Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Karlovcu

    Stalna služba u Gospiću

    Gospić

    Gž-15/2026-6

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    i

    R J E Š E NJ E

    Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca Milke Vraneš, predsjednice vijeća, Kristine Pavelić, sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća, te Tatjane Bašić Radaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja GBU, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćnici Veri Mirošević, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tužitelja izjavljenoj protiv presude Općinskog suda u Splitu, posl.br. Pn-136/2025-20 od 5. prosinca 2025., na sjednici vijeća održanoj 16. srpnja 2026.

    p r e s u d i o  j e:

    Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana, potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu, posl.br. Pn-136/2025-20 od 5. prosinca 2025. pod točkom I. izreke. i

    r i j e š i o j e :

    I. Prihvaća se žalba tužitelja kao osnovana, preinačuje se rješenje o troškovima postupka sadržano u presudi Općinskog suda u Splitu, posl.br. Pn- 136/2025-20 od 5. prosinca 2025. u toč. II. izreke na način da se rješava:

    „ Svaka stranka snosi svoje troškove postupka.“

    II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu žalbenog troška, kao neosnovan.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja presuđeno je:

    " I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

    "1. Utvrđuje se da je tužitelju nastala šteta od strane tuženika zbog dugotrajnosti vođenja sudskih postupaka, te se u cijelosti usvaja tužbeni zahtjev, te se tužitelju dosuđuje pravična novčana naknada materijalne štete u iznosu od 6.143.157,60 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 9. svibnja 2022. do isplate u roku od 15 dana.

    2. Dužan je tuženik naknaditi tužitelju parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom koja teče od 4.5.2022. do isplate."

    II. Nalaže tužitelju u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe naknaditi tuženoj parnični trošak u iznosu od 59.982,00 EUR-a.“

    2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj u kojoj je naveo da presudu pobija u cijelosti iz razloga bitne povrede odredaba parničnog postupka čl.354., st.1, čl. 4., 5., 8..; st.2., t.5., 6., 10., 11. ZPP-a, u svezi čl.278., st.1., st.3., 279., st.1., st.2, 302., st.2., 303., st.1., čl. 38. KZRH, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava. U žalbi je tužitelj naveo da je pobijana presuda nepotpuna, netočna i nezakonita, da je u uvodu presude pogrešno navedena adresa tužitelja, kao i da je odluka o trošku ništavna, budući da je tužitelj oslobođen plaćanja troškova parničnog postupka. Tužitelj je u žalbi naveo da je obrazloženje presude konfuzno, nepotpuno i netočno, da sud ne navodi i nije zaključio, da je šteta tužitelju nastala i prouzrokovana samim takvim nezakonitim radom suda Općinskog radnog suda u Zagrebu, koji da nije radio u skladu sa ZPP-om, i zakonima EU po kojima je bio dužan raditi, kojim da je prouzročio dva druga sudska spora i ovaj treći. Da sud ne navodi, da dobiveni novac po pravomoćnoj presudi i još potrošenog novca, tužitelj nije uložio u rješavanje svojih egzistencijalnih pitanja kao i svaki čovjek, odnosno rješavanje stambenog pitanja, u tome da je bio direktno spriječen od situacije sa hrvatskim pravosuđem, te da je taj novac morao uložiti u daljnje sudsko postupanje od 10 godina i dva druga radna spora pred sudom, koje mu je prouzrokovalo hrvatsko pravosuđe. Tužitelj predlaže u cijelosti usvojiti žalbu, preinačiti prvostupanjsku presudu, te usvojiti tužbeni zahtjev tužitelja u cijelost.

    3. Na žalbu tužitelja nije odgovoreno.

    4. Žalba tužitelja je djelomično osnovana.

    5. Ispitivanjem prvostupanjske presude i postupka koji joj je prethodio utvrđeno je da sud prvog stupnja nije počinio niti jednu od bitnih povreda odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi temeljem odredbe članka 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku (Službeni list SFRJ br. 4/1977, 36/1977, 36/1980, 6/1980, 69/1982, 43/1982, 58/1984, 74/1987, 57/1989, 20/1990, 27/1990, 35/1991, Narodne novine br. 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025 dalje: ZPP), a žalbeni razlozi tužitelja nisu osnovani te je sud pravilno primijenio materijalno pravo.

    6. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. toč. 11. ZPP-a, u svezi članka 338. ZPP-a budući suprotno navodu tužitelja presuda je pravilno obrazložena.

    7. Sud prvog stupnja u svojoj presudi zaključuje slijedeće činjenice:

    - kako se pred Općinskim radnim sudom u Zagrebu vodio postupak posl. Pr- 3305/2012 u kojem je donesena presuda 14. travnja 2015., a potvrđena presudom Županijskog suda u Zagrebu, a kojom je presuđeno da je nedopuštena odluka o otkazu Ugovora o radu od 26. travnja 2012. te da radni odnos tužitelja nije prestao zaključno do dana isteka Ugovora o radu do 7. studenoga 2012., a ujedno je naloženo tuženiku DIF projekt d.o.o. da isplati tužitelju iznos od 137.316,00 kuna uz isplatu 8.527,00 kuna sve sa zateznom kamatom na ime parničnog troška,

    - da je Vrhovni sud odlukom posl.br. Revr-1299/2016 ukinuo presudu Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž R-1273/2015 kao i presudu Općinskog radnog suda u Zagrebu Pr-3305/2012,

    - da je Općinski radni sud u Zagrebu pod posl.br. Pr-1174/2019 donesao presudu 6. studenoga 2019. kojom je u točki I. izreke utvrđeno da nije dopuštena niti zakonita odluka o otkazu Ugovora o radu od 26. travnja 2012. te da radni odnos tužitelja nije prestao zaključno do dana isteka Ugovora o radu do 7. studenoga 2012. te je naloženo tuženiku DIF projekt d.o.o. da isplati tužitelju iznos od 137.316,00 kuna uz isplatu 8.527,00 kuna sve sa zateznom kamatom dok je djelomično odbijen tužbeni zahtjev u dijelu kojim tužitelj potražuje zateznu kamatu na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak uz isplatu parničnog troška,

    - da je Županijski sud u Zagrebu potvrdio presudu suda prvog stupnja odlukom pod posl.br. Gžr-2022/2019,

    - da je DIF projekt d.o.o. isplatio tužitelju iznose navedene u presudi Pr- 3305/2012 koja je ukinuta,

    - da se pred Općinskim sudom u Splitu vodi postupak broj Pr-5964/2021 radi povrata iznosa isplaćenih po presudi Pr-3305/2012 jer je ista ukinuta, a u tom postupku je utvrđen prekid postupka, budući su nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nad DIF projekt d.o.o..

    8. Na temelju prethodnih utvrđenja, sud prvog stupnja, a primjenom materijalnih propisa, zaključuje da viši sudovi i postoje da bi zaštitili stranke u postupku odnosno da ne bi bilo pogrešne primjene zakona osiguravajući jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni, da je tužitelj primio isplatu 2016. u srpnju temeljem presude Pr-3305/12, da je ta presuda ukinuta rješenjem Vrhovnog suda broj:

    Revr-1299/2016. Sud prvog stupnja utvrđuje da se postupak koji se vodi brojem Pr- 5964/21, vodi radi povrata temeljem osnove (ukinute presude Pr-3305/12) koja je kasnije otpala. Sud prvog stupnja navodi da pogrešna primjena materijalnog prava nije osnova odštetne odgovornosti države za rad suca kad je isključivo rezultat pogrešnog pravnog shvaćanja, a u odnosu na navod tužitelja da bi tužena bila kriva jer je postupak koji se vodio pod brojem Pr-5964/21 u prekidu i da time nastaje dugotrajnost i pravna neizvjesnost pa da tužitelju nastaje šteta, da je odredbom čl. 212. st.1. , točka 5. ZPP- a propisano da se postupak prekida kad nastupe pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, dakle da je sud postupao sukladno zakonu.

    9. Tužitelj od tužene potražuje iznos od 6.143.157,60 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koju potražuje od 9.svibnja 2022. do isplate, na ime pravične novčane naknade materijalne štete, a tužitelj tvrdi kako je materijalna šteta nastala uslijed dugotrajnosti vođenja parničnih postupaka, što da nije u skladu s ZPP - om, Konvencijom EU i Konvencijom UN-a, te ugrozom u predmetu pod poslovnim brojem Pr-5964/2021 Općinskog suda u Splitu, u kojem je tužitelj tužen od strane tužitelja DIF Projekt d.o.o. za neosnovano stjecanje bez osnove, a koji predmet je nastao i tužba uslijedila od strane DIF Projekt d.o.o. prema ovdje tužitelju, uslijed ukinute presude od strane Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Tužitelj navodi da u tom predmetu DIF Projekt d.o.o. potražuje od tužitelja cjelokupno isplaćeni iznos, odnosno iznos od minimalno 9.432,60 €. Tužitelj dalje navodi da štetu za koju tvrdi da mu je nastala obrazlaže činjenicom da živi u [adresa] gdje je podstanar od 8.3.2015., a od 01.12.2016. plaća mjesečno najamninu u iznosu od 510 €, koja će od 01.11.2023. biti povećana na iznos od 633,25 €, na sada prijavljenoj adresi, a za to vrijeme tužitelj koji je zaposlen, da je mogao podignuti u svojoj banci kredit i kupiti stan, jer je bio kreditno sposoban i imao je novac za polog, ali da novac nije mogao trošiti niti ulaziti u kredite kad mu je „ visila“ nad glavom neizvjesnost od strane hrvatskog pravosuđa i tužbe te hoće li novac trebati vratiti natrag, te isti kredit otplaćivati, a što nije mogao zbog do sada 12 godina vođenja postupaka, što je protuzakonito i protuustavno , a cijena stana da je 6.133.725,00 € (novogradnja) u Njemačkoj. Tužitelj dalje navodi da ima 45 godina i još nema riješeno stambeno pitanje, koje je mogao riješiti u ovih 12 godina nezakonitog trajanja sudskih postupaka. Stoga tužitelj od tužene traži da mu naknadi štetu u ukupnom iznosu od 6.143.157,60 eura.

    10. Odredbom čl. 105. Zakona o sudovima ( Narodne novine br. 28/2013, 33/2015, 82/2015, 82/2016, 67/2018, 126/2019, 130/2020, 21/2022, 60/2022, 16/2023, 155/2023, 36/2024, 136/2025 ) je propisano da Republika Hrvatska odgovara za štetu koju stranci u postupku nanese sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti.

    11. Odredbom čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22 i 155/23; dalje: ZOO), je propisano da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprječavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

    12. Tužitelj je u ovom postupka bio dužan dokazati da mu je nastala šteta koju mu je u postupku nanio sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti, te je morao dokazati kakva šteta mu je nastupila, pri čemu se naglašava da je na temelju odredbe čl. 1085. ZPP-a odgovorna osoba dužna uspostaviti stanje koje je bilo prije nego što je šteta nastala. Kad uspostava prijašnjeg stanja nije moguća, odgovorna je osoba dužna isplatiti oštećeniku odgovarajući iznos novca na ime naknade štete. Odredbom čl. 1099. ZOO-a je propisano da u slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Dakle, tužitelj niti ne može tražiti pravičnu naknadu imovinske štete.

    13. Svojim žalbenim navodima, tužitelj nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost presude suda prvog stupnja odnosu na naknadu štete. Tužitelj nije dokazao, a što je bio dužan, da mu je nezakonitim ili nepravilnim radom u postupku nanesena šteta, niti je dokazao uzročno posljedičnu vezu između štete za koju tvrdi da je nastala i štetne radnje tužene. Okolnost da tužitelj nije kupio stan i da će možda izgubiti u sporu nakon kojeg bi eventualno bio dužan platiti neke iznose, a za koje se niti ne može pretpostaviti koliko bi iznosili, nije samo po sebi osnova za naknadu štete, jer se imovina tužitelja nije umanjila, nije spriječeno njezino povećanje niti je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti.

    14. Iz stanja spisa posl.br. Pr-1174/2019 proizlazi da je tužitelj u cijelosti uspio u sporu, dok je iz stanja spisa posl.br. Pr- 5964/2021 vidljivo da je rješenjem utvrđen prekid postupka budući su nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka nad DIF projekt d.o.o.

    15. Stoga tužitelj neosnovano tvrdi da mu je nastupila šteta, pogotovo radi postupka u kojem je uspio u sporu i u kojem je ostvario građanskopravnu zaštitu te je naplatio dosuđenu novčanu tražbinu. Nadalje, u predmetu posl.br. Pr-5964/2021 sud je rješenjem utvrdio prekid postupka, a na temelju odredbe čl. 212. st. 5. ZPP-a, dakle, niti u tom postupku nije donesena odluka kojom bi tužitelj izgubio spor. Zaključno, tužitelj sam navodi kako tuženiku nije vratio ništa od iznosa primljenih po presudi u predmetu posl.br. Pr-1174/2019 koja je bila ukinuta, te stoga tužitelju nije nastala nikakva šteta.

    16. U odnosu na navod tužitelja da je mogao kupiti stan u [adresa], gdje da je cijena stana 6.133.725,00 € (novogradnja), ističe se da je cijena stana koju navodi tužitelj daleko veća od iznosa od 9.432,60 €, za koji iznos tvrdi da od njega potražuje DIF Projekt d.o.o. u predmetu posl.br. Pr- 5964/2021, i koji iznos bi eventualno morao vratiti da izgubi spor.

    17. U odnosu na žalbene navode tužitelja da mu je šteta nastupila zbog dugotrajnosti postupanja suda, navodi se kako je odredbom čl. 63. ZS propisano da stranka u sudskom postupku koja smatra da nadležni sud nije odlučio u razumnom roku o njezinom pravu ili obvezi ili o sumnji ili optužbi za kažnjivo djelo ima pravo na sudsku zaštitu sukladno odredbama ovog Zakona.

    18. Dakle, tužitelj je sukladno ZS-a mogao zahtijevati zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, ukoliko je smatrao da je to njegovo pravo povrijeđeno , a u tijeku postupka je utvrđeno da tužitelj nije iskoristio pravnu put propisan ZS-a ukoliko je smatrao da suđenje nerazumno dugo traje.

    19. Prema tome, tužitelj zbog dugotrajnosti postupaka niti ne može tražiti naknadu štete, a posebno se ističe da tužitelj niti ne tvrdi da mu je štetu u postupku nanesao sudac svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obnašanju sudačke dužnosti.

    20. U odnosu na žalbeni navod tužitelja da je u izreci presude navedena pogrešna adresa, ističe se kako se radi o očitoj omašci u pisanju, a na temelju odredbe čl. 342 ZPP-a je propisano da će pogreške u imenima i brojevima, i druge očite pogreške u pisanju i računanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća u svako doba.

    21. Što se tiče troška parničnog postupka, sud je u tom dijelu žalbu tužitelja prihvatio i preinačio rješenje o trošku parničnog postupka, sadržanog u presudi, te je odlučio da svaka stranka snosi svoj trošak postupka. Naime, bez obzira na odredbu čl. 154. ZPP-a i bez obzira što je tužitelj u cijelosti izgubio u sporu, tužitelj kao fizička osoba, a u sporu protiv države, je doista u neravnopravnom položaju, a kada se uzme u obzir vrijednost predmeta spora u iznosu od 6.143.157,60 eura, te trošak postupka koji je dosuđen od strane suda prvog stupnja u iznosu od 59.982,00 eura.

    22. Kako to proizlazi iz stanja prvostupanjskog spisa, tužitelju je rješenjem Upravnog odjela za opću upravu, od 7.ožujka 2024. odobrena sekundarna pravna pomoć, a s obzirom, kako je to navedeno u obrazloženju rješenja, da imovno stanje podnositelja zahtjeva-tužitelja upućuje na odluku o odobravanja sekundarne pravne pomoći u punom iznosu. Dakle, kada se uzme u obzir imovno stanje tužitelja, može se zaključiti da bi dosuđen trošak tuženoj od 59.982,00 eura doista predstavljao tužitelju nerazmjeran i prekomjerni teret čime je doveden u neravnopravan položaj u odnosu na državu koju je u postupku zastupalo državno odvjetništvo na temelju odredba Zakona o državnom odvjetništvu (Narodne novine br. 67/2018, 21/2022, 136/2025).

    23. Točka II. izreke rješenja temelji se na odredbi članka 166. stavak 1. ZPP-a, u vezi odredbe članka 154. stavak 1. ZPP-a, obzirom na to da je tužitelj sa svojom žalbom uspio samo u razmjerno neznatnom dijelu

    U Gospiću, 16. srpnja 2026.

    Predsjednica vijeća:

    Milka Vraneš

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.