je to pitanje odlučno za zaštitu prava i dobrobiti mlt. djeteta te s obzirom da o istome roditelji ne mogu postići dogovor, a još uvijek nije donesena konačna odluka s kojim će roditeljem dijete stanovati.

    14. Kako se roditelji mlt. djeteta ne mogu sporazumjeti glede odluke koja je bitna za njihovo mlt. dijete, odnosno glede upisa djeteta u vrtić, prvostupanjski sud je pravilno, sukladno čl. 109. st.1. ObZ-a dužan odlučiti koji će od roditelja zastupati dijete u vezi navedenog. S obzirom na sve utvrđene okolnosti, prvostupanjski sud je odlučio da će to biti majka u vezi upisa mlt. djeteta u Dječji vrtić Srednjaci, Dječji vrtić Remetinec, ili drugi vrtić po izboru majke te je prihvaćen njen prijedlog uzimajući u obzir kako je pravo na odgoj jedno od temeljnih ljudskih prava djeteta zajamčeno Konvencijom o pravima djeteta i kao takvo ne može biti uskraćeno djetetu zbog neslaganja njegovih roditelja o tome koji će vrtić dijete pohađati. Žalba izjavljena protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu ovrhu, u smislu čl. 445. st. 4. ObZ-a.

    15. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 366. stavka 1. ObZ-a, a koja propisuje da će u stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarima uzdržavanja djeteta sud o troškovima postupka odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodu postupka te je prvostupanjski sud pravilno odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove.

    16. Polazeći od navedenog, žalbeni razlozi i navodi protustranke su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge. Prvostupanjski sud je pravilno cijenio sve izvedene dokaze te nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. ZPP-a, a posebno ne bitnu povredu odredbe članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud je dao mogućnost protustranci da se očituje, ali ona nije pristupila na ročište određeno radi saslušanja stranaka. Međutim, s obzirom da se radi o hitnom postupku prvostupanjski sud je pravilno donio odluku vodeći računa o dobrobiti djeteta, a donesena mjera se može donijeti prije pokretanja parničnog postupka, ali i za vrijeme njegovog trajanja.

    17. Radi toga je, temeljem odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a, odbijena protustranke kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje jer ne postoje razlozi zbog kojih se rješenje pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

    Split, 16. srpnja 2026.

    SUTKINJA

    dr. sc. Lidija Vojković

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.