REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Ovr-1503/2026-4

21000 Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Splitu, po sucu tog suda Branku Malenici, na prijedlog više sudske savjetnice-specijalista OĆ, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja OTP Leasing d.d., OIB: 237802500353, Petrovaradinska ulica 1, Zagreb, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Topić, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Eterović, Šarac i Topić j.t.d., protiv ovršenice DĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Ivana Mandić, odvjetnica u Osijeku, radi pravnih sredstava ovršenika u postupku izravne naplate, dne 15.srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenice za odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava po zahtjevu za izravnu naplatu od 18.svibnja 2026., a na temelju zadužnice ovjerene po javnom bilježniku Matijani Paradžik iz Splita pod poslovnim brojem: Ov- 2999/2023 od 28.travnja 2023.

z a k lj u č i o j e

Upućuje se ovršenica ŠĆ, OIB: [osobni identifikacijski broj], da u roku od 15 dana od dostave ovog zaključka, pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštene (pljenidbe i prijenosa ) u postupku koji se vodi temeljem Zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu od 18.05.2026. podnesenog Financijskoj agenciji temeljem zadužnice ovjerene po javnom bilježniku Matijani Paradžik iz Splita pod poslovnim brojem: Ov- 2999/2023 od 28.travnja 2023, a zbog žalbenog razloga iz čl. 50.st.1.toč.9. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 , 6/24) .

Obrazloženje

1.Kod ovog suda je 19.lipnja 2026. zaprimljen prijedlog ovršenice za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim i prijedlog za odgodu ovrhe U prijedlogu ovršenica navodi kako je ovrhovoditelj 18. svibnja 2026. podnio Financijskoj agenciji (FINA) na izravnu naplatu običnu zadužnicu ovršenice od 28. travnja 2023. (OV-2999/2023), radi naplate iznosa od 7.733,87 EUR-a te je FINA je provela blokadu novčanih sredstava na računima ovršenice. Ovršenica navodi kako je između trgovačkog društva PLODNO TLO j.d.o.o. za ekološku proizvodnju, OIB: 70542055697, Split, Matoševa 81 (primatelj leasinga), čija je odgovorna osoba bila ovršenica, i ovrhovoditelja kao davatelja leasinga, sklopljen 28. travnja 2023. Ugovor o financijskom leasingu broj 1077320,a predmet ugovora bilo je rabljeno vozilo marke MITSUBISHI L200 2,2 D 150 DOUBLE CAB 4WD. Nabavna vrijednost objekta leasinga iznosila je 36.885,00 EUR (bruto), uz učešće od 9.500,00 EUR, otplatu u 60 mjesečnih obroka i nepromjenjivu nominalnu kamatnu stopu od 6,50% godišnje. Radi osiguranja plaćanja ovršenica je, u svojstvu solidarnoga jamca (jamca platca), izdala i potpisala običnu zadužnicu od 28. travnja 2023., solemniziranu kod vršiteljice dužnosti javnog bilježnika Matijane Paradžik u Splitu pod poslovnim brojem OV-2999/2023, na iznos glavnice od 27.385,00 EUR uvećan za ugovornu kamatu od 6,50% i zateznu kamatu od 5,50% godišnje. Nad primateljem leasinga PLODNO TLO j.d.o.o. naknadno je otvoren stečajni postupak, uslijed čega je došlo do prijevremenoga prestanka (raskida) ugovora o leasingu. Do prestanka ugovora vozilo je bilo otplaćeno u iznosu od približno dvije trećine njegove vrijednosti, uz preostalo dugovanje od približno 17.500,00 EUR. Vozilo da je 18. veljače 2026. predano ovrhovoditelju na dogovorenu adresu. Prilikom primopredaje nije sastavljen zapisnik o stanju vozila niti je ovrhovoditelj sačinio fotodokumentaciju o navodnim oštećenjima. Unatoč danim obećanjima, ovrhovoditelj ovršenici nakon predaje nije uputio nikakvu ponudu za otkup. Umjesto toga, vozilo je prodano trećoj osobi za iznos od navodnih 12.500,00 EUR, uz usmeno obrazloženje o tobožnjem „katastrofalnom stanju“ vozila, dok službena procjena vrijednosti ovršenici nije predočena niti joj je dostavljen obračun namirenja. Ovršenica u cijelosti osporava dopuštenost izravne naplate te osnovanost i visinu tražbine ovrhovoditelja jer da tražbina ne postoji, odnosno postoji u bitno nižem iznosu - prodaja vozila ispod tržišne vrijednosti. Ovrhovoditelj da je kao davatelj leasinga dužan postupati s pozornošću urednoga i savjesnoga gospodarstvenika (čl. 43. Zakona o leasingu), a pri izvansudskom namirenju iz vrijednosti predmeta osiguranja postići razumnu cijenu s obzirom na stanje vozila i tržišne cijene takvih ili sličnih vozila, uz obvezu polaganja urednoga obračuna namirenja (čl. 337. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima). Vozilo da je prodano za navodnih 12.500,00 EUR, što je iznos bitno ispod njegove stvarne tržišne vrijednosti. Prema polici osiguranja Groupama osiguranje d.d. broj 512025137897 (s trajanjem od 4. svibnja 2025.) utvrđena je novonabavna vrijednost od 34.840,00 EUR uz ugovoreno kasko osiguranje, dok je nabavna vrijednost prema ugovoru o leasingu iz 2023. iznosila 36.885,00 EUR. Vozilo je bilo tehnički ispravno (Zapisnik o redovnom tehničkom pregledu od 17. prosinca 2025., 117.965 prijeđenih km, bez utvrđenih nedostataka) te je nepunih dva mjeseca prije predaje redovno servisirano. Ovršenica navodi kako, a da je ovrhovoditelj vozilo unovčio po cijeni koja odgovara njegovoj stvarnoj tržišnoj vrijednosti, bi ostvarenom cijenom bilo bi u cijelosti namireno preostalo dugovanje (cca 17.500,00 EUR), a ovršenici bi pripao i odgovarajući višak. Manjak (preostala tražbina) od 7.733,87 EUR, čiju naplatu ovrhovoditelj traži, posljedica je isključivo prodaje vozila znatno ispod njegove vrijednosti, slijedom čega tražbina ovrhovoditelja po osnovi ne postoji, odnosno postoji u bitno nižem iznosu od onoga koji se naplaćuje. Nadalje da je ovršenica obvezu preuzela u svojstvu solidarnoga jamca. Sukladno čl. 119. st. 1. ZOO-a, ako vjerovnik izgubi svojom krivnjom pravo kojim je bilo osigurano ispunjenje njegove tražbine i time onemogući prijelaz toga prava na jamca, jamac se oslobađa obveze za onoliko za koliko bi mogao dobiti ostvarenjem toga prava. Preuzevši vozilo radi namirenja, ovrhovoditelj je preuzeo dužnost očuvanja njegove vrijednosti i prodaje po realnim tržišnim uvjetima, prodajom znatno ispod tržišne vrijednosti svojom je krivnjom umanjio vrijednost osiguranja i onemogućio da se ovršenica regresno namiri iz pune vrijednosti vozila. Budući da bi realna prodajna cijena pokrila cjelokupni preostali dug, obveza ovršenice prestala je u cijelosti. Isto proizlazi i iz čl. 336. st. 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te čl. 168. ZOO-a, mjerodavna je stvarna (tržišna) vrijednost predmeta osiguranja, a ne proizvoljno postignuta prodajna cijena. Ovrhovoditelj ovršenici da nije dostavio uredan i detaljan obračun namirenja iz kojega bi bili razvidni ukupno dugovanje, iznos ostvaren prodajom, stvarni i opravdani troškovi prodaje te konačni saldo duga. Bez takvoga obračuna nije moguće provjeriti osnovanost i visinu iznosa za koji je zadužnica podnesena na naplatu, slijedom čega aktivacija zadužnice i provedena blokada nemaju valjanu materijalnopravnu osnovu. Izostanak obračuna stvara osnovanu sumnju da su u naplaćeni iznos uključeni troškovi na koje ovrhovoditelj nema pravo ili da zakonski redoslijed namirenja nije poštovan. Ovršenica također navodi kako se nad novčanim sredstvima ovršenice već provodi izravna naplata po spornoj zadužnici, a računi su u blokadi, zbog čega ovršenici svakodnevno prijeti nastanak teško nadoknadive odnosno nenadoknadive štete jer joj je onemogućeno normalno svakodnevno i gospodarsko funkcioniranje. Ovršenica uslijed predmetne blokade ne može funkcioniranje u svakodnevnom životu, ne može plaćati režijske račune, plaćati prilikom kupovine prehrambenih proizvoda, odnosno gotovo u svakodnevnim životnim situacijama je ovršenici onemogućeno normalno funkcioniranje. Stoga predlaže odgodu ovrhe.

2. U očitovanju na prijedlog ovršenice u podnesku od 10.srpnja 2026. ovrhovoditelj opreza radi ističe da je prijedlog radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa sredstava nedopušten jer je nepravovremen. Naime, ovršenik da uopće ne navodi kojeg dana je primio obavijest od Financijske agencije, a temeljem odredbe čl. 210. st. 2. Ovršnog zakona (dalje: OZ) na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o žalbi protiv rješenja o ovrsi, stoga se prijedlog nedopuštenosti mogao podnijeti isključivo u roku od 8 dana od dostave obavijesti od strane Financijske agencije, a što ovršenik nije dokazao. Podredno, ističe se kako ovršenik nema pravni interes da se po navedenom prijedlogu postupa sukladno čemu isti treba odbaciti, a iz razloga kako slijedi. Naime, ovršenik ne osporava osnov naplate, budući da je isti valjana zadužnica, nego osporava praktički samo visinu dugovanja, ali niti tu ne tvrdi decidirano da li ne postoji cjelokupno dugovanje ili postoji samo djelomično. Nadalje, među strankama je nesporno da su ovrhovoditelj i tvrtka ovršenika Plodno tlo d.o.o. dana 28.04.2023. godine sklopili Ugovor o financijskom leasingu te je kao sredstvo osiguranja po istom Ugovoru ovršenica predala svoju osobnu zadužnicu u svojstvu Jamca broj: OV-2999/23 kod javnog bilježnika Matijane Paradžik iz Splita, na iznos do 27.385,00 EUR. S obzirom na to da je predmetni Ugovor o leasingu raskinut zbog razloga na strani Primatelja leasinga Plodno tlo d.o.o., a po istom Ugovoru je preostalo nepodmireni dug koji nisu podmirili niti Plodno tlo d.o.o. niti ovršenik niti o dospijeću, a niti dan danas, ovrhovoditelj je bio prisiljen svoju tražbinu namiriti putem gore navedene zadužnice, a koju je ovršenik upravo iz navedenog razloga i izdao ovrhovoditelju. Predmetni Zahtjev za naplatu ovrhovoditelj je specificirao sukladno Obračunu raskida predmetnog Ugovora o leasingu. Radi pojašnjenja, predmetni obračun radi se nakon prodaje objekta leasinga, ovdje vozila Mitshubishi koji se daje na prodaju nakon što se isti objekt da na procjenu ovlaštenom sudskom vještaku odgovarajuće struke, te sukladno tako formiranoj cijeni prodaje vozilo, postupajući sa pažnjom dobrog gospodarstvenika. Tako je postupao i u ovom slučaju, s tim da se posebno napominje da je isti objekt leasinga prodan po neto iznosu od 11.605,44 EUR-a, što je više od procijenjenog iznosa (10.251,52 EUR-a uvećano za PDV). Napominjemo da je prilikom vraćanja istog objekta leasinga od strane Primatelja leasinga utvrđeno ispodprosječno stanje vozila i potreba znatnijih ulaganja u isto vozilo, a što je vještak prilikom procjene uzeo u obzir. Što se tiče ovršenikovog prijedloga za odgodu ovrhe, ističe se da nisu ispunjeni niti osnovni zakonski uvjeti za isto. Tako ovršenik nije pokušao dokazati bilo kojim dokaznim sredstvom vjerojatnost da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, već je samo paušalno naveo da joj prijeti nastajanje teško naknadive štete jer joj je onemogućeno normalno svakodnevno funkcioniranje. Sukladno svemu gore navedenom, ovrhovoditelj spori sve tvrdnje ovršenika te predlaže nadležnom sudu odbaciti prijedlog ovršenika radi proglašenja nedopuštenim pljenidbe i prijenosa od 24.06.2026. godine, a podredno isti odbiti ili uputiti ovršenika u parnicu.

3. Odredbom članka 210. st. 1. i 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24, dalje u tekstu: OZ). propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. ovog Zakona, prema odredbi čl. 209. st. 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim. Na prijedlog za odgodu navedenog prijenosa na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv rješenja o ovrsi (čl. 50. i 53.).

4. Odredbom čl. 50. st. 1. toč. 9. OZ-a određeno je da ovršenik protiv rješenja o ovrsi može izjaviti žalbu ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon zaključenja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave.

5. Nadalje, odredbom članka 52. st. 1. i 3. OZ-a određeno je da ako je žalba izjavljena iz razloga iz članka 50. st. 1. toč. 7. i toč. 9. do 11. ovog Zakona, sud prvog stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu.S obzirom da ovršenica smatra da tražbina ne postoji, odnosno postoji u bitno nižem iznosu, a ovrhovoditelj osporava navode ovršenice, sud je uputio ovršenicu da u roku od petnaest dana od dana dostave ovog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga koje je istaknula u svojem zahtjevu.

6. Ovršenica je podnijela i prijedlog za odgodu ovrhe.

7. Člankom 65. st.1. OZ-a koji regulira odgodu ovrhe propisano je da na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu i ako je ispunjena jedna od taksativno navedenih pretpostavki iz odredbe čl. 65.st.1.toč.1. do 11. OZ-a.

8. Po mišljenju ovog suda nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenica nije učinila vjerojatnim da bi joj provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje (subjektivni razlog). Ovršenica u prijedlogu navodi kako zbog blokade računa ne može funkcionirati u svakodnevnom životu, jer ne može plaćati režijske račune, plaćati prilikom kupovine prehrambenih proizvoda, odnosno gotovo u svakodnevnim životnim situacijama je ovršenici onemogućeno normalno funkcioniranje.Pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o tome je li imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadnu isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku naplate zaplijenjen s njegovog računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog toga, ovršenica je primarno dužna dokazati da ovrhovoditelj nema imovine ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika, a što ničim nije učinio. Ovršenici se na koncu ukazuje i da odgodom prijenosa zaplijenjenih sredstava ne dobiva mogućnost da istim sredstvima raspolaže već bi ona ostala i dalje zaplijenjena sve do okončanja parničnog postupka koji bi se vodio radi proglašenja pljenidbe i prijenosa nedopuštenim. Slijedom svega navedenog, nisu ispunjeni uvjeti propisani odredbom čl. 65. OZ-a pa je prijedlog ovršenice valjalo odbiti i riješiti kao u izreci rješenja.

U Splitu 15.srpnja 2026.

Sudac

Branko Malenica

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana dostave pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za nadležni županijski sud u 3 istovjetna primjerka. Rokovi za žalbu ne teku od 1. do 15. kolovoza.

Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek.

Dna: - pun.ovrhovoditelja

- pun.ovršenika uz podnesak ovrhovoditelja od 10.srpnja 2026.