REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6
Poslovni broj: Us I-1155/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Tomislavu Krušlinu, uz sudjelovanje Ivane Petrović, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja EB, Mače, Mače 87A, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnja služba, Zagreb, Mihanovićeva 3, OIB: 84397956623, zastupanog po VB, službenoj osobi, radi invalidske mirovine, 16. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03388781197, URBROJ: 341-99-05/3-24-6983 od 26. veljače 2025.
Obrazloženje
1. Osporenim rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, KLASA: UP/II 141-02/24-01/03388781197, URBROJ: 341-99-05/3-24-6983 od 26. veljače 2025. odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područna služba u Zagrebu, KLASA: UP/I 141-02/22- 01/03388781197, URBROJ: 341-25-05/3-22-153797 od 22. studenog 2023. Navedenim prvostupanjskim rješenjem tužitelju nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti.
2. Tužitelj u tužbi osporava rješenje tuženika. Smatra pogrešnim zaključak javnopravnih tijela da kod njega nije nastupio gubitak radne sposobnosti , pri čemu ukazuje da boluje od PTSP-a kao posljedice sudjelovanja u Domovinskom ratu i da iz nalaza psihijatara proizlazi da je njegova bolest u konačnoj fazi. Sadržajno predlaže poništiti osporeno rješenje.
3. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava tužbene navode. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.
4. Tužbeni zahtjev nije osnovan.
5. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu te je održao raspravu 9. srpnja 2026.
6. Prema članku 39. stavku 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16 , 18/18, 62/18, 115/18, 102/19 i 84/21, dalje: ZMO) smanjenje radne sposobnosti postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.
Preostala radna sposobnost, sukladno članku 39. stavku 2. ZMO, postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz članka 39. stavak 1. ZMO, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.
Prema članku 39. stavku 3. ZMO djelomični gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika postoji smanjenje radne sposobnosti iz članka 39. stavka 1. ZMO, a s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost ne može se profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima, ali može raditi najmanje 70% radnog vremena na prilagođenim poslovima iste ili slične razine obrazovanja koji odgovaraju njegovim dosadašnjim poslovima.
Prema članku 39. stavku 4. ZMO potpuni gubitak radne sposobnosti postoji kada kod osiguranika u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja, zbog promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, nastane trajni gubitak radne sposobnosti bez preostale radne sposobnosti.
7. Iz podataka spisa tuženika proizlazi da je izabrani doktor tužitelja pokrenuo postupak radi ocjene nastupa smanjenja, potpunog ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti. Citiranim prvostupanjskim rješenjem od 22. studenog 2023. tužitelju nije priznato pravo iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti , pri čemu se prvostupanjsko tijelo poziva na nalaz i mišljenje vijeća vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (dalje: Zavod za vještačenje), KLASA: 561-01/23-09/810, URBROJ. 426-04-08/18-23-5 od 15. studenog 2023., koje je zaključilo da kod tužitelja nije došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti. Povodom žalbe tužitelja protiv prvostupanjskog rješenja, tuženik je pribavio nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje , KLASA: 561- 01/23-09/810, URBROJ: 426-5-1/28-25-8 od 18. veljače 2025. koji su ocijenili pravilnim nalaz i mišljenje vijeća vještaka pribavljen u prvostupanjskom postupku. Stoga, tuženik u osporenom rješenju zaključuje da kod tužitelja nije došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti te odbija žalbu tužitelja.
8. Vijeće viših vještaka u svom nalazu i mišljenju, nakon uvida u navode žalbe i kompletan spis, navodi da je tužitelj, rođen 1971., završio srednju školu za rukovatelja strojevima – bagerista, zaposlen je u Tehnici i do sada je ostvario 33 godine radnog staža. Bivši je sudionik Domovinskog rata u trajanju od 550 dana. Ranjen je u ruku i još ima zaostalih gelera. Utvrđen mu je status HRVI 30% za stalno po istoj osnovi. U skrbi je psihijatra radi psihičkih tegoba kronificirane forme PTSP-a, a po retraumatizaciji radi laboralnih poteškoća. Zbog glavobolje uslijed svega navedenog pregledan je od strane neurologa 2021. koji nalazi da se radi o kroničnoj tenzijskoj glavobolji kombiniranoj sa glavoboljom uslijed povećanog korištenja analgetika. Iz procedura intervencija psihijatra je razvidno da nisu iscrpljene sve mogućnosti liječenja te viši vještaci zaključuju da je za sada preuranjeno cijeniti trajno pravo nekih od oblika smanjenja radne sposobnosti, jer je liječenje bolnih stanja i nadalje u tijeku te je potrebno koristiti pravo na privremenu nesposobnost za rad.
9. U odnosu na vještačenja provedena tijekom upravnog postupka, sud je uzeo u obzir da su vještaci Zavoda za vještačenje razmotrili svu dostupnu medicinsku dokumentaciju za tužitelja i druge relevantne podatke, iznijeli su zdravstvene promjene kod tužitelja te njihov utjecaj na zdravstveno stanje i radnu sposobnost tužitelja, nakon čega su iznijeli svoje stručno mišljenje da kod tužitelja nema smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti. Viši vještaci su posebno napomenuli da kod tužitelja u smislu članka 39. stavka 1. ZMO-a, za sada, nije došlo do trajnih promjena zdravstvenog stanja (obrazloženje viših vještaka da je iz procedura intervencija psihijatra razvidno da nisu iscrpljene sve mogućnosti liječenja te viši vještaci zaključuju da je za sada preuranjeno cijeniti trajno pravo nekih od oblika smanjenja radne sposobnosti, jer je liječenje bolnih stanja i nadalje u tijeku te je potrebno koristiti pravo na privremenu nesposobnost za rad). Tako izložena mišljenja, koja su iznesena od strane vještaka kao medicinski kvalificiranih osoba, dostatno su obrazložena i iznesena nakon uvida u medicinsku dokumentaciju za tužitelja, s time da je tužitelj pregledan od strane vijeća vještaka. Stoga, sud smatra da nalazi i mišljenja vijeća vještaka, odnosno vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje predstavljaju dostatnu, stručno argumentiranu i pouzdanu osnovu za utvrđenje javnopravnih tijela da kod tužitelja nije nastupio gubitak radne sposobnosti u smislu članka 39. ZMO-a. Dodatno se napominje da tužitelj, nakon što ga je sud na raspravi upozorio na mogućnost predlaganja sudskog vještačenja u cilju dokazivanja tužbenih navoda i osporavanja stručnih zaključaka vještaka iz upravnog postupka, nije predložio provođenje vještačenja. Kod takvog stanja stvari, sud smatra da tužbeni navodi, sami za sebe, nisu prikladni da dovedu u sumnju zaključke vještaka iz upravnog postupka, uvažavajući i to da je vijeće viših vještaka kao vijeće sastavljeno od stručnih osoba, nakon uvida i u medicinsku dokumentaciju specijalista psihijatrije, obrazložilo iz kojih razloga smatra da kod tužitelja (za sada) nije došlo do trajnih promjena u zdravstvenom stanju. Uz navedeno, sud primjećuje da je tužitelju status HRVI-a priznat po osnovi oštećenja organizma za stalno po osnovi ranjavanja (30%), dok mu je oštećenje organizma od 20% po osnovi PTSP-a priznato privremeno.
9. Slijedom izloženog, sud je ocijenio zakonitim osporeno rješenje tuženika i odbio tužbeni zahtjev, pozivom na članak 57. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 20/10, 143/12, 152/14, 29/17 i 110/21; dalje: ZUS).
U Zagrebu 16. srpnja 2026.
Sudac
Tomislav Krušlin
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
DNA:
1. tužitelj
2. tuženik
