Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Europske avenije 7

31000 Osijek

OVR-2413/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Osijeku, po sucu Mateji Vukmir, a temeljem prijedloga više sudske savjetnice Maje Brnjevarac, u postupku osiguranja predlagatelja osiguranja CU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Jurici Jeliniću, odvjetniku iz Osijeka, protiv protivnika osiguranja ŽU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja privremenim mjerama, 16. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Usvaja se prijedlog za određivanje privremene mjere predlagatelja osiguranja čiji zahtjev za osiguranje glasi:

„Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagateljice osiguranja CU, OIB: [osobni identifikacijski broj], nositeljice samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva (SOPG), [adresa], prema protivniku osiguranja ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koja se sastoji u pravu na zaštitu posljednjeg mirnog posjeda poljoprivrednih čestica k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], određuje se

privremena mjera

1. Zabranjuje se protivniku osiguranja ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da osobno i/ili putem trećih osoba koje bi postupale po njegovu nalogu, za njegov račun ili u njegovu interesu, na bilo koji način ulazi na poljoprivredne površine u posjedu predlagateljice osiguranja CU, OIB: [osobni identifikacijski broj], nositeljice samoopskrbnog poljoprivrednog gospodarstva (SOPG), [adresa], koje čine k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], a koje u naravi predstavljaju povezanu poljoprivrednu cjelinu preko puta rasadnika „Karolina“.

2. Zabranjuje se protivniku osiguranja ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da na površinama iz točke 1. ove privremene mjere osobno i/ili putem trećih osoba koje bi postupale po njegovu nalogu, za njegov račun ili u njegovu interesu, poduzima bilo kakve radnje kojima se mijenja postojeće stanje stvari, osobito prolazak poljoprivrednom mehanizacijom, oranje, tanjuranje, prskanje, tretiranje sredstvima za zaštitu bilja ili drugim sredstvima, gnojidbu, sjetvu, košnju, žetvu, vršidbu, skidanje, odvoz, uklanjanje, oštećivanje ili uništavanje usjeva, kao i davanje naloga trećim osobama za poduzimanje takvih radnji.

3. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka radi smetanja posjeda koji je predlagateljica osiguranja pokrenula protiv protivnika osiguranja pred Općinskim sudom u Osijeku, poslovni broj Psp -13/2026, odnosno do drukčije odluke suda.“

II. Nalaže se protivniku osiguranja ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], da naknadi predlagateljici osiguranja trošak ovog postupka osiguranja u iznosu od 190,00 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućima od dana donošenja rješenja do isplate, u roku od 8 dana, dok se u preostalom dijelu odbija zahtjev za troškom kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja podnijela je 9. srpnja 2026. ovom sudu prijedlog za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine, i to radi zaštite posljednjeg mirnog posjeda predlagateljice osiguranja na poljoprivrednim česticama k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], koje u naravi predstavljaju povezanu poljoprivrednu cjelinu preko puta rasadnika „Karolina“. Predlagateljica osiguranja je navela kako je ona posljednji mirni posjednik navedenih poljoprivrednih čestica, koje faktično posjeduje i obrađuje kroz svoje samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo, čija je nositeljica. Posjed predlagateljice osiguranja proizlazi iz kontinuirane i vidljive faktične vlasti glede predmetnog zemljišta, a osobi to iz radnji privođenja zemljišta poljoprivrednoj svrsi, obrade, pripreme tla, sjetve i održavanja usjeva. U prilog navedenoj činjenici dostavila je zapisnik Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe poljoprivredne inspekcije, KLASA: 320- 02/26-03/63, URBROJ: 443-02-01-04-26-2 od 27. siječnja 2026.(listovi 19-22) , iz kojeg proizlazi da je predlagateljica osiguranja prijavila vlastito korištenje većeg sklopa poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, među ostalim i čestica 11383/1, 11383/2, 11384, 11385, 10467/2, 10458/1 i 10458/3, sve k. o. [katastarska općina], uz konkretan opis tada zatečenog stanja obrade na tim česticama. U istom zapisniku navedeno je i da je tijekom ranijih inspekcijskih nadzora utvrđeno kako su predmetne površine obrađene, pogodne za poljoprivrednu proizvodnju te da je na njima primijenjena agrotehnička mjera sjetve i uzgoja ratarskih kultura.

2. Predlagateljica osiguranja je navela kako je protivnik osiguranja 4. travnja 2026., osobno i/ili putem trećih osoba koje su postupale po njegovom nalogu, za njegov račun ili u njegovom interesu, samovlasno smetao predlagateljicu osiguranja u posljednjem mirnom posjedu predmetnih čestica, na način da su na predmetnim česticama poduzimane radnje prskanja, protivno dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti predlagateljice osiguranja. O navedenom je dostavila potvrdu II. Policijske postaje Osijek KLASA: 210-02/26-17/5806, URBROJ: 511-07-23-26-8 od 17. travnja 2026. (list 23 spisa) iz koje proizlazi da je 4. travnja 2026. evidentirana dojava JU da mu netko u polju šprica po njivi.

3. Nadalje, predlagateljica osiguranja je pred ovim sudom pokrenula postupak radi utvrđivanja smetanja posjeda protivnika osiguranja, koji se vodi pod Posl. br: Psp- 13/2026, a u kojem nije zakazano pripremno ročište. Unatoč podnesenoj tužbi radi smetanja posjeda, 23. lipnja 2026. protivnik osiguranja je pristupio žetvi posijanog ječma na dijelu predmetnih čestica, zbog čega je bila primorana izvršiti ponovno prijavu policiji, a potvrda o prijavi nije izdana do dana podnošenja ovog prijedloga.

4. U svom je prijedlogu predlagateljica osiguranja nenovčanu tražbinu označila kao zaštitu posljednjeg mirnog posjeda, te smatra kako je učinila vjerojatnim postojanje iste jer je podnijela tužbu radi smetanja posjeda, u kojoj je točno označila posljednje stanje posjeda, predmetne površine, radnje smetanja i zahtjev za zabranu budućeg istog ili sličnog smetanja. Nadalje, predlagateljica osiguranja navela je kako u konkretnom slučaju postoji opasnost da bi bez predložene privremene mjere spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito promjenom postojećeg stanja stvari. Naime, protivnik osiguranja je 4. travnja 2026. zadirao u predmetne poljoprivredne čestice na način da su na istima poduzimane radnje prskanja, protivno dotadašnjem načinu izvršavanja faktične vlasti predlagateljice osiguranja, dok je 23. lipnja 2026., nakon podnošenja tužbe radi smetanja posjeda, nastavio sa zadiranjem u dio predmetnih čestica. Riječ je o poljoprivrednim česticama na kojima se stanje može izmijeniti odmah i u vrlo kratkom vremenu, zbog čega bi svako daljnje odgađanje moglo dovesti do novih radnji protivnika osiguranja, a u trenutku podnošenja ovog prijedloga se na dijelu predmetnih čestica i dalje nalazi posijana pšenica, koju je zasijala predlagateljica osiguranja, čija se žetva, očekuje uskoro, te bi svako zadiranje dovelo do nove i teško popravljive promjene faktičnog stanja. Stoga opasnost od daljnjeg smetanja nije apstraktna niti buduća u neodređenom smislu, već je neposredno vezana uz aktualnu fazu poljoprivredne proizvodnje i bez određene privremene mjere postoji mogućnost da protivnik osiguranja, prije donošenja odluke povodom podnesene tužbe, promijeni faktično stanje posjeda predlagateljice osiguranja. Ujedno, napomenula je i da se predloženom mjerom protivniku osiguranja ne nanosi nerazmjerna šteta, budući da se od njega traži samo da se suzdrži od ulaska na površine posjedovnog spora. Slijedom navedenog, predlagateljica je navela kako smatra da su kumulativno ispunjene pretpostavke propisane odredbom čl. 346. Ovršnog zakona ("Narodne novine" br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22., 6/24., dalje OZ).

5. Radi dokazivanja ispunjenja pretpostavki za određivanje predložene mjere osiguranja predlagateljica je dostavila sudu i tužbu radi smetanja posjeda s prilozima (listovi 7-28 spisa), ispis iz e-predmeta koji se vodi pred ovim sudom pod Posl. br: Psp- 13/2026 (list 29 spisa), prekršajni nalog Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Služba za poljoprivredne inspekcije, KLASA: 320-02/26-03/63, URBROJ: 443-02-01- 04-26-3 od 30. siječnja 2026. (listovi 34-39 spisa), dokaz o uplati po prekršajnom nalogu (listovi 40-41 spisa), račune (listovi 42-46 spisa), Ugovor od 25. rujna 2025. (listovi 47-48 spisa), videozapise (listovi 49-54 spisa), te fotografije s metapodacima (listovi 55-57 spisa), u koju dokumentaciju je izvršen uvid.

6. Sud je o predmetnom prijedlogu za određivanje privremene mjere odlučio bez očitovanja protivnika osiguranja i bez održanog ročišta, budući da sadržaj predmetnog prijedloga za određivanje mjere i prijedlogu priložena dokumentacija daju sudu dovoljno elemenata za donošenje odluke. Naime, odredbama kojima se regulira institut privremenih mjera nije propisana obveza suda dostavljanja prijedloga protivniku osiguranja na odgovor. Člankom 7. OZ propisano je da sud u ovršnom postupku i postupku osiguranja postupa temeljem podnesaka i drugih pismena, a st.2 istog članka propisano je da se ročište održava kada to zakon propisuje ili kad sud smatra da je isto svrhovito, dok u konkretnom slučaju obveza ročišta nije propisana niti sud smatra da je isto svrhovito iz naprijed navedenih razloga, pri čemu je sud osobito imao u vidu načelo hitnosti propisano odredbom čl. 13. st. 1. OZ. Nadalje, čl. 290. st. 1 OZ na osiguranje tražbine na odgovarajući se način primjenjuju odredbe tog zakona o ovrsi radi ostvarenja tražbine. Obzirom na istovjetnu regulativu kao u odnosu na rješenje o ovrsi, pravo na pravično suđenje protivniku osiguranja zajamčeno je institutom žalbe, bez prethodnog dostavljanja prijedloga na očitovanje drugoj strani.

7. Prijedlog za osiguranje predlagateljice osiguranja je osnovan.

8. Odredbom čl. 341. st. 1. OZ određeno je da se privremena mjera može predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka, te nakon završetaka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedbena, a stavkom 2. istoga članaka propisano je da u prijedlogu za određivanje privremene mjere predlagatelj osiguranja mora istaknuti zahtjev u kojem će točno odrediti tražbinu čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, te, kada je to potrebno, sredstva osiguranja kojima će se privremena mjera prisilno ostvariti, te predmet osiguranja, uz odgovarajući primjenu pravila ovoga zakona o sredstvima i predmetu ovrhe. U prijedlogu se moraju navesti činjenice na kojim se temelji zahtjev za određivanje privremene mjere, te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrepljuju. Predlagatelj osiguranja dužan je te dokaze, po mogućnosti, priložiti uz prijedlog.

9. Odredbom čl. 346. st. 1. OZ, propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera, ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1.) ako učini vjerojatnim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2.) ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanka nenadoknadive štete koja prijeti.

10. U provedenom postupku predlagateljica osiguranja učinila je vjerojatnim postojanje svoje tražbine, sukladno čl. 346. OZ. Prilikom odlučivanja o ispunjenju pretpostavki za određivanje privremene mjere, sud o postojanju činjenica odlučuje sa stupnjem vjerojatnosti koji dopušta već i samo utvrđenje mogućnosti da se takvo uvjerenje poklapa sa stvarnošću. Vjerojatnost podrazumijeva niži stupanj uvjerenosti suda u postojanje činjenica na kojima se temelji sudska odluka. Vjerojatnost postojanja njezine tražbine proizlazi i iz Zapisnika Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, Službe poljoprivredne inspekcije, KLASA: 320-02/26-03/63, URBROJ: 443-02- 01-04-26-2 od 27. siječnja 2026. U navedenom Zapisniku pod točkom 3. navedeno je kako, prema službenoj evidenciji Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, Podružnica Osječko-baranjske županije te pregledom Zahtjeva za intervenciju za 2025. (br. zahtjeva 2561690, KLASA:320-01/25-03/93586, URBROJ:15-25-01) utvrđeno je kako OPG predlagateljice osiguranja posjeduje i obrađuje 0,55 ha te je tijekom vegetacijske godine 2025., upisana proizvodnja soje, na predmetnim nekretninama, i to katastarskim česticama: [katastarska čestica]. Nadalje, navedeno je da je inspekcija 12. studenog 2024., 22. rujna 2025. te 4. studenog 2025. obavila inspekcijski nadzor na predmetnim nekretninama, i to katastarskim česticama broj: [katastarska čestica], koje su u vlasništvu Republike Hrvatske te je tijekom istih nadzora uz pomoć ARKOD preglednika te www.katastar.hr obavljena identifikacija predmetnih poljoprivrednih površina odnosno direktni očevid. Tom prilikom utvrđeno je kako su iste obrađene u potpunosti te pogodne za poljoprivrednu proizvodnju te da je utvrđena niža razina obrade i održavanja poljoprivrednog zemljišta kao i da je primijenjena u cijelosti agrotehnička mjera sjetve i uzgoja ratarskih kultura. Navedeni Zapisnik sačinjen je temeljem prijave predlagateljice osiguranja, kojom je zatražila utvrđivanje činjenice bespravnog korištenja poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske, budući da je zemljište nakon raskida Ugovora o koncesiji između Grada Osijeka i KRAŠ d.d. od 13. prosinca 2024., ostalo neobrađeno.

11. Nadalje, vjerojatnost postojanja tražbine predlagateljice proizlazi i iz prekršajnog naloga Državnog inspektorata, Područni ured Osijek, Služba za poljoprivredne inspekcije, KLASA: 320-02/26-03/63, URBROJ: 443-02-01-04-26-3 od 30. siječnja 2026. proizlazi kako je istim predlagateljica osiguranja oglašena krivom jer od 20. rujna 2025. koristi poljoprivredno zemljište, i to nekretnine koje su predmet ove privremene mjere, i to: 11383/1, 11382/1, 11384, 11385, 10467/2, 10458/1 i 10458/3 te joj je izrečena novčana kazna u iznosu od 1.500,00 eura, kao i trošak izdavanja prekršajnog naloga u iznosu od 20,00 eura.

12. U odnosu na preostale predmetne nekretnine za koje se traži zaštita ovom privremenom mjerom, nekretnine upisane u katastarskim česticama broj: [katastarska čestica], iz dostavljenog ortofoto prikaza razvidno je kako se radi o povezanoj poljoprivrednoj cjelini.

13. Osim toga, predlagateljica je radi zaštite svoje nenovčane tražbine pokrenula parnični postupak protiv ŽU, protivnika osiguranja pred ovim sudom, koji se vodi pod Posl. br: Psp-13/2026. Tužbenim zahtjevom zatražila je od suda da se utvrdi kako je tuženik samovlasno smetao tužiteljicu, ovdje predlagateljicu osiguranja u posljednjem mirnom posjedu nekretnina koje su obuhvaćene ovom privremenom mjerom.

14. U pogledu subjektivne pretpostavke za određivanje ove mjere, ovaj sud je stajališta kako je protivnica osiguranja učinila vjerojatnom postojanje opasnosti da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine. Navedeno proizlazi iz potvrde II. policijske postaje Osijek KLASA: 210-02/26-17/5806, URBROJ: 511-07-23-26-8 od 17. travnja 2026., kao i dostavljenih fotografija i videozapisa. Iz navedenog proizlazi kako bi bez određivanja privremene mjere postojala realna opasnost da protivnik osiguranja pristupi skidanju, vršidbi, odvozu ili drugom raspolaganju usjevom, ali i da nastavi s daljnjim radnjama kojima bi dodatno promijenio faktično stanje, budući da je upravo ranije navedenom potvrdom utvrđeno kako je navedeno i učinio ranije.

15. Osim toga, predloženom mjerom ne nanosi se nerazmjerna šteta protivniku osiguranja budući da se od njega traži da se suzdrži od ulaska na površine koje su predmet posjedovnog spora, a glede kojih iz priloženih dokaza ne proizlazi da bi protivnik osiguranja imao pravni temelj za korištenje predmetnih čestica (nije sporno da je vlasnik čestica Republika Hrvatska), dapače, da je na razini vjerojatnosti utvrđeno da je posjednik čestica upravo predlagateljica osiguranja, odnosno, predlagateljica je učinila vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja trpio samo neznatnu štetu, sve sukladno čl. 344. st. 2. u vezi čl. 346. st. 2.

16. Vrijeme trajanja ove privremene mjere temelji se na odredbi čl. 351. st. 1. OZ i ova mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pred ovim sudom pod Posl. br: Psp-13/2026.

17. Zahtjev za naknadom troška djelomično je osnovan. Predlagatelj osiguranja je zatražio naknadu troškova u ukupnom iznosu od 213,10 eura, a koji predstavljaju trošak sastava prijedloga određivanje privremene mjere u iznosu od 160,00 eura, te trošak sudske pristojbe na prijedlog i rješenje u iznosu od 53,10 eura. Naime, sukladno odredbi čl. 14. st. 4. OZ protivnik osiguranja je dužan predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu. Slijedom navedenog, a imajući u vidu odredbe Tbr. 11. t. 2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23., dalje Tarifa), predlagatelju osiguranja je valjalo priznati trošak sastava prijedloga za određivanje privremene mjere u iznosu 160,00 EUR.

18. Predlagatelju osiguranja je priznat trošak sudske pristojbe u iznosu od 30,00 eura, dok je u preostalom dijelu, iznosu od 23,10 eura odbijen kao neosnovan. Naime, sudska pristojba na prijedlog i rješenje u ovom predmetu plaćena je u visini polovice nominalnog iznosa koji iznosi 60,00 eura, obzirom da je podnesen prijedlog za određivanje privremene mjere u elektroničkom obliku sukladno čl. 7. st. 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18., 51/23.).

19. Sukladno naprijed navedenom, sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za donošenje privremene mjere iz odredbe čl. 346. st. 1. OZ, to je sud ocijenio prijedlog za izdavanje privremene mjere osnovanim, i riješio kao u izreci.

U Osijeku 16. srpnja 2026.

S u d a c

Mateja Vukmir

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 8 dana od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovoga suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. predlagatelju osiguranja po pun.

2. protivniku osiguranja