Poslovni broj: R1-145/2019-36

Republika Hrvatska

Općinski sud u Šibeniku

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Heleni Stojić, u izvanparničnoj stvari predlagatelja LĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Marku Fuštinu, odvjetniku u Šibeniku, protiv protustranke TĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Ojdani Grubišić, odvjetnici iz OD "Višić i partneri" u Šibeniku, radi razvrgnuća suvlasništva,po dovršenom postupku, dana 16. srpnja 2026. godine

r i j e š i o  j e

I.Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od dana 2. kolovoza 2019., kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev predlagatelja za naknadom troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Dana 2. kolovoza 2019. predlagatelj je podnio ovome sudu prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva nekretnine oznake oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr, k. o. [katastarska općina].

1.1. U prijedlogu je naveo da su stranke suvlasnice na jednake dijelove predmetne nekretnine, iako je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Šibeniku kao vlasnik upisan GĐ, koji je otac predlagatelja i otac pok. supruga protustranke L, odnosno njen svekar. Ukupna površina predmetne nekretnine je 645 m2, te se na istoj nalaze dvije spojene kuće koje stranke neformalno odvojeno koriste (svatko svoju), dok je preostalo zemljište problem jer se ne zna koji realni dio pripada kome. Da je u obostranom interesu stranaka da se izvrši fizička dioba ovih parcela i da svaka od stranaka dobije realni dio na licu mjesta, jer se bez sudskog razvrgnuća ne može izvršiti parcelacija, a niti dobiti građevinska dozvola za gradnju. U trenutnim okolnostima predlagatelj nema mogućnosti pristupa vozilom do svoje nekretnine, jer protustranka svojata veću površinu nego što joj realno pripada. Slijedom navedenoga predložio da sud provede razvrgnuće suvlasništva fizičkom diobom.

2. Protustranka se protivila prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice fizičkom diobom, jer se između istih stranaka već vodio postupak diobe pod posl. brojem R1-79/2016, a predmet kojeg postupka nije bila niti ova kuća niti okućnica, a to sve iz razloga što su kuća i teren oko kuće podijeljeni između stranaka i to još za života njihovog zajedničkog prednika AĐ koji je kuću i sagradio te je svakom od sinova , ovdje predlagatelju i sada pok. suprugu protustranke dao u vlasništvo dio kuće i okućnice. Dakle stanje na terenu se nije promijenilo unazad 40 godina, te su netočne tvrdnje predlgatelja da nema pristupa do svoje kuće jer isti ima izlaz na [adresa], a isto tako i preko puta koji je formiran u postupku diobe R1- 79/2026

3. Radi donošenja odluke o razvrgnuću suvlasništva nekretnine, sud je obavio očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke. Također je pribavio i spis ovoga suda posl. broj R1-79/2016.

4. Po dolasku suda na predmet diobe, nakon što je predmet diobe pregledan , konstatirano je da se radi o kući i okućnici i to dijelom većeg zemljišnoknjižnog kompleksa stranaka pri čemu je razvrgnuće obavljeno u predmetu R1-55/2013.

4.1. Za ponovno razvrgnuće ostala je jedino kat. čest. zgr. [katastarska čestica] koja je u naravi dvojni objekt sastojeć od prizemlja i kata, te kućnog dvorišta ispred objekta, prema [adresa], te dijela dvorišta na sjeveroistoku i dijela dvorišta iza objekta pri čemu je vještak mjernik naveo da na stražnjoj strani objekta, dijelovi dviju garaža padaju dijelom na kat. čest. zgr. [katastarska čestica], a dijelom na kat. čest. [katastarska čestica].

4.2. Prema tome dijelovi ovih garaža nisu u suvlasništvu već u isključivom vlasništvu svake od stranaka kako slijedi pripadnost na objektima, pa ih treba izuzeti iz obračuna površina. Dio kuće koji je u posjedu protustranke TĐ ima kolni ulaz s [adresa], dok dio kuće u posjedu predlagatelja LĐ ima samo pješački ulaz i komunikaciju kroz ta dvorišna vrata na [adresa].

4.3. Vještak mjernik je naveo da kat. čest. zgr. [katastarska čestica] ima upisanu površinu 645 m2. Njena međa u odnosu na kat. čest. zgr. [katastarska čestica] na terenu nije vidljiva i ničim označena, a jednako tako međa nije vidljiva ni u odnosu na kat. čest. zem. [katastarska čestica], ali je geodetski snimak učinjen i sve je prikazano na skici mjesta očevida u predmetu R1 -55/2013 iz siječnja 2017. godine, pa se te skice mogu koristiti za potrebe ovog postupka, s tim da treba dosnimiti vrtove ispred kuće.

4.4. Vještak građevinske struke je kazao da je u predmetnoj pravnoj stvari moguća fizička dioba – dioba po vertikali kako stranke i drže u posjedu, tj. dioba od temelja do krova, s tim da će tu liniju razgraničenja pratiti i pravocrtna dioba okućnice iza i ispred objekta, a stranka koja dobiva veću tlocrtnu površinu, drugoj stranci će nadoknaditi razliku vrijednosti po m2 za građevinsko zemljište po današnjim ocjenama.

4.5. Vještak mjernik je izvršio geodetsko snimanje predmeta diobe i izradio skicu mjesta očevida od 11. siječnja 2021. (list 18 spisa), a vještaku građevinske struke sud je dao nalog da po dobivanju nalaza i mišljenja vještaka mjernika prikaže varijante geometrijske diobe po vertikali objekta i horizontali na okućnici, pa prikaže razliku u kvadraturi okućnice izražena u m2, te troškovima na proširenju postojećeg pješačkog ulaza u kolni ulaz te rušenje vanjskog betonskog sudopera.

5. U međuvremenu je došlo do promjene u osobi uredujuće sutkinje, pa je preotvoreno raspravljanje, te s obzirom na činjenicu da vještak građevinske struke nije izradio pismeni nalaz i mišljenje , određen je ponovno očevid uz sudjelovanje vještaka mjernika i vještaka građevinske struke.

6. Na ponovljenom očevidu održanom dana 19. prosinca 2025. vještak građevinske struke je naveo da se radi o dvojnom objektu u naravi katnica koja je fizički podijeljena okomito na postojeću [adresa] JĐ. Jedan dio kuće „pravokutnik“ je rađen prije 15. veljače 1968. godine, što nije sporno, ali je sporno dio dodataka bočno sa sjevera i sa juga, pa se pretpostavlja da bi se trebalo za kompletnu građevinu i dodatke raditi projekat izvedenog stanja, odnosno provesti postupak legalizacije kompletne građevine sa aneksima. Sa južne strane vidljivo je da je nova građevina naslonjena na objekat i zadire u dio korpusa čestice, koja je predmet diobe. Dakle nužno je provesti postupak odvajanja čestica putem ovlaštenog geodeta, te dovesti postupak legalizacije do kraja, kao preduvjet mogućeg etažiranja i podjele objekta.

6.1. Nesporno je utvrđeno da predlagatelj koristi lijevi dio kuće (prizemlje i kat) dok protustranka koristi desni dio kuće (prizemlje i kat) gledano sa ulice Dragutina Bergama prema objektu, a što je i vidljivo na terenu.

6.2. Vještak mjernik je identificirao predmetnu nekretninu kao kat. čest. zgr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] upisana u z. k. uložak [broj ZK uloška], kulture zgrada, površine 645 m2. Nekretnina se nalazi na adresi [adresa] JĐ kbr. 9. (sukladno RPJ). U naravi sa jugoistočne, jugozapadne nekretnina ograđena betonskim zidovima dok sa sjeverozapadne i sjeveroistočne strane je nekretnina neograđena. Radi se o stambenom objektu sa pripadajućim dvorištem. Utvrđeno je da nadograđeni aneksi se protežu sa kat. čestice [katastarska čestica] na kat. česticu zgrade [katastarska čestica] te je isti sljubljen na objekt koji se nalazi na kat. čestici zgrade [katastarska čestica] i tvore jednu građevnu cjelinu. Također napomenuo da postoje pomoćni objekti na sjeverozapadnoj strani koji dijelom padaju na kat. česticu zgr. [katastarska čestica] i kat. čest. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina].

6.3. Sudac je na očevidu napomenuo prisutnima da razvrgnuće suvlasništva kada se nekretnine dijele geometrijski proizvode za svakog suvlasnika koji u tome sudjeluje određene pravne učinke i to na način da mu s jedne strane prestaje njegov dotadašnji dio suvlasništva, ali zato umjesto toga stječe u vlasništvo određeni fizički dio nekretnine. Pravni učinak takvog razvrgnuća je stvarno pravne prirode, dakle prestanak suvlasništva i nastanak prava vlasništva. Kako u ovom postupku stranke nisu upisane u zemljišnim knjigama kao suvlasnici predmetnih nekretnina već njihov prednik to je potrebno prethodno srediti zemljišnoknjižno stanje, a sve onda imajući u vidu i upute prisutnih vještaka, a vezano za legalnost objekta, što je sve preduvjet da bi sud mogao provesti razvrgnuće suvlasništva u smislu odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

7. Na prijedlog stranaka sud je vještaku građevinske struke naknadno dostavio geodetski snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade i MAPA 1 - arhitektonska snimka izvedenog stanja nezakonito izgrađene građevine oznake kat. čest.* 613 i 2899/6 k. o. [katastarska općina], radi očitovanja da li je moguće temeljem navedene dokumentacije ishoditi legalnost nekretnine koja je predmet razvrgnuća oznake kat. čest. [katastarska čestica] zgr k. o. [katastarska općina], pa shodno tome provesti razvrgnuće suvlasništva etažiranjem.

8. Vještak građevinske struke je u svom pisanom očitovanju naveo da je priloženom dokumentacijom obrađen samo donji, jugozapadni dio kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a greškom je izostavljena kat. čest. [katastarska čestica] koju je identificirao vještak mjernik porilikom identifikacije na očevidu dana 19. prosinca 2025. Isti takav postupak legalizacije treba provesti za sjeveroistočni dio kat. čest. zgr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te aneks i pomoćne objekte u dvoru, oznake kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tada treba ishodovati i rješenje po izvedenom stanju. Nakon toga treba provesti sređivanje katastarskog stanja, dakle ucrtavanje svih građevina na sve tri katastarske čestice: kat. čest. zgr [katastarska čestica], kat. čest 2899/177 i kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Tek nakon toga se može pristupiti etažiranju i postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice.

9. Prema odredbi čl. 47. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 u nastavku ZVDSP) suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je to moguće i dopušteno , koje pravo mu ne zastarijeva.

10. Prema pravnom shvaćanju zauzetom na sjednici sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 15. lipnja 2018., broj Su IV-148/2018 suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina su jedinstveni i nužni suparničari, te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina.

11. Izvanknjižni suvlasnici nekretnine tj. osobe koje su stekle pravo vlasništva na nekretnini bez upisa u zemljišnu knjigu: na temelju zakona (npr. nasljeđivanjem, dosjelošću), na temelju odluke suda ili drugog tijela ili na drugi način , ne mogu biti stranke u postupku razvrgnuća suvlasništva u izvanparničnom postupku tj. nedostaje im procesna legitimacija sve dok svoje pravo ne upišu u zemljišnu knj igu i dok u zemljišnoj knjizi nisu vidljivi njihovi točni suvlasnički udjeli.

12. Stranka koja tvrdi da je suvlasništvo stekla bez upisa u zemljišnu knjigu dužna je dokazati izvanknjižno stjecanje suvlasništva, što prema mišljenju ovoga suda ne može biti predmet izvanparničnog već isključivo parničnog postupka. Naime, izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasništva nije namijenjen sređivanju zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na pravne subjekte koji imaju pravo upisati svoje pravo (su)vlasništva u zemljišnu knjigu, a to iz nekog razloga nisu učinili prije pokretanja postupka razvrgnuća suvlasništva. Kao što je već navedeno razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina može se zahtijevati isključivo prema stanju u zemljišnoj knjizi i to isključivo u odnosu na upisane (su)vlasnike na tim nekretninama i u odnosu na njihove suvlasničke udjele onako kako su isti upisani u zemljišnoj knjizi. U slučaju kada bi sud proveo postupak razvrgnuća suvlasništva u odnosu na stranke od kojih su jedna ili više njih izvanknjižni suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća i o tome donio odluku kojom razvrgava suvlasništvo, ista ne bi bila provediva u zemljišnoj knjizi i za stranke bi predstavljala neostvarivo (golo) pravo. Posljedično, ne bi se mogla ostvariti niti svrha (smisao) navedenog postupka, a to je prestanak (su)vlasništva jer suvlasništvo na nekretnini koja je predmet razvrgnuća ne bi prestalo.

13. Slijedom svega navedenoga, obzirom da stranke nisu zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća suvlasništva u ovoj pravnoj stvari , to je valjalo odbiti prijedlog predlagatelja kao neosnovan i odlučiti kao u toč. I. izreke ovog rješenja.

14. Predlagatelj je zatražio trošak sudske pristojbe prijedloga i odluke te troškove očevida i vještačenja, obzirom je iste predujmio predlagatelj.

15. Međutim, obzirom je sud odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnućem suvlasništva, dakle isti nije uspio u ovom postupku, a protustranka se također protivila prijedlogu, to je valjalo odbiti zahtjev predlagatelja za naknadom troškova ovoga postupka, i to sve u smislu pravnih pravila paragrafa 20 bivšeg Zakona o sudskom izvanparničnom postupku (Službene novine br. 175 od 24. srpnja 1934. godine; u nastavku VP), a koja se primjenjuju kao pravna pravila temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 06. travnja 1941. godine (Narodne novine br. 73/91).

U Šibeniku, 16. srpnja 2026.

SUDAC

Helena Stojić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DN-a:

- predlagatelj po punomoćniku

- protustranci po punomoćniku.