Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u

Opatiji

Maršala Tita 4

51410 Opatija

Poslovni broj P-250/2022-52

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji po sucu tog suda Senki Kirša kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice GŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Jajaš & Vukelić iz Rijeke protiv tuženika HŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Gjergj Lekaj i Marko Rogić iz Rijeke, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 11. lipnja 2026. u nazočnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, po objavi od 16. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I-Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice koji glasi:

"1.Utvrđuje se da je tužiteljica GŠ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnine koja zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, nekretnina koja ima oznaku k. č. br. [katastarska čestica] gornja njiva od 998 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u 30/998 dijela, što joj je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužiteljica temeljem ove pravomoćne presude ishodi uknjižbu prava vlasništva na nekretnini koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, ima oznaku k. č. br. [katastarska čestica] gornja njiva od 998 m2upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na svoje ime i u svoju korist, u 30/998 dijela.

2.Nalaže se tuženom da tužiteljici nadoknadi troškove ovog parničnog postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom koja teče počam od dana donošenja ove presude pa do isplate po stopi od 5,49% godišnje, odnosno po stopi koja se određuje povećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećane za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana." II-Nalaže se tužiteljici da tuženiku nadoknadi prouzročeni parnični trošak u visini od 1.750,00 EUR (slovima: tisuću sedamsto pedeset eura), zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućim od dana presuđenja do isplate, sve u roku od 15 dana.

III-Odbija se tuženik sa preostalim dijelom zahtjeva za naknadom troškova, sve preko iznosa utvrđenog u točki II izreke ove presude.

Obrazloženje

1.Tužiteljica je ustala tužbom protiv tuženika u kojoj navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, nekretnina koja ima oznaku k. č. br. [katastarska čestica] gornja njiva od 998 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana kao vlasništvo tuženika u 1/1 dijela. Nekretnina koja u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, ima oznaku k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 987 m2 upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao vlasništvo tužiteljice u 1/1 dijela. U naravi se radi o susjednim nekretninama, te je prilaz na nekretninu tužiteljice smješten na nekretnini tuženika i to uz jugoistočni dio iste. Suprotno formalnopravnom upisu tuženika kao vlasnika k. č. br. [katastarska čestica] gornja njiva od 998 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] stanje je sasvim drugačije. Suvlasnički dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] gornja njiva od 998 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to 30/998 dijela predstavlja vlasništvo tužiteljice, te prilaz njezinoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] oranica od 987 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, tužiteljica je, kao kupac uz SŠ, sa tuženikom, kao prodavateljem 27.12.2007. godine sklopila predugovor o kupoprodaji nekretnina predmet kojega ugovora je bila kupovina dijela tadašnje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 987 m2 (sada je to k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) i dodatnog dijela tadašnje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u površini od 30 m2, koji dio je sada unutar nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Ugovorena kupoprodajna cijena sukladno predugovoru od 27.prosinca 2007. godine iznosila je 150.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate. Sukladno navedenom predugovoru sklopljen je ugovor o kupoprodaji nekretnine 16.ožujka 2010. godine po istoj kupoprodajnoj cijeni od 150.000,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan isplate, a koja kupoprodajna cijena je u cijelosti isplaćena prodavatelju, ovdje tuženiku. Međutim omaškom u glavnom ugovoru od 16.ožujka 2010. godine stranke nisu uvrstile 30 m2 puta koji se nalazi uz jugoistočnu granicu sadašnje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iako je cijena plaćena i za to, te je tužiteljica i uvedena u posjed i tog dijela sadašnje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Štoviše, od trenutka kupnje, tužiteljica koristi upravo taj dio nekretnine u površini od 30 m2 koji se nalazi uz jugoistočnu granicu sadašnje k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kao jedini pristup i kolni prilaz na svoju drugu nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Kako tužiteljica kao dugogodišnja poštena i savjesna posjednica želi uskladiti stanje u naravi sa stanjem u zemljišnim knjigama, a u konkretnom slučaju su se ostvarili uvjeti predviđeni čl. 159. i čl. 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, to predlaže da sud nakon provedenog postupka usvoji tužbeni zahtjev na utvrđenje da je vlasnica nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u 30/998 dijela, sve uz naknadu parničnog troška.

2.Tuženik u odgovoru na tužbu osporava navode iz tužbe i tužbeni zahtjev u cijelosti. Tuženik prvenstveno ističe kako su nesporni navodi iz točke I. tužbe, kao i navodi da su parnične stranke 27. prosinca 2007. sklopile Predugovor o kupoprodaji nekretnine te da je u istom kao predmet kupoprodaje navedena i ½ puta površine 30 m². Međutim, netočni su navodi tužiteljice da bi ista zajedno s nekretninom kupila i prijeporni dio puta odnosno da dio nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], u naravi gornja njiva površine 998 m², upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], i to u 30/998 dijela predstavlja vlasništvo tužiteljice. Naime, prilikom izrade elaborata parcelacije odnosno cijepanja ranije k. č. br. [katastarska čestica], upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], da je uistinu bilo potrebe i da je tuženik htio prodati i taj dio nekretnine, sasvim sigurno je za očekivati da bi u Ugovoru o kupoprodaji nekretnine sklopljenom 16. ožujka 2010. između parničnih stranaka bio naveden i utuženi dio nekretnine. Dakle, u konkretnom slučaju se ne radi ni o kakvoj omašci u glavnom ugovoru sklopljenom 16. ožujka 2010., kako to pokušava prikazati tužiteljica, a što je razvidno i iz izvoda iz katastarskog plana priloženog uz tužbu u kojem je vidljivo da na k. č. br. [katastarska čestica] postoji javni put koji predstavlja pristupni put do k. č. br. [katastarska čestica] koja je u vlasništvu tužiteljice. Isto tako, tuženik posebno ističe da sve i da stoje navodi tužiteljice da ista koristi dio nekretnine tuženika za pristup do svoje nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], eventualno bi se moglo govoriti o stjecanju nekakvog stvarnog prava manjeg opsega u odnosu na pravo vlasništva nekretnine, odnosno stvarnog prava služnosti prolaza, sve obzirom na činjenicu da tužiteljica ne može ovom tužbom steći pravo vlasništva nečega što uopće nije kupila. Nastavno na prethodno navedeno, ukoliko tužiteljica smatra da dio nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika predstavlja jedini prolaz do nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužiteljice odnosno da bi dosjelošću isto pravo trebala steći, to nikako nije moguće utvrđenjem prava vlasništva, radi čega je tužiteljica pokrenula predmetni parnični postupak. Nadalje, tuženik posebno ističe i kako ni u kojem slučaju ne stoji teza tužiteljice o dosjelosti, a svakako ne u površini nekretnine koju tužiteljica navodi. Slijedom svega navedenog, a obzirom na činjenicu da tužiteljica nije niti mogla dosjelošću steći pravo vlasništva dijela nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tuženika na način kako to navodi u tužbi, niti je ista dokazala svoje tvrdnje, već je stvarno stanje upravo suprotno navodima tužiteljice jer postoji javni put po kojem tužiteljica ima pristupni put do svoje nekretnine, može se zaključiti kako je zahtjev tužiteljice potpuno neosnovan pa predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti te naložiti tužiteljici naknaditi tuženiku prouzročeni parnični trošak.

3.Proveden je dokazni postupak uvidom u izvod iz katastarskog plana (list 3 spisa), u Kupoprodajni ugovor od 16. ožujka 2010. (list 4 do 6 spisa), u vlasničke listove (list 8 do 11 spisa), u Predugovor o kupoprodaji nekretnine (list 12 do 16 spisa), saslušane su stranke (list 48 do 50 spisa), proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka mjernika, na uviđaju je saslušan svjedok SŠ (list 65 i 65 spisa), vještak je dostavio u spis pisani nalaz i mišljenje (list 71 do 84 spisa), te je pristupio sudu radi usmenog pojašnjenja nalaza (list 119 spisa), saslušani su svjedoci CŠ (list 119 i 120 spisa) i DŠ (list 124 i 125 spisa).

4.Predmet ovog postupka je utvrđenje prava vlasništva na nekretnini k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], upisano vlasništvo tuženika, budući tužiteljica smatra da je dosjelošću stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine u 30/998 dijela, koji dio predstavlja pristupni put njezinoj parceli.

5.Tuženik u cijelosti osporava tužbeni zahtjev tužiteljice. Smatra da ukoliko tužiteljica i koristi dio nekretnine tuženika za pristup, tada da bi se moglo govoriti eventualno o stjecanju služnosti prolaza, a nikako ne o vlasništvu.

6.Iz priložene službene kopije katastarskog plana vidljivo je da nekretnina tuženika k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] graniči sa nekretninom tužiteljice oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a proizlazi da bi pristup do nekretnine tužiteljice postojao po nekretnini oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja predstavlja javni put.

7.Između stranaka nije sporno da su sklopile pravni posao kupoprodaje i to na način da su tuženik kao prodavatelj, te tužiteljica i SŠ kao kupci **.**.2007. sklopili Predugovor o kupoprodaji nekretnine. Predmet tog Predugovora bio je dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] što je u naravi predstavljalo oranicu površine 987 m2 i polovica puta površine 30 m2 koje će se formirati po parcelaciji k. č. [katastarska čestica] oranica površine 2058 m2 k. o. [katastarska općina], a koji dio je na kopiji katastarskog plana koji je sastavni dio tog Predugovora označen žutom bojom. Prema priloženoj kopiji katastarskog plana od 19. prosinca 2007. žutom je bojom označena današnja nekretnina u vlasništvu tužiteljice koja ima oznaku k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Člankom 2. citiranog Predugovora ugovoreno je da će Elaborat o cijepanju k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na dvije čestice biti izvršen po ovlaštenom geodeti po potpisivanju Predugovora, a prije sklapanja Kupoprodajnog ugovora.

8.Nedvojbeno je da su stranke sklopile Kupoprodajni ugovor 16. ožujka 2010. godine i to tuženik kao prodavatelj, a tužiteljica i SŠ kao kupci. Predmet Kupoprodajnog ugovora bila je k. č. [katastarska čestica] površine 987 m2 upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Nesporno je da je kupoprodajna cijena od 150.000,00 EUR-a isplaćena prodavatelju temeljem predugovora od 27. prosinca 2007. godine.

9.Tužiteljica u svom iskazu navodi da su ona i njezin bivši suprug tražili teren za gradnju kuće i javili su se agenciji. Tuženik ih je doveo na lice mjesta i upravo su stajali na spornom putu. Rekao je da je to put, pokazao njihovu česticu koja je bila omeđena suhozidom i stanje na terenu je bilo prilično jasno. Tuženik je rekao da će put biti pola njegov, a pola njihov i da to mora provesti kroz katastar i zemljišne knjige. U Predugovoru je put bio naveden. Kupoprodajni ugovor u kojem se put ne spominje da je površno pogledala, u to se vrijeme pregovorima više bavio njezin bivši suprug. Nije imala razloga sumnjati, vjerovala je tuženiku, niti agencija nije primijetila taj propust u ugovoru. Priznaje da je to bio njezin propust. Sporni pristup je jedini pristup njezinoj parceli, nije moguće pristupiti sa javnog puta.. Pretpostavljala je da će put biti formiran kao zasebna parcela. Sporni put širine je cca 4 metra i tuda može proći i kamion.

10.Tuženik u svom iskazu navodi da je kupio jedinstvenu parcelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i postojao je javni put kojim je došao do parcele. Predmetni javni put i danas postoji. Susjed je u međuvremenu isti potkopao, te je tuženiku jasno da je to sada veliki trošak da se put napravi, on je napravio put na svojoj parceli. Smatra da postoji drugi put kojim tužiteljica može doći do svoje parcele. On je tužiteljici i njezinom suprugu rekao da postoji javni put koji u to vrijeme nije bio potkopan, ali je rekao ako im fali koji metar da mogu uzeti od njegove parcele. Tužiteljica da dugo vremena nije dolazila na parcelu. Neovisno o tome, spreman je dati pravo služnosti prolaza pod uvjetom da skine hipoteku sa njegove nekretnine. Tuženik je sudjelovao u zaključenju predugovora i ugovora, agencija ga je napisala, a on je potpisao. Da je pazio, tražio bi tada da se skine hipoteka sa njegove nekretnine nakon provedene parcelacije. Ugovore je vjerovatno pročitao, ne može reći zbog čega je u predugovoru bio naveden sporni put, a u ugovoru je izostao. Javni put ispod njihovih nekretnina potkopan je prije dvije ili tri godine.

11.Na licu mjesta tužiteljica je pokazala prijeporni put, isti je obilježen radi prikazivanja u nalazu vještaka. Tuženik je na licu mjesta pojasnio da se javni put nalazi ispod zida koji je granica njegove parcele, a radi se o dijelu koji je na nižem nivou od nekretnine tuženika. Razvidno je da bi na licu mjesta bio suhozid koji bi označavao granicu javnog puta i susjednih nekretnina. Betonski put po navodima tuženika nalazi se na javnom putu.

12.Na licu mjesta saslušan je svjedok SŠ, bivši suprug tužiteljice. Iskazao je da im je prilikom dogovora i kupoprodaje na licu mjesta prikazan pristup njihovoj parceli, a to je put koji je danas pokazan na terenu. Ne sjeća se da bi za pristup bio korišten i javni put,ali se sjeća da im je tuženik za pristup rekao ovako kako je iskazivao, ali je rekao da se mogu pomaknuti prema javnom putu odnosno prema moru. Teren je u vrijeme kupnje izgledao kao i u vrijeme uviđaja sa možda nešto više raslinja na terenu. Prvi puta na uviđaju čuje izraz javni put, nije ni znao da postoji, a prilikom kupoprodaje došlo su na teren istim putem kao i u vrijeme uviđaja, samo su malo niže parkirali jer je jedan dio bio ružan za prolazak autom. Do svoje nekretnine uvijek su dolazili istim putem jer druge mogućnosti nemaju. U predugovoru je bilo dogovoreno da je predmet kupoprodaje polovica puta, shvatio je da je put zajednički, ali to nije bilo navedeno u konačnom ugovoru. Ugovore je radila agencija, nije to tada shvatio već sada kada je počeo ovaj spor. Kupoprodajni je ugovor shvatio kao formalnost jer je novac bio isplaćen temeljem predugovora. Bio je kupac u tom poslu i imao je puno povjerenje u agenciju Dessardo. Kupnju su financirali kreditom. Kasnije je saznao da je osiguranje hipotekom stavljeno na cijenu česticu, pa pretpostavlja da nije bilo parcelirano kod potpisivanja Predugovora. Stanje ispod zida je , koliko se sjeća, isto kao i u vrijeme uviđaja. Širina puta je bila kao i u vrijeme uviđaja. Zid na najužem dijelu je postojao pa se može složiti da se radi o širini za prolaz vozila cca tri metra. Dužina je bila ista kao i danas. Ne zna koliko je kvadrata kupio, nije bila bitna kvadratura već pristup.

13.Stalni sudski vještak mjerničke struke Geovita d.o.o., po vještaku Darku Mičetiću, u svom pisanom nalazu i mišljenju navodi da se predmetna nekretnina k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nalazi u naselju Bregi, sa sjeverne strane objekata na adresi [adresa] i 12C. Dio nekretnine na kojoj se nalazi prijepor u naravi predstavlja dijelom makadamsku, a dijelom travnatu površinu koja se povremeno koristi kao prilaz okolnim česticama. Terenski očevid uz prisustvo suda te stranaka održan je dana 11. listopada 2024. godine, te je na istom tužiteljica pokazala lomne točke prijepora koje je vještak označio i prikazao u nalazu . Geodetsko mjerenje pokazanog prijepora izvršeno je uz pomoć GPS mjernog instrumenta Stonex S900+ u apsolutnom koordinatnom sustavu Republike Hrvatske (HTRS). Za potrebe identifikacije nekretnine prema nalogu suda korišteni su podaci postojećeg katastarskog operata, a potvrda o izvozu iz gedetsko-tehničkog dijela katastarskog operata nalazi se u Prilogu 1 Nalaza. Ujedno je priložena i kopija službenog katastarskog plana, koji je sadržan u Prilogu 2 Nalaza. Predmetna nekretnina nalazi se u katastarskoj općini [katastarska općina], a koja općina do danas nije bila obuhvaćena procesom nove katastarske izmjere, što znači da su podaci katastarskog operata upitne položajne točnosti obzirom na činjenicu same starosti katastarskog plana, načina izrade katastarskog plana početkom ovog stoljeća, izvornog mjerila katastarskog plana koje je za ovo područje 1:2880, ali i daljnjih procesa digitalizacije starih analognih planova. Uvažavajući te okolnosti za izradu identifikacije nije bilo moguće koristiti samo podatke postojećeg katastarskog operata već podatke iz geodetskih operata izrađenih na predmetnoj i susjednim česticama, a koji elaborati su pohranjeni u dostupnim bazama podataka Sustava Državne geodetske uprave ( u daljnjem tekstu SDGE). Pregledom arhive SDGE, a za potrebe izrade ove identifikacije, utvrdio je da je za predmetnu lokaciju izrađen, odnosno pohranjen ovjereni i provedeni geodetski elaborat RN 22/2020, kojeg je izradio GEODETSKI OBRT " [obrt]", UŠ po naručitelju HŠ, [adresa] (dalje: Geodetski elaborat). Geodetski elaborat je potvrđen od strane ovlaštene osobe nadležnog katastarskog ureda Opatija dana 4.11.2020, s klasom provedbe 932-06/2020-02/466, a izrađen je u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Dakle, predmet elaborata bio je evidentiranje međa čestice k. č. [katastarska čestica] u odnosu na susjedne/okolne čestice. Geodetski elaborat je po potvrđivanju tehničke ispravnosti ugrađen u postojeći katastarski plan na način da su lomne točke međa definirane tim elaboratom ugrađene u postojeći katastarski plan. Međutim međne linije koje povezuju ugrađene lomne točke nisu ucrtane na katastarski plan. Ovo iz razloga što bi se ucrtavanjem takvih „novih/stvarnih“ međnih linija deformirao prikaz predmetne čestice na katastarskom planu zbog čega bi susjedna čestica k. č. [katastarska čestica] u tome dijelu u potpunosti nestala s kopije katastarskog plana. Zbog tog razloga katastarski ured je proveo stvarne lomne točke međa iz provedenog geodetskog elaborata na opisani način. Za naglasiti je i činjenica da u vrijeme provedbe elaborata RN 22/2020 nije provedena homogenizacija katastarskog plana predmetnog područja pa je sve prethodno navedeno u potpunosti razumljivo sa strane geodetske struke i provedbe ovakvih terenskih situacija u katastarskom operatu. Radi lakšeg razumijevanja prethodno opisanog, izrađen je grafički prikaz stvarnih međa (međnih linija između lomnih točaka koje nisu prikazane na analognoj kopiji katastarskog plana) kao Prilog 3 Nalaza. Dakle, crvenom isprekidanom linijom prikazano je stvarno stanje međnih linija između lomnih točaka međa (točke 1-15) definiranih Geodetskim elaboratom. Za usporedbu, daje se prikaz digitalnog katastarskog plana koji se preuzima putem službenog SDGE sustava (lijevo) dok se desni prikaz odnosi na stvarne međe utvrđene Geodetskim elaboratom. Nadalje, u okviru dobivene zadaće, izrađena je Skica lica mjesta na kojoj je prikazan prijepor pokazan po tužiteljici i označen na očevidu. Prijepor je definiran lomnim točkama označenim slovima A-B-C-D- E-F-G-A, te iskazanim udaljenostima između pojedinih lomnih točaka. Ukupna površina prijepora iznosi 138 m2, a sve navedeno grafički je prikazano u Prilogu 4 Nalaza. U Prilogu 5 Nalaza je Skici lica mjesta koja sadrži pokazani i točkama A-B-C-DE-F-G-A definiran prijepor pridružen digitalni orto-foto snimak. Prilog 6 Nalaza čini identifikacija prijepora koja je izrađena na način da je na mjerene podatke preklopljen digitalni katastarski plan. Napominje se kako je, kao što je prethodno detaljno obrazloženo, stvarna međa definirana crvenom isprekidanom linijom koja povezuje lomne točke međa predmetne k. č. [katastarska čestica] prema Geodetskom elaboratu. Prijepor se identificira kao južni dio k. č. [katastarska čestica] vlasništva upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] sa upisom 1/1 vlasništva EŠ, [adresa]. U Prilogu 7 Nalaza priložena je skica izmjere Geodetskog elaborata RN 22/2020 kojom su međe k. č. [katastarska čestica] definirane i to na sljedeći način:

- Južna međa definirana je potpornim zidom koji se proteže lomnim točkama 1-4-5-6-15 iz skice izmjere.

- Istočna međa definirana je prema skici izmjere suhozidom koji se proteže lomnim točkama 15-14-13 iz skice izmjere.

- Sjeverna međa definirana je suhozidom koji se proteže lomnim točkama 13- 12 iz skice izmjere.

- Zapadna međa definirana je suhozidom koji se proteže lomnim točkama 12- 11-10-9-8-7-3-2 iz skice izmjere.

Radi provjere točnosti svih podataka, izvršio je usporedbu podataka iz Geodetskog elaborata s podacima izmjerenim na licu mjesta, te je utvrđeno kako se točnost identičnih točaka izmjerenih na terenu tijekom terenskog uviđaja i lomnih točaka iz elaborata poklapaju unutar položajne točnosti. Fotografije lica mjesta prikazane su u Prilogu 8a-c Nalaza. Na fotografiji u Prilogu 8a prikazan je cjelokupni prijepor obilježen slovima A-B-C-D-E-F-G-A. Fotografija prikazuje prijepor u smjeru jugo-zapad sjevero-istok. Nadalje, na fotografijama u Prilogu 8b prikazane su pojedine lomne točke prijepora i smjer protezanja prijepora između obilježenih točaka. Na fotografijama u Prilogu 8c prikazan je odnos, odnosno položaj prijepora na k. č. [katastarska čestica] i stvarno stanje odnosno položaj susjedne k. č. [katastarska čestica] (Javno dobro-put).Zaključno, vještak navodi da prema zadaći zadanoj od strane suda, vještak je izvršio identifikaciju spornog puta na parceli k. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te je izradio Skicu lica mjesta. Temeljem dostupnih podataka katastarskog operata, potvrđenih i provedenih geodetskih elaborata i podataka dobivenih terenskim mjerenjem, iskazuje da se prijepor površine 138 m2 nalazi na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno uz potporni zid koji predstavlja južnu među k. č. [katastarska čestica] prema k. č. [katastarska čestica] koja se nalazi na nižoj razini, odnosno ispod potpornog zida.

14.U svom usmenom pojašnjenju nalaza vještak je iskazao da se prijepor ne nalazi na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja predstavlja javni put. Postoji problem prikaza međe iz službenog katastarskog plana u odnosu na položaj na terenu odnosno kada bi se međe iskolčile, u stvari točke prema službenom katastarskom planu, tada bi prijepor pao na krivo mjesto. Zbog toga je vještak u svom nalazu dao prikaz digitalnog katastarskog plana putem službenog SDGE sustava (sustav digitalnih geodetskih elaborata), radi se o lijevoj slici na drugoj stranici nalaza dok je desno prikaz stvarne međe koje su utvrđene geodetskim elaboratom. Vidljivo je da je primjerice ista točka na lijevoj slici broj 11 prikazana smeđe-ljubičasto odnosno ista točka je na dva različita mjesta. Dok se ne provede nova izmjera odnosno obnova cijele katastarske općine katastar će to voditi na opisani način budući bi prema stvarnim međama odnosno točkama bio prekinut javni put, što katastar ne smije učiniti. Na čestici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije prikazan put. Na skici lica mjesta na kojoj je prikazan prijepor vještak ne može prikazati 30 m2 puta koji se navode u predugovoru i u tužbi jer bi za to trebao imati skicu tih 30 m2 odnosno lokaciju.

15.Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka mjernika kojem stranke i nisu prigovarale. Nalaz je jasan, stručan i objektivan. Vještak je prema kazivanju tužiteljice identificirao sporni put na parceli k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji ima površinu od 138 m2. Potpuno je jasno da vještak ne može ocijeniti gdje se nalazi 30 m2 puta koji se spominju u predugovoru jer za isto ne prileži skica niti je utvrđeno da bi ista bila sačinjena,a sporni put se nalazi na južnom dijelu nekretnine odnosno uz potporni zid koji predstavlja južnu među k. č. [katastarska čestica] prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja se nalazi na nižoj razini, ispod potpornog zida,a što je sve razvidno iz nalaza vještaka.

16.Svjedok NŠ, nesrodan sa strankama, živi u susjedstvu predmetne nekretnine, njegova je nekretnina-obiteljska kuća ispod stupa vidljivog na fotografiji označenoj kao Prilog 8a nalaza. Sjeća se da je G, bivši vlasnik koji je prodao teren tuženiku, iskolčio put prema šumi jer je tamo imao nekretnine,a te je kolce uklonio tuženik rekavši da tu puta neće biti. Dolazili su agenti i svjedok je čuo da je tuženik rekao da je dogovoren put ispod tog stupa koji se vidi na slici na što je svjedok reagirao i rekao da to nije istina i da je put sa gornje strane. Po prijepornom putu prolazili su starosjedioci, bio je poznat kao šumski put. Tuženik je dolazio sa autom,a dolazili su i kamioni jer je tamo postavio kontejner. Bivšem vlasniku G obećan je put do njegovog terena dalje,a svjedok govori upravo o prijepornom putu. Kada je G prodavao teren pozvao je geodete koji su označili put širine 3 ili 4 metra.Zid od starog puta bio je urušen,a između zida svjedoka i tog zida bila je širina od 3 ili 4 metra. Tuženik je maknuo kolce i rekao svjedoku neka uzme pola,a on će drugu polovicu,ali svjedok to nije htio i napravio je nekretninu u svojim gabaritima. Tuženik je nakon par godina zatražio od svjedoka da pojača svoj potporni zid kako bi on proširio put odnosno zatrpao prostor između njegovog puta i zida svjedoka, jer je tu negdje metar,a negdje metar i pol širine,ali svjedok na to nije pristao jer bi mu trebao puno jači potporni zid. Išao je više od pola metra u svoj teren zbog sigurnosti. Ne zna da li postoji drugi pristup do nekretnine tužiteljice, rečeno mu je da postoji sa gornje strane,ali svjedok to ne zna. Gledajući sa doljnje strane taj uspon bi bio pod 45 stupnjeva. Svjedok je teren kupio prije cca 26 godina i taj sporni put je postojao.

17.Svjedok DŠ, nesrodan sa strankama, iskazao je da je bio vlasnik nekretnine koja graniči sa svjedokom CŠ. Svjedok je 207/2018 tražio građevinsku dozvolu i morao je raditi parcelaciju i kontaktirati susjede. Sjeća se da je graničio sa Općinom Matulji, Republikom Hrvatskom i susjedom Guščićem. Imao je pristup sa doljnje strane,ali je htio i sa te gornje strane. Rečeno mu je da se ne radi o cesti pa da pristup nije moguć već da se radi o nekakvom putu, šumskoj cesti. Stanje na terenu je bilo takvo kako je i danas na pokazanoj mu fotografiji (Prilog 8A nalaza). Stup je bio na tromeđi između svjedoka, susjeda CŠ i ceste. Vezano za ceste obraćao se Republici Hrvatskoj,ali ne on osobno već Ured za urbanizam kada je tražio dozvolu. Za pristup sa tog prijepornog dijela pitao je Ured za urbanizam pa mu je rečeno da ne može dobiti pristup. Građevnu dozvolu dobio je na temelju pristupa sa nerazvrstane ceste da doljnje strane. Vezano za pristup sa gornje strane nikada se osobno nije obraćao niti jednoj od parničnih stranaka. Put je bio širok oko 3 metra, ne zna da li je dijelom prolazio i nekretninom tuženika, moguće je. Zna samo da tuženik nije imao dodirnih točaka sa svjedokom jer bi tada sudjelovao u postupku ishođenja građevne dozvole.

18. U ovom su postupku saslušana tri svjedoka, SŠ, bivši suprug tužiteljice, te CŠ, susjed i DŠ, bivši susjed,a sva trojica imaju saznanja o prijepornom putu. SŠ je bio stranka u pravnom poslu kupoprodaje, svjedok CŠ živi u neposrednom susjedstvu već 26 godina, a DŠ je bio vlasnik susjedne nekretnine i prilikom ishođenja građevne dozvole za svoju nekretninu htio je ostvariti i pristup sa gornje strane, upravo prijepornim putem. Sud njihove iskaze cijeni iskrenim i nalazi da su u suglasju sa ostalim provedenim dokazima. Iskaz tužiteljice se također cijeni iskrenim i istinitim, a na što ukazuju ostali provedeni dokazi, a što će nastavno biti obrazloženo.

19.Kao što je već rečeno, nesporno je da su tužiteljica i njezin suprug kupili od tuženika nekretninu oznake k. č. [katastarska čestica] površine 987 m2 k. o. [katastarska općina].

20.Sporno je da li je predmet kupoprodaje bio i pristupni put, te posljedično tome da li je na temelju dosjelosti tužiteljica stekla pravo vlasništva na nekretnini u vlasništvu tuženika na kojoj se nalazi sporni pristup i to u 30/998 dijela.

21.Sporni put se spominje u Predugovoru s time što isti nije bio označen na priloženoj kopiji katastarskog plana na kojoj je nova parcela bila označena žutom bojom, dakle nije bila priložena skica pristupnog puta. Odredba članka 1. citiranog Predugovora može se tumačiti na način da će put također biti formiran kao zasebna parcela koja bi tada bila u suvlasništvu stranaka, međutim, put nije formiran.

22.Na priloženoj službenoj kopiji katastarskog plana koja prileži na listu 3 spisa razvidno je da parcela k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu tužiteljice odgovara skici iz Predugovora. Također proizlazi da do parcele tužiteljice postoji javni put oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja prolazi uz južnu granicu parcele k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tuženika. Prilaz parceli tužiteljice sa druge (tzv. gornje strane) nije bio predmet razmatranja u ovom postupku.

23.U naravi, do nekretnine tužiteljice nije moguće doći putem oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],a što je jasno bilo vidljivo na terenu i tako je i opisano u nalazu vještaka. Prijepor, odnosno pristup nalazi se na južnom dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ima površinu od 138 m2. Prilog 5 nalaza pokazuje skicu prijepora iz zraka, a vidljiv je i na Prilogu 8a. Na toj se fotografiji vidi i betonski stup o kojem je iskazivao svjedok CŠ i vidljiva je i njegova parcela. Na fotografiji označenoj kao Prilog 8c nalaza vidljivo je kuda u naravi prolazi k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja predstavlja javni put i jasno je da pristup do parcele tužiteljice tim putem nije moguć.

24.Sporni put, shodno iskazima svjedoka postojao je i u vrijeme zaključenja Predugovora, te je ovome sudu životno prihvatljivo da je prijepor pokazan kao pristup nekretnini tužiteljice i nije životno prihvatljivo da bi pristala kupiti nekretninu na kojoj je namjeravala graditi obiteljsku kuću, a da nema kolnog pristupa nekretnini. Javni put u vrijeme zaključenja kupoprodaje, kao niti u vrijeme uviđaja, nije bio podoban.

25.Slijedom navedenog, ovaj sud smatra da je prijeporni put bio predmet kupoprodaje.

26. Dakle, u konačnom kupoprodajnom ugovoru temeljem kojeg su se tužiteljica i njezin suprug upisali kao vlasnici novoformirane k.č 270/1 k. o. [katastarska općina] pristupni put se ne spominje, a kako je već prije navedeno, isti parcelacijom koja je dogovorena Predugovorom nije niti formiran i predstavlja dio nekretnine u vlasništvu tuženika.

27.Ocjena je ovog suda da volja ugovornih strana nije bila da tužiteljica (i njezin suprug) postanu suvlasnici nekretnine koja je po parcelaciji imala ostati u vlasništvu tuženika, stoga je u pravu tuženik koji govori o tome da bi tužiteljica (eventualno) imala pravo na služnost prolaza,a nikako ne može steći suvlasništvo na njegovoj nekretnini.

28.Tužiteljica se poziva na odredbu članka 159. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 ,153/09, 90/10, 143/12, 152/14- ZV) koja govori o tome da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom stvari ako taj posjed ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe dosjelošću u vlasništvo nekretninu protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a samostalni posjednik čiji je posjed barem pošten stječe vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja.

29.Prijepor ima površinu od 128 m2,a ne 30 m2, put kao predmet kupoprodaje nije bio određen niti odrediv člankom 1. Predugovora, a usvajanjem tužbenog zahtjeva tužiteljica bi postala suvlasnica ne samo puta već cijele nekretnine tuženika u idealnom dijelu što svakako, kao je već rečeno, nije bila volja ugovornih strana.

30.Dakle, tužbeni zahtjev tužiteljice usmjeren je na stjecanje idealnog dijela vlasništva na cijeloj nekretnini tuženika,a ne samo na spornom putu. Ukoliko je jedna osoba vlasnik točno određenog dijela neke nekretnine,a tužiteljica tvrdi da je vlasnik/suvlasnik samo pristupnog puta, tada ona ne može biti ujedno suvlasnik određenog realnog dijela nepodijeljene nekretnine jer je suvlasništvo pravo vlasništva više osoba na istoj fizički nepodijeljenoj stvari, po dijelovima koji su alikvotno (idealno) određeni. Suvlasništvo postoji kad više osoba ima neku stvar u svom vlasništvu tako da svakoj pripada dio toga prava vlasništva računski određen prema cijelom pravu vlasništva na stvari. Dijelovi prava vlasništva koji pripadaju suvlasnicima su njihovi suvlasnički dijelovi. Prema tome ako je jedna osoba vlasnik točno određenog dijela nekretnine, tada je očito da ona ne može biti (su)vlasnik idealnog dijela, jer je tom suvlasniku na ime njegovog idealnog dijela pripao realni, točno određeni dio, čime je i došlo do faktični izvršene diobe pa suvlasništvo na cijeloj nekretnini više ne postoji, a u kom smislu tužiteljica ne postavlja svoj tužbeni zahtjev.

31.Tužiteljica u osnovi tvrdi da je dosjelošću stekla pravo vlasništva puta, dakle točno određenog dijela nekretnine tuženika, koji dio-pristupni put je i pokazala na licu mjesta. Dakle, tužiteljica niti ne tvrdi da je bila u posjedu preostalog dijela nekretnine tuženika što znači da na ostalom dijelu te nekretnine nije mogla steći pravo (su)vlasništva dosjelošću, pa je tužbeni zahtjev postavljen suprotno činjeničnim utvrđenjima u ovom postupku i činjeničnim tvrdnjama tužiteljice. Dosjelošću se ne može steći više nego se posjedovalo.

32.Slijedom svega navedenog, valjalo je odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice.

33.Odluka o troškovima donijeta je pozivom na odredbu članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 62/07, 84/08, 123/08 i 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23-ZPP), a odnosi se na trošak zastupanja tuženika prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/23).

34.Tuženiku je priznat slijedeći trošak:

-sastav odgovora na tužbu 100 bodova/200,00 € (Tbr.8.1.)

-pristup ročištu 14. rujna 2023. 100 bodova/200,00 € (Tbr.9.1.)

-pristup ročištu 5. lipnja 2024. 100 bodova/200,00 € (Tbr.9.1.)

-pristup uviđaju 11. lisotpada 2024. 100 bodova/200,00 € (Tbr.9.17)

-pristup ročištu 4.ožujka 2026. 100 bodova/200,00 € (Tbr.9.1.)

-pristup ročištu 14. svibnja 2026. 100 bodova/200,00 € (Tbr.9.1.)

-pristup ročištu 11.lipnja 2026. 100 bodova/200,00 € (Tbr.9.1.)

-trošak PDV-a od 25% - 350,00 € (Tbr.46.)

35.Tuženiku nije priznat trošak pristupa na ročišta za mirenje budući se ne radi o obaveznom postupku, pa isti ima pasti na teret stranke.

U Opatiji 16. srpnja 2026.

S u d a c:

Senka  Kirša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana održavanja ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu.

Žalba se podnosi pismeno putem ovog suda, a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dna:

1. Pun. tužiteljice uz rješenje o plaćanju sudske pristojbe na presudu 110,00 €

2. Pun. tuženika