Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-1173/2024-29

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ulica Stjepana Radića 10

U I M E R E P U B L I K E H R VAT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužitelja HEP – OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O., ULICA GRADA VUKOVARA, ZAGREB, OIB: 46830600751, zastupano po punomoćniku BP, dipl.ing., direktoru DP Elektra Zadar, Zadar, Ulica kralja Dmitra Zvonimira 8, Zadar, protiv tuženika PP, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Draženu Lančiću, odvjetniku iz Zagreba, radi ispravka pogrešnog upisa, nakon glavne i javne rasprave zaključene 11. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja ĆP i zamjenice punomoćnika tuženika Svjetlane Lidmila, odvjetnice iz Zagreba, na ročištu radi objave presude dana 15. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Utvrđuje se da tužitelj HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Ulica grada Vukovara, Zagreb, OIB:46830600751 ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine od 38 m², upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], pa se temeljem toga nalaže brisanje upisa prava vlasništva na navedenoj nekretnini s imena tuženika DP (OIB: [osobni identifikacijski broj]), [adresa] izvršenog u postupku obnove zemljišnih knjiga za k. o. [katastarska općina] od strane Općinskog suda u Zadru, te upis prava vlasništva u korist tužitelja HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o. Ulica grada Vukovara, Zagreb, OIB:4683060075 u cijelosti.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi parnični trošak postupka u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe, sve prema odluci suda, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena.“

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi parnični trošak u iznosu od 1.062,50 eura, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev tuženika za naknadu troška za iznos koji predstavlja razliku od dosuđenog do zatraženog iznosa, odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je rješenjem Općinskog suda u Zadru, posl. br.: Z- 23830/2020 od 3. svibnja 2024. odbijen kao neosnovan prigovor tužitelja koji je zaprimljen pod posl. br. Z-23830/20 od 16. listopada 2020., te je uknjižba prava vlasništva u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], površine 38 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], ostaje neizmijenjena. U postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina], Općinski sud u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel u Obrovcu sastavio je Zapisnik i donio rješenje posl. br.: Z-5939/2017/134 od 28. lipnja 2017. kojim je na kat. čest. zem. br. [katastarska čestica], adresa čest. zem.: javna cesta ŽC5166-Ulica Put Grkovca, trafostanica površine 32 m2, dvorište površine 6 m2, ukupne površine 38 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisano pravo vlasništva u korist ČP za cijelo. Temeljem Kupoprodajnog ugovora sklopljenog između ČP kao prodavateljice i PP kao kupca od 2. listopada 2017. kao vlasnik čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisuje se DP. Navodi da je na navedeni upis tužitelj uložio prigovor od 13. listopada 2020. koji je odbijen kao neosnovan o čemu je Općinski sud u Zadru sastavio Zapisnik u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] i donio Rješenje posl. br. Z- 23830/2020 od 3. svibnja 2024. Slijedom navedenog, tužitelju je ostavljen rok od 30 dana za pokretanje predmetne Tužbe za ispravak. Tužitelj ističe kako je vlasnik i stvarni posjednik nekretnine oznake čest. zem. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koju u naravi čini dvorište i elektroenergetski objekt trafostanica TS 10(20)/0,4 Obrovac 2. Elektra Zadar, samostalna organizacija – pravna osoba poduzeća za distribuciju električne energije kao pravni prednik tužitelja izgradila je 1970. godine na predmetnoj nekretnini elektroenergetski objekt TS 10(20)/0,4 kV "Obrovac -2". Predmetna čest. zem. dana je na korištenje predniku tužitelja temeljem Rješenja izdanog od strane Imovinsko pravne službe S.O. Obrovac, te je pravni prednik tužitelja izradio Glavni projekt TS 10/0,4 [adresa], god. 1970. ( Dozvola priključka br. 235/70) koji čini i sastavni dio Rješenja o odobrenju za građenje, izdanog od strane Socijalističke Republike Hrvatske, Općine Obrovac, Općinskog sekretarijata za poslove uprave, posl. br. 04-UpI/126/1-70 od 24.02.1970. Tužitelj je temeljem ishođenih dokumenta sagradio elektroenergetski objekt koji se nalazi na predmetnoj čestici, a kao sastavni dio elektroenergetske mreže u vlasništvu tužitelja, a za potrebe elektrifikacije obrovačkog područja. Tužitelj je jedini i isključivi vlasnik i nekretnine i elektroenergetskog objekta trafostanice TS 10(20)/0,4 kV Obrovac 2 sagrađenog na predmetnoj nekretnini. Tužitelj je putem svojih pravnih prednika bio i jest zakoniti, mirni i pošteni posjednik čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi trafostanica površine 32 m² i dvorište 6 m² na kojoj je izgrađen elektroenergetski objekt - trafostanica tako sve od trenutka izgradnje do trenutka podnošenja prigovora; odnosno sada tužbe, preko 50 godina iz čega proizlazi da je tužitelj stekao pravo vlasništva čest. zem. i prema pravilima za dosjelost temeljem odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/08, 153/09, 143/12, 152/14, dalje ZV). Nitko nikada tužitelja niti njegova pravnog prednika nije smetao u posjedu opisane nekretnine niti je na bilo koji način osporavao pravo vlasništva na istoj jer je općepoznata činjenica da je upravo tužitelj i nitko osim njega, kako vlasnik predmetne nekretnine tako i jedini vlasnik elektroenergetskog objekta koji je sagrađen na istoj. Obzirom da tužitelj ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva tužitelj predlaže da naslovni Sud donese presudu kojom će prihvatiti tužbeni zahtjev tužitelja.

2. U odgovoru na tužbu tuženik u cijelosti osporava tužbu i tužbeni zahtjev. Navodi da je točno je da je tuženik stekao pravo vlasništva temeljem Kupoprodajnog ugovora koji je dana 02.10.2017. godine sklopio sa ČP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kao prodavateljicom. Temeljem navedenog Kupoprodajnog ugovora tuženik je isplatio kupoprodajnu cijenu i upisao svoje pravo vlasništvo u zemljišne knjige. Pravni prednik tuženika ČP je navedenu česticu stekla u postupku povrata temeljem Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine i to Djelomičnim rješenjem Republike Hrvatske, Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, Klasa: UP/I-944-18/02-01/07, URBROJ: 2198-09-09-89 od 20.11.2009. godine (predmetna nekretnina je označena kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]). Predmetnim Rješenjem ČP daje se u vlasništvo i posjed predmetne nekretnine, nakon čega se u postupku preoblikovanja zemljišne knjige temeljem Zapisnika od **.**.2017. godine ČP upisuje u zemljišne knjige kao vlasnik. Navodi da je iz provedenog postupka povrata te kasnije postupka preoblikovanja zemljišnih knjiga razvidno je da se pravnoj prednici tuženika ČP vraća u vlasništvo predmetna nekretnina te da tužitelj ne raspolaže ispravama iz kojih bi proizlazilo drugačije, nego je tužitelj na silu i bez znanja ČP zaposjeo dio njezine nekretnine. Svi navodi tužitelja iz predmetne tužbe već su bili predmetom rasprave pred Naslovnim sudom u zemljišnoknjižnim postupcima broj Z-5939/2017 i Z-23830/2020 te su isti rezultirali odbijanjem prigovora odnosno bilo kakvog zahtjeva tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva jer isti ne raspolaže ispravama kojima bi mogao dokazati svoje pravo vlasništva. Rješenje o odobrenju za građenje Općine Obrovac, Općinskog sekretarijata za poslove uprave Broj: 04-UPI/126/1-70 od 24.02.1970. godine koje tužitelj dostavlja uz svoju tužbu ne dokazuje pravo vlasništvo predmetne nekretnine, niti je iz istoga razvidno da se odobrenje za građenje odnosi upravo na građenje na predmetnoj nekretnini. Nadalje, čak i kada bi se radilo o gradnji upravo na predmetnoj nekretnini, nije vidljivo niti da bi tuženik odnosno njegovi pravni prednici dobili bilo kakvu naknadu za oduzeto predmetno zemljište. Kako je razvidno iz zemljišnoknjižnog izvatka, predmetna čestica je označena kao dvorište i trafostanica određenih površina, te kako dvorište nesmetano koristi tuženik, nije jasno kako bi tužitelj mogao imati zakoniti, mirni i pošteni posjed navedene nekretnine. Osim toga, sve navedene kvalitete posjeda su poništene i Djelomičnim rješenje iz točke I. ovog Odgovora na tužbu kojim se kako se navodi ČP u postupku povrata daje u vlasništvo i posjed navedena nekretnina. Slijedom svega navedenoga, tuženik predlaže da Naslovni sud nakon provedenog postupka odbije tužitelja sa tužbom i tužbenim zahtjevom u cijelosti te dosudi tuženiku troškove parničnog postupka.

3. U dokaznom je postupku sud proveo uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika EP, geodeta iz GEO LESI j.d.o.o. Zadar, pročitao i izvršio uvid u rješenje o odobrenju za građenje izdano od Općine Obrovac, Općinskog sekretarijata za poslove uprave, broj: 04-UPI/126/1-70 od 24. veljače 1970. (l.s. 5-6), glavni projekt (l.s. 7-12), zapisnik Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižnog odjela Obrovac, broj. Z-5939/2017/134 od 28. lipnja 2017. (l.s. 17-19), zapisnik sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] od 3. svibnja 2024. poslovni broj Z-23830/2020 (l.s. 20-21), djelomično rješenje izdano od Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, Službe za imovinsko pravne i zajedničke poslove, Ispostava Obrovac, klasa: UP/I-944- 18/02-01/07, urbroj: 2198-09-09-89 od 20. studenog 2009. (l.s. 27), povijest promjena na katastarskim česticama k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s. 56-74), izvadak iz BZP-a (l.s. 78), arhivski izvadak iz zemljišne knjige (l.s. 80-87), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 26. travnja 2017. (l.s. 93), zapisnike sastavljene povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] od 15. studenog 2017. (l.s. 97-98), te je saslušao svjedoke IP, ŠP, MP i ĐP (l.s. 132-139).

4. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari jest tužbeni zahtjev tužitelja na utvrđenje da tužitelj ima valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na nekretnini oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], ukupne površine 38 m2, u naravi trafostanica površine 32 m2 i dvorište površine 6 m2, upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te zahtjev za brisanje upisanog prava vlasništva s imena tuženika izvršenog u postupku obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina].

5.1. Iako tužitelj u tužbenom zahtjevu navodi da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva, iz činjeničnih navoda tužbe proizlazi da svoje pravo temelji na stjecanju vlasništva dosjelošću. Stoga je u konkretnom slučaju bilo potrebno utvrditi jesu li se ispunile pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, odnosno postojanje samostalnog posjeda kroz zakonom propisano vrijeme. (čl. 159. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima „Narodne novine“, broj: 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 153/09., 90/10., 143/12., 152/14., dalje: ZV).

6. S obzirom na činjenične navode tužbe i postavljeni tužbeni zahtjev, a osobito imajući u vidu da su predmetne nekretnine upisane kao vlasništvo tuženika u postupku osnivanja zemljišne knjige, radi se o tužbi za ispravak iz čl. 205. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 63/2019., 128/22., 155/23., dalje: ZZK).

7. Citiranom odredbom propisano je da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugog postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo osobe čijim prijavama ili prigovorima sud nije u cijelosti ili u dijelu udovoljio u ispravnom postupku u roku od 30 dana od dana zaprimanja rješenja, kao i osobe čiji je upis ili prvenstveni red upisa odlukom donesenom u ispravnom postupku sud naredio izmijeniti, nadopuniti ili izbrisati.

8. Tužbom za ispravak zahtijeva se provedba odnosno ispravak upisa u novoosnovanoj zemljišnoj knjizi, ako zemljišnoknjižni sud u ispravnom postupku nije proveo upis koji je zahtijevan prijavom ili prigovorom. Tužba za ispravak predstavlja pravno sredstvo kojim osobe čiji je prigovor ili prijava odbijena u ispravnom postupku mogu ostvarivati zaštitu svojih prava.

8.1. U konkretnom slučaju tužitelj je osoba čiji je prigovor podnesen u ispravnom postupku odbijen, zbog čega je aktivno legitimiran za podnošenje tužbe za ispravak. Stoga je u ovom postupku bilo potrebno utvrditi je li tužitelj, sukladno odredbama materijalnog prava o stjecanju prava vlasništva te pravilima zemljišnoknjižnog prava, dokazao osnovanost svog zahtjeva za ispravak zemljišnoknjižnog upisa.

9. Uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika EP iz firme GEO LESI j.d.o.o. utvrđeno je da predmetna nekretnina u naravi trafostanica, prizemna, s pripadajućim dvorištem sa sjeveroistočne strane trafostanice. Pokazano i opisano čini po novoj izmjeri za k. o. [katastarska općina] k. č. br. [katastarska čestica] za cijelo, po kulturi upisan kao trafostanica 32 m2 i dvorište površine 6 m2. Postojeće vanjsko dvorišno stepenište koje se nalazi sjeverozapadno od predmetne k. č. br. [katastarska čestica] sastavni je dio susjedne sjeverozapadne k. č. br. [katastarska čestica] na kojoj se nalazi stara kuća katnica s pripadajućim dvorištem i spomenutim stepeništem.

10. Iz rješenja o odobrenju za građenje izdanog od Općinskog sekretarijata za poslove uprave, broj: 04-UpI/126/1-70 od 24. veljače 1970. proizlazi da je na zahtjev „Elektre“ Zadar odobreno građenje investicionog objekta TRAFOSTANICE 10/0,4 kv [adresa] – 2 u [adresa] sa mjestom lokacije određenom po zapisniku o lokaciji od 24. listopada 1969. U obrazloženju istog navodi se da je dokaz o pravu korištenja zemljišta na kojem se podiže investicioni objekat izdan po Imovinsko pravnoj službi S.O. Obrovac. U zapisniku od 24. listopada 1969. se navodi da će se nova transformatorska stanica Obrovac 2 izgraditi na desnoj obali Zrmanje u slobodnom građevinskom prostoru između restorana, nižeg objekta istočno od njega i provizorne butanske stanice. Zemljište je vlasništvo opće narodne imovine.

11. U svom stranačkom iskazu tuženik PP iskazao je da je predmetna nekretnina bila vlasništvo pok. KP, kojoj je to vraćeno pošto je zemljište bilo nacionalizirano. Naveo je da je nekretninu kupio od nje, a da mu je rekla da ima sve papire i to je bilo povoljno. Naveo je da je nekretninu kupio sa svim sadržajima, trafostanicom, i to je sve bilo uknjiženo do trenutka kada se vršila obnova zemljišnih knjiga i kada je HEP podnio prigovor jer im to nije odgovaralo. Naveo je da je trafostanica i danas u funkciji i da opskrbljuje električnom energijom cijeli [adresa]. Misli da je 70-ih godina puštena u rad. Naveo je da oni nemaju pristup trafostanici. Naveo je da je česticu prenio na sebi prije 20 godina i to na temelju kupoprodajnog ugovora. Trafostanicu koriste djelatnici HEP-a i to kad rade imaju ključ za ući i dolaze preko njegove terase gdje je kafić, tada se ljudi moraju dignuti s terase da bi oni prošli.

12. Svjedok IP, sin tuženika, iskazao je da im je nekretnina kao prvim susjedima ponuđena od strana sada pokojne ČP i njezinog nećaka GP. S njima je pregovarao nećak, a pok. KP je tada to odobrila. Istaknuo je da im trafostanica smeta, a da je otac kupio česticu na kojoj je trafostanica. Prilikom kupoprodaje da je rekao da je na nekretnini trafostanica, a da su prodavatelji rekli da to nema veze ako se jednom bude premještala, čestica da će biti naša, jer je to njihovo vlasništvo. Istaknuo je da oni tamo žive i rade, imaju caffe bar, a ako se bilo što radi na trafostanici oni da su njima dužni omogućiti pristup. Naveo je da su nedavno morali kopati za jedan priključak, pa da su im bili dužni omogućiti pristup kroz svoju terasu. Naveo je da je trafostanica naslonjena na njihovu kuću, a njihovi stol i stolice su naslonjene na trafostanicu. Upitan čije je vlasništvo trafostanica iskazao je da oni nisu vlasnici trafostanice, nego zemljišta na kojem je sagrađena trafostanica. Oni da su kupili zemljište a ne trafostanicu, jer im to nitko nije prodavao. Devastiranu kuću da su kupili iza rata te je obnovili. Tada je bila predmetna trafostanica. Naveo je da trgovinu i caffe bar su otvorili iza rata, ima već 30 godina i od tada posluju i rade. Terasu da su kupili od Grada Obrovca 2000.-ih godina, a radi se o terasi ispred trafostanice. Oni ne brane djelatnicima HEP-a ulaz u trafostanicu. Za upitano dvorište, što predstavlja 6 m2 iskazao je da misli da se to nalazi ispred stepeništa na ulazu u njihovu obiteljsku kuću.

13. Svjedokinja AP, iskazala je da živi preko 50 godina u stanu s lijeve strane trafostanice u kući na k. č. [katastarska čestica]. Navela je da radnici iz Elektre koriste trafostanicu. Trafostanica da im smeta, da je zbog toga oboljela od raka. Kad je ušla u stan tada je već na nekretnini bila trafostanica. Upitana što se nalazi iza trafostanice navela je da se nalaze šupe, odnosno drvarnica od IP. Tamo postoji prolaz koji koriste ona i susjedi B, uz stepenice koje njima služe za prolaz. Upitana da li tim putem prolaze djelatnici HEP-a navela je da oni prolaze kad je kvar i to preko terase jer nemaju kuda, a da li prolaze uz prolaz to ne zna.

14. Svjedok ĐP, iskazao je da radi u [adresa] na trafostanici od 1995. Trafostanica služi za održavanje, manipulaciju kako srednjeg tako i niskonaponskog dijela mreže. Pod održavanje spada sekundarno održavanje mreže, dotrajalost sekundarnih dijelova mreže. Naveo je da trafostanicu koristi ovisno o potrebama. Za vlasništvo ne zna, ali zna da koristi HEP-u. Osim njega na trafostanici rade i ostali djelatnici Poslovnice. Naveo je da im nitko ne ometa korištenje trafostanice. Upitan da li sa sjeverne strane ulazi u trafostanicu nekakav vod naveo je da imaju podzemni kabeli koji dolaze u trafostanicu, a služe napajanju te trafostanice i to na dijelu gdje je šuma i ulaze u trafostanicu. Terasu tuženika da su kopali kad su se polagali niskonaponski kabeli za mrežne ormare koji služe za dotok struje potrošačima. Naveo je da njima nitko nije smetao u pristupu trafostanici. Ključ od trafostanice ima Elektra. Naveo je da se sa sjeverne strane kablovi i vodovi nalaze sigurno 80 cm do 1 m. Ulaz u trafostanicu da se nalazi između k. č. [katastarska čestica] na zgradi trafostanice. Naveo je da sa stražnje strane trafostanice ima nekakav prolaz i nešto od blokova, kao drvarnica. Oni to ne koriste kad dolaze na trafostanicu. Upitan da li se na tom prolazu gdje ulaze kabeli, da li se kabeli nalaze ispod tog prolaza, odgovori je da je to u zemlji i da ne zna točno gdje ulaze.

15. Svjedok MP, iskazao je da je zaposlenik u HEP-u od 1986. godine, a ta trafostanica koja je predmet ovog postupka je uvijek na istoj lokaciji. Po pričanju izgrađena je puno ranije od strane HEP-a u službi građana. Ključeve od trafostanice ima HEP. Istaknuo je da njima djelatnicima HEP-a nitko ne brani korištenje ove trafostanice. Upitan što se nalazi sa sjeverne strane trafostanice iskazao je da ima neka šupa, a ne zna čija. Između trafostanice i susjedne zgrade imaju stepenice, a sa desne strane se nalazi prolaz i nikakva šupa, to da je nekakav slijepi put jer se ne može ići okolo. Ne zna kad su zadnji put bili na tom prolazu, a u trafostanici je često. Također ne zna tu gdje je prolaz da li ispod ima nečega. Upitan koliko često kopaju terasu u vlasništvu PP koja služi kafiću, iskazao je da nisu kopali zadnjih dvije-tri godine, a kad jesu da su sanirali štetu. Nitko im nije branio pristup. Od trafostanice imaju ključ oni u Elektri. PP da nije vlasnik trafostanice, niti to može biti jer je vlasnik kuće iza P, a trafostanica je rađena puno prije. Na stražnji trotoar iza trafostanice da ima nekakav ventilacijski otvor, a možda je tamo bio prije godinu, pola godine, ne sjeća se točno. Upitan da li netko od PP ide tim stražnjim prolazom, da li ga koristi za nešto, iskazao je da je već rekao da je to slijepi put, tu nema prolaza, to je ulaz za šupe, a nema saznanja čije su šupe.

16. Sud je izvedene dokaze ocijenio pojedinačno i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku. Iskazi saslušanih svjedoka i tuženika u bitnom su dijelu međusobno suglasni te su u skladu s materijalnom dokumentacijom priloženom spisu.

17. U odnosu na navode tuženika da su kupnjom nekretnine stekli i zemljište na kojem se nalazi trafostanica, valja istaknuti da prema načelu jedinstva nekretnine iz čl. 9. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica zajedno sa svime što je s njom trajno povezano. Stoga se pitanje prava vlasništva na zemljištu na kojem je izgrađena trafostanica ne može ocjenjivati neovisno od pitanja prava vlasništva na samoj nekretnini.

17.1. Načelo jedinstva nekretnine ne znači da svako zemljište koje graniči s građevinom automatski čini njezin sastavni dio.

18. U konkretnom slučaju iz provedenih dokaza proizlazi da je predmetna trafostanica izgrađena 1969. godine kao investicijski objekt pravnog prednika tužitelja, na temelju odobrenja za građenje, te da njome od njezine izgradnje neprekidno upravlja i koristi je tužitelj odnosno njegov pravni prednik radi obavljanja javne elektroenergetske djelatnosti.

18.1. Tuženik je potvrdio da HEP koristi trafostanicu i da ima ključeve, a njegov sin izričito je naveo da oni nisu vlasnici trafostanice, nego zemljišta. Zaposlenici tužitelja potvrđuju da HEP upravlja i održava trafostanicu desetljećima. Iz Građevinske dozvole iz 1969. razvidno je da se investitoru „Elektri“ Zadar odobrava građenje investicionog objekta trafostanice Obrovac-2 i to na zemljištu koje vlasništvo općenarodne imovine.

19. Međutim, u ovom postupku odlučno je bilo utvrditi pripada li trafostanici i zemljište označeno kao dvorište površine 6 m² koje se nalazi uz trafostanicu. Iz provedenih dokaza proizlazi da se taj dio zemljišta nalazi sa stražnje, odnosno sjeveroistočne strane trafostanice. Saslušani svjedoci opisali su ga kao slijepi prolaz odnosno pristup šupama. Zaposlenici tužitelja iskazali su da taj prolaz u pravilu ne koriste za pristup niti održavanje trafostanice, kojoj pristupaju s njezine prednje strane, dok su ostali svjedoci naveli da predmetni prostor služi kao ulaz u šupe.

20. Prema odredbi čl. 7. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj: 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. –proč. tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje u tekstu: ZPP) stranke su dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Odredbom čl. 221. a. ZPP-a propisano je da, ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

21. Iz provedenih dokaza proizlazi da tužitelj nije dokazao da sporni dio zemljišta površine 6 m² predstavlja zemljište koje funkcionalno pripada trafostanici niti da ga je on ili njegov pravni prednik imao u posjedu. Naprotiv, iz iskaza saslušanih svjedoka proizlazi da taj prostor služi kao slijepi prolaz odnosno pristup šupama tuženika i drugih osoba, a ne za pristup ili održavanje trafostanice.

22. Slijedom navedenoga sud nalazi da tužitelj nije dokazao pretpostavke za stjecanje prava vlasništva na spornom dijelu nekretnine, pa kako tužbenim zahtjevom traži utvrđenje prava vlasništva na cijeloj nekretnini, tužbeni zahtjev nije osnovan.

23. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a. Tuženiku je priznat trošak zastupanja po punomoćniku iz reda odvjetnika, obračunat prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23 i 107/25, dalje: Tarifa), uz vrijednost predmeta spora od 1.327,23 eura, i to za sastav odgovora na tužbu 100 bodova (Tbr. 7. t. 1. Tarife), za pristup ročištima održanim 16. rujna 2025., 10. studenoga 2025. i 11. lipnja 2026., na kojima se raspravljalo o glavnoj stvari i izvodili dokazi, po 100 bodova za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. Tarife), te za sastav podneska od 7. studenoga 2025. 25 bodova (Tbr. 8. t. 4. Tarife), ukupno 425 bodova. Uz vrijednost boda od 2,00 eura (Tbr. 54 Tarife), to iznosi 850,00 eura, a uvećano za PDV po stopi od 25 % ukupno 1.062,50 eura.

23.1. U preostalom dijelu zahtjeva za naknadu troška sastava podneska od 7. studenoga 2025., zatraženog prema Tbr. 7. t. 1. Tarife, zahtjev je odbijen jer se radi o popratnom dopisu kojim su dostavljene isprave, a ne o obrazloženom podnesku, pa za sastav takvog podneska odvjetniku pripada nagrada u visini od 25 % nagrade iz Tbr. 7. t. 1. Tarife, sukladno Tbr. 8. t. 4. Tarife.

Benkovac, 15. srpnja 2026.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Tužitelju osobno

2. Tuženiku po pun.