Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Ovr-166/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sucu pojedincu Goranu Škugoru, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Raiffeisenbank Austria d.d., OIB: 53056966535, Magazinska cesta 69, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Josip Mađarić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Mađarić & Lui d.o.o. u Zagrebu i ovrhovoditelja UpCom Telekom Vertriebs GmbH, OIB: 89558199500, Loudostraße 25 B, Beč, Republika Austrija, kojeg zastupa punomoćnik Marin Kuvač, odvjetnik u Rijeci, protiv ovršenika IĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ovršenice HĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ovršenike zastupa punomoćnica Hermina Baraković Knežević, odvjetnica u Rijeci, radi ovrhe na nekretnini, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-1296/2023-34 od 2. prosinca 2025., dana 16. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Uvažavaju se žalba ovrhovoditelja Raiffeisenbank Austria d.d. i žalba ovrhovoditelja UpCom Telekom Vertriebs GmbH, ukida se rješenje Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Ovr-1296/2023-34 od 2. prosinca 2025. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Rješenjem suda prvog stupnja obustavljena je ovrha i ukinute su sve provedene radnje (točka I. izreke) i naloženo je zemljišnoknjižnom odjelu da briše sve zabilježbe vezane uz predmete poslovni broj Ovr-232/2021 i Ovr-950/2021 (točka II. izreke).

2. Protiv tog rješenja žali se ovrhovoditelj Raiffeisenbank Austria d.d. zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredaba parničnog postupka. U bitnom navodi da ako je sud utvrdio da prijedlog ne sadrži sve potrebne podatke, onda je trebao odmah pozvati ovrhovoditelja na ispravak te da sud ne može retroaktivno sankcionirati stranku. Ističe da je nekretnina identificirana jer je uz prijedlog za ovrhu dostavio verificirani izvadak iz knjige položenih ugovora, a u nalazu i mišljenju je dostavljen izvornik zemljišnoknjižnog izvatka. Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje i predmet vrati na ponovni postupak.

3. Protiv tog rješenja žalbu je podnio i ovrhovoditelj UpCom Telekom Vertriebs GmbH ne navodeći određeno zakonom propisane žalbene razloge. U bitnom navodi da ga sud nikada nije pozivao da dostavi izvornik vlasničkog lista. Ističe da je proveden očevid na nekretnini koja je predmet ovrhe s građevinskim vještakom koji je izvršio procjenu nekretnine i uz nalaz i mišljenje dostavio i izvadak iz zemljišne knjige. Predlaže da drugostupanjski sud ukine pobijano rješenje. Traži trošak sastava žalbe u iznosu od 625,00 eura.

4. Žalbe su osnovane.

5. U prvostupanjskom postupku počinjena je bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25

– dalje u tekstu: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17 i 131/20 – dalje u tekstu: OZ), koju ističu ovrhovoditelji u svojoj žalbi, jer pobijano rješenje ima nedostatke zbog kojih se ne može ispitati.

6. Prvostupanjski sud je obustavio ovrhu pozivajući se na odredbu čl. 39. OZ-a (pritom se pogrešno poziva na čl. 35. Ovršnog zakona objavljenog u "Narodnim novinama", broj 57/96 sa svim kasnijim izmjenama, a koji se ne primjenjuje u ovom ovršnom postupku koji je započeo 2021. godine) koja propisuje koje sve podatke prijedlog za ovrhu mora sadržavati te zaključuje da prijedlog za ovrhu ne sadrži izvornik vlasničkog lista (odnosno izvatka iz zemljišne knjige) za nekretninu koja je predmet ovog ovršnog postupka. Stoga smatra da se ovrha ne može provesti jer se ne može sa sigurnošću utvrditi u pogledu kojih nekretnina bi se ovrha trebala provesti.

7. Iz prvostupanjskog spisa proizlazi da je ovrhovoditelj Raiffeisenbank Austria d.d. 17. veljače 2021. podnio prijedlog za ovrhu na nekretnini ovršenika uz koji je priložio izvadak iz knjige položenih ugovora. Nadalje, ovrhovoditelj UpCom Telekom Vertriebs GmbH uz prijedlog za ovrhu na nekretnini nije podnio zemljišnoknjižni izvadak, međutim, ovršenici u žalbi nisu prigovarali identifikaciji nekretnine, a niti županijski sud koji je odlučivao o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi, u svojoj odluci nije isticao da postoji sumnja u identifikaciju nekretnine jer spisu nije priložen zemljišnoknjižni izvadak.

8. U nastavku postupka, nakon što su donesena rješenja o ovrsi, sud je ta rješenja dostavio zemljišnoknjižnom odjelu radi zabilježbe ovrhe te su obje zabilježbe ovrhe provedene na nekretnini koja je predmet ovrhe (stranica 45 i 131 spisa).

9. Nadalje, u postupku je provedena i druga radnja kod ovrhe na nekretnini odnosno radnja utvrđivanja vrijednosti nekretnine. Naime, nakon održanog očevida, sudski vještak građevinske struke je u spis dostavio nalaz i mišljenje kojim je utvrdio vrijednost nekretnine koja je predmet postupka (stranice 247-261 spisa) i kojem je priložena neslužbena kopija izvatka iz zemljišne knjige za nekretninu koja je predmet ovog ovršnog postupka.

10. Dakle, u cijelom tijeku postupka se nije pojavila sumnja u identifikaciju nekretnine pa je stoga nejasan i proturječan stanju spisa zaključak prvostupanjskog suda da ovrhovoditelji nisu uz svoje prijedloge za ovrhu priložili izvatke iz zemljišne knjige i da bi stoga bilo nemoguće sa sigurnošću utvrditi u pogledu kojih nekretnina bi se ovrha trebala provesti.

11. Sudu treba reći i to da, kada ovrhovoditelj ne dostavi izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu koja je predmet ovrhe (a ovrhovoditelj Raiffeisenbank Austria d.d. je dostavio takav izvadak), to ne bi bio razlog za obustavu ovršnog postupka već je za takvo postupanje ovrhovoditelja predviđeno odbacivanje njegovog prijedloga, međutim to samo u stadiju određivanja ovrhe, a ne i provedbi ovrhe. Budući da su u konkretnom slučaju rješenja o ovrsi već donesena (te su štoviše postala i pravomoćno) te je provedena zabilježba ovrhe i utvrđenje vrijednosti nekretnine, eventualno nedostavljanje izvatka iz zemljišne knjige ne bi bilo razlog da se u ovom stadiju postupka negativno odlučuje o prijedlogu ovrhovoditelja odnosno da se zbog toga obustavi ovrha.

12. Slijedom navedenog, trebalo je na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP-a, u vezi s odredbom čl. 21. st. 1. OZ-a, uvažiti žalbu ovrhovoditelja te ukinuti pobijano rješenje (točka I. izreke ovog drugostupanjskog rješenja) i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

13. Odluka pod točkom II. izreke ovog drugostupanjskog rješenja donesena je na temelju odredbe čl. 166. st. 3. ZPP-a, u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.

U Velikoj Gorici 16. srpnja 2026.

Sudac

Goran Škugor