REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU
Novi Zagreb - Istok , Turinina 3
Poslovni broj: R1 Ob-760/2022-80
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Marini Nikolić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice MČRK iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ivici Škuncu, odvjetniku u Zaprešiću, protiv protustranke MČR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Eleonori Katić, odvjetnici u Zagrebu, uz sudjelovanje posebne skrbnice MČ, zaposlene u Centru za posebno skrbništvo Zagreb, Trg Nevenke Topalušić 1, Zagreb, radi ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom, 15. srpnja 2026.
r i j e š i o je
I. Mlt. dijete stranaka ČČR, stanovat će s ocem AČR, OIB: [osobni identifikacijski broj] na adresi [adresa].
II. Osobni odnosi majke MČRK, s mlt. ČČR se zabranjuju.
III. Otac će samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u odnosu na mlt. ČČR te je ovlašten samostalno ishoditi valjanu putnu ispravu Republike Kube za mlt. dijete.
Obrazloženje
1. Predlagateljica u prijedlogu navodi da je u izvanbračnoj vezi nje i MČR rođeno mlt. dijete ČČR te predlaže u ovom postupku donijeti odluku da dijete stanuje s njom, a s ocem ostvaruje osobne odnose, da roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb u odnosu na mlt. dijete te da otac plaća iznos od 265,45 eura (ranije 2.000,00 kn) za uzdržavanje djeteta.
2. Protustranka navodi da se protivi prijedlogu te predlaže da mlt. dijete stranaka stanuje s ocem. Navodi da otac ima u Republici Hrvatskoj u Zagrebu dozvolu za boravak i rad, izdanu osobnu iskaznicu, prijavljeno boravište na adresi [adresa], zaposlen je u Mesnice Šturlić ugovorom o radu na određeno vrijeme i ima OIB: [osobni identifikacijski broj]. Dodaje da je predlagateljica u statusu traženja azila koji joj je nepravomoćno odbijen i iz razloga automatike je dijete vezano uz majku, također kao tražitelj azila. Za slučaj da dijete stanuje s ocem, dijete može dobiti dozvolu boravka u RH na osnovu spajanja obitelji. Napominje da je predlagateljica već nekoliko puta pokušala s djetetom pobjeći iz zemlje ilegalnim načinom te protustranka smatra da bi bilo u cilju zaštite interesa i dobrobiti djeteta nužno donijeti odluku na način da se odredi da mlt. dijete ČČR stanuje s ocem. Predlaže također da otac samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u odnosu na dijete, a konačno uređenim zahtjevom traži da se osobni odnosi majke i djeteta zabrane.
3. Tijekom postupka sud je izvršio uvid rodni list za mlt. dijete (str. 5 spisa), iskaznicu tražitelja međunarodne zaštite za predlagateljicu (str. 6-7 spisa), dozvolu za boravak i rad za protustranku (str. 27 spisa), potvrdu o prijavljenom boravištu za protustranku (str. 28 spisa), ugovor o radu na određeno vrijeme za protustranku (str. 31-32 spisa), izvadak iz matice rođenih za mlt. dijete (str. 34-35 spisa), mišljenje i prijedlog Zavoda (str. 36-41, 135-139, 157, 189-199 spisa), izvješća voditelja mjere nadzora (str. 42-50, 52-62, 200-206 spisa), ugovor na radu na određeno vrijeme za predlagateljicu (str. 70 spisa), izvanredno izvješće voditelja mjere (str. 207-209 spisa), službena bilješka od 6. rujna 2024. (str. 211 spisa), rješenje MUP-a Sektor za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove od 26. listopada 2025. (str. 249-250 spisa), nalaz i mišljenje Poliklinike za zaštitu djece (str. 256-262 spisa), te je izveden dokaz saslušanjem stranaka.
4. U ovom postupku sud je rješenjem R1 Ob- 760/22 od 9. veljače 2023. odlučio da će mlt. dijete stranaka stanovati s ocem; određeno je održavanje osobnih odnosa s majkom te je odlučeno da će otac samostalno ostvarivati roditeljsku skrb.
4.1. Rješenjem od 10. srpnja 2024. izmijenjeno je rješenje od 9. veljače 2023. u dijelu odluke o održavanju osobnih odnosa djeteta i majke te je određeno da će se osobni odnosi odvijati pod nadzorom.
5. Tijekom postupka Hrvatski zavod za socijalni rad je nekoliko puta izradio svoje mišljenje i prijedlog.
5.1 Uvidom u mišljenje i prijedlog Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Novi Zagreb od 27. siječnja 2022. utvrđeno je da mišljenje stručnog tima koji navodi da je u najboljem interesu mlt. ČČR da se donese privremena mjera kojom bi se uredilo da zajedničko dijete stanuje s ocem, a da s majkom ČČ ostvaruje osobne odnose vikendom. Očeva motivacija, želja i usmjerenost za dobrobit vlastitog djeteta djeluje autentično. Gospodin M je u više navrata, unatoč uvredama i izigravanjima postignutih dogovora od strane gospođe AČ, pokušavao održati komunikaciju s majkom ČČ usmjerenu na mlt. ČČR i dogovore oko održavanja osobnih odnosa.
5.2. Uz to, uspješno je regulirao zakonit boravak u Republici Hrvatskoj, zaposlen je i ostvaruje prihode kojima može uzdržavati kći, ima adekvatne stambene prilike te ima stabilnu emocionalnu vezu s osobom koja izražava interes, volju i uključenost u skrb oko mlt. ČČR kada boravi kod oca u Zagrebu. Majka ČČ, unatoč tome što je konačno ishodila putovnicu, nije uspjela regulirati svoj status u Republici Hrvatskoj. Posebno je problematično što je u postupku priznavanja međunarodne zaštite uz zahtjev AČ vezan i zahtjev mlt. ČČR što znači da, u slučaju da Upravni sud potvrdi negativno rješenje Službe za međunarodnu zaštitu MUP-a, u tom slučaju i ona gubi pravo na privremeni boravak u Republici Hrvatskoj te mora napustiti teritorij Europske unije. U dosadašnjim postupanjima ovog Područnog ureda gospođa ČČ ostavlja dojam osobe koja je prvenstveno fokusirana na gospodina MČR i njegovu sadašnju partnericu. Ne drži se postignutih dogovora oko ostvarivanja osobnih odnosa mlt. ČČR s ocem, izrazito je konfliktna u komunikaciji, djeluje emocionalno nestabilno jer često mijenja raspoloženja, stanja pa čak i mišljenja o Č u ulozi oca djeteta čime onemogućava uspostavu stabilne organizacije i ustaljenog ritma života mlt. ČČR svjesno uskraćujući djetetu pravo na redovito ostvarivanje osobnih odnosa s ocem. Također, gospođa ČČ ne dozvoljava da se mlt. ČČR upiše kod pedijatra koji ju je liječio od njenog rođenja jer smatra da će time otac dobiti neku prednost u sudskom postupku čime dijete ostavlja bez pedijatra što Zavod smatra da svakako nije u njenom najboljem interesu. Kada su u postupanjima ovog Ureda imali priliku neposredno opažati roditelje i mlt. ČČR, primijećeno je da je dijete izrazito povezano s ocem kod kojeg je uvijek sjedila u krilu te od kojeg je tražila što joj je već trebalo u određenom trenutku. Također, ČČ je u više navrata govorila o tome da nije zadovoljna životom u Republici Hrvatskoj te je u zadnje vrijeme od oca tražila da se ishodi putovnica za mlt. ČČR. Od oca MČR su dobili informaciju da je majka ČČ u nekoliko navrata pokušala ilegalno preći granicu s mlt. ČČR, ali je bila uhvaćena od strane granične policije.
5.3. Budući da su roditelji mlt. djeteta u narušenim međusobnim odnosima i ne uspijevaju postići sporazum u ostvarivanju sadržaja roditeljske skrbi, Zavod smatra da je u interesu djeteta da otac ima samostalnu roditeljsku skrb jer procjenjuju da mu je interes djeteta na prvom mjestu. Majka pak s druge strane uopće nije motivirana za rješavanje roditeljskog spora, sklona je potrebe i interese djeteta podrediti vlastitim potrebama, način na koji majka ostvaruje svoju roditeljsku skrb nije u funkciji ostvarivanja najboljeg djetetovog interesa.
5.4. Hrvatski zavod za socijalni rad, područni ured Trnje je 12. lipnja 2024. izradio mišljenje prijedlog iz kojeg proizlazi da se, u kontaktu s voditeljicom mjere obiteljsko pravne zaštite koja je određena u odnosu na roditelje , doznaje kako majka ima agresivne ispade u odnosu na oca koji je prethodno napustio njihovu zajednicu te zasnovao novu. Spomenuti ispadi majke usmjereni prema ocu odvijali su se i u prisutnosti mlt. djeteta, slijedom čega dijete odbija kontakte s majkom, odnosno odbija bilo kakav fizički kontakt u vidu zagrljaja, poljupca i sl. Kad ugleda majku dijete plače i odlazi u suprotnom smjeru. Voditeljica ukazuje kako ju majka optužuje da je pristrana i da zauzima očevu stranu.
5.5. Stoga je održano nekoliko susreta majke s djetetom u prisutnosti stručne radnice Zavoda Trnje kojom prilikom je uočen početni otpor djevojčice u odnosu na majku koji se, kako odmiče susret ublažava te djevojčica iskazuje privrženost spram majke. Vrijeme su provodile u igri, a majka je kontaktirala putem video poziva s obitelji čemu se povremeno pridružila i djevojčica. Majka je iskazivala negativan stav prema ocu, prema voditeljici mjere i novoj očevoj partnerici. Na kraju otac majku suočava s video zapisima koje je slala voditeljici mjere na kojima se s mlt. djevojčicom "belji" uz navod kako je djevojčica sada s njom. Predložen je boravak djevojčice kod majke tijekom vikenda s čime se otac suglasio, a djevojčica to odbija.
5.6. Terenski očevid na adresi majke izvršen je 20. srpnja 2023. te su zatečene majka i djevojčica, a kuća u kojoj borave je polu dovršeni objekt, zapuštenog izgleda te je okućnica nagomilana stvarima. Središnji prostor koji koriste za život je donekle raskrčen i funkcionalan. Djevojčica se doima zadovoljno, zaigrana je i u kontaktu vesela, uredno je i čisto odjevena. Uočeno je da djevojčici ne nedostaje topline i skrbnog odnosa.
5.7. Nije poznato je li majka pokrenula postupak radi reguliranja boravka u RH. U dva navrata je ilegalno prešla granicu RH i Slovenije s mlt. djetetom, a o čemu nije obavijestila oca te je intervencijom policijskih službenika vraćena u RH. Više puta je izjavljivala da će se s mlt. djetetom vratiti na Kubu. Majka ima tendenciju uznemiravati oca pri čemu mu je jednom prilikom uputila oko 187 poruka u kojima iznosi razne optužbe, izmišlja situacije te vrijeđa oca, a onda bi mu s druge strane slala njihove zajedničke fotografije dok su bili zajedno, a na kojima izgledaju sretno.
5.8. U ožujku 2024. saslušana je predlagateljica na zapisnik kojom prilikom je izjavila da je zadnji put vidjela kćer 2. listopada 2023. kad je provedena ovrha radi predaje djeteta te da otac ne dozvoljava daljnje viđanje niti s majkom dijeli informacije o djetetu. Izražava strah da je dijete pod utjecajem oca i njegove sadašnje partnerice. Izjavila je namjeru ostanka i rada u RH i želju da se susret s kćeri organizira ovog područnog ureda. Negira tvrdnje oca i njegove životne partnerice o uznemiravanju.
5.9. U travnju 2024. Zavod Trnje je ukazao ocu na važnost poštivanja privremene mjere, na što je otac rekao kako se održavanju osobnih odnosa djeteta i majke ne protivi, ali iskazuje strah za sigurnost djeteta s obzirom na dosadašnje postupke majke te smatra da je u interesu djeteta da osobni odnosi budu pod nadzorom.
5.10. U svibnju 2024. je organiziran susret majke i djeteta koji je protekao dobro, djevojčica prepoznaje majku, raduje joj se, razmjenjuju nježnosti, ne stječe se dojam da djevojčica odbija kontakte s majkom.
5.11. U dodatnom očitovanju otac je naveo da je ponašanje majke ugrožavajuće za dijete jer je majka impluzivna, nepredvidljiva i ne razmišlja o najboljem interesu njihove kćeri. Prekršila je svaki postignuti dogovor koji su potpisali u drugim područnim uredima Zavoda. Nekoliko puta je pokušala ilegalno odvesti dijete iz RH. Smatra da je majka ugrozila reguliranje statusa djeteta u RH. Majka je ugrožavala i zdravlje djeteta te je tijekom jednog događaja inzistirala da joj preda bolesno dijete dok je imalo temperaturu i prethodno u svibnju 2023. bilo hospitalizirano zbog konvulzija. Također, majka ugrožava dobrobit djeteta tako što na društvenim mrežama javno objavljuje njezine fotografije kao i informacije o sudskom postupku.
5.12. Predlagateljica je nepravomoćnom presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu poslovni broj Pp-9216/23 proglašena krivom što je 16. svibnja 2024. počinila psihičko nasilje u obitelji prema svojoj mlt. kćeri tako što je u više navrata neprekidno zvonila na prezime EČ i na sav glas preko portafona vikala, derala i vrijeđala EČ (partnericu protustranke), a što je kod mlt. djeteta izazvalo strah i uznemirenost.
5.13. Uzimajući u obzir sve navedeno, Zavod Trnje smatra da je trenutno u najboljem interesu mlt. djeteta da se izmijeni privremena mjera na način da mlt. dijete stanuje s ocem, a s majkom ostvaruje osobne odnose pod nadzorom stručne osobe.
5.14. HZSR Područni ured Trnje 27. studenog 2024. dostavlja mišljenje i prijedlog iz kojeg proizlazi da mlt. ČČR zbog dužeg perioda neostvarivanja kontakta s majkom i dosadašnjeg neprimjerenog ponašanja majke pred mlt. djetetom ne ostvaruje blizak emocionalni odnos s majkom. Mišljenje stručnog tima je da majka ugrožava dobrobit djeteta snimanjem, objavljivanjem i javnim iznošenjem povjerljivih informacija o obiteljskoj situaciji i aktualnim sudskim postupcima na javno dostupnim društvenim mrežama. Stječe se dojam da je majci u glavnom fokusu bivši partnerski odnos te da odnos s mlt. kćeri stavlja u drugi plan. Uzevši u obzir sve navedene činjenice, Područni ured smatra kako bi budući susreti majke i mlt. djeteta trebalo provoditi u strogo kontroliranim uvjetima pod nadzorom stručne osobe na način da je na susretima majci zabranjeno korištenje mobitela ili bilo kojeg drugog uređaja s kojim je moguće nezakonito snimati susret. U tom trenutku smatraju da je u interesu mlt. djeteta da ostvaruje osobne odnose s majkom, a ukoliko majka nastavi neprimjernim ponašanjem ugrožavati dobrobit djeteta da se isti zabrane.
5.15. Podneskom od 9. prosinca 2024. Područni ured Trnje je obavijestio sud da je presudom Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Pp - 13281/2024, MČRK proglašava se krivom što je dana 24.10.2024.g. u Područnom uredu Trnje narušavala javni red i mir vikom i galamom na način da je vrijeđala voditeljicu Područnog ureda Trnje, odnosno na javnom mjestu narušavala javni red i mir galamom. Također, vrijeđala je policijske službenike prilikom vršenja službe. EČR je izrečena uvjetna osuda kazne zatvora i zaštitna mjera zabrane posjećivanja Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Trnje u trajanju od šest mjeseci.
5.16. Na ročištu održanom 2. lipnja 2026. predstavnica HZSR područni ured Trnje navodi gotovo godinu i pol dana nisu održani susreti majke i djeteta i to je bilo pod nadzorom. Izvješća su dostavljena u spis, pa tako i izvanredno izvješće kad je majka uzela dijete i odvela u nepoznato te je tek uz intervenciju policije dijete vraćeno ocu u večernjim satima. Navedeno je učinjeno neovisno o tome što su susreti održani u kontroliranim uvjetima i što je bio prisutan zaštitar i voditeljica mjere nadzora. Također se ističe da je teško pronaći voditelja mjere nadzora koji poznaje španjolski jezik. Također, osobito na činjenicu da su raniji voditelji zbog ponašanja majke odustali od nadzora. Predstavnica Zavoda navodi da je nakon tog susreta ponovno pokušan susret majke i djeteta kojom prilikom je djevojčica vrištala, plakala i odbijala susret. Utvrđeno je da se dijete boji majke i da osjeća strah, a majčino ponašanje u zadnjih godinu i pol nije usmjereno na dijete, već je i dalje usmjerena na partnerski odnos s protustrankom kojem šalje prijeteće mailove kao i njegovoj partnerici. U tim mailovima se ne raspituje za stanje djeteta te Zavod smatra da se određivanjem osobnih odnosa pod nadzorom ne bi moglo spriječiti majku da djeluje ugrožavajuće na dijete s obzirom na sve dosad opisano. Prijedlog je stručnog tima da se osobni odnosi majke i djeteta zabrane. Predlažu da otac samostalno ostvaruje roditeljsku skrb. Socijalna radnica navodi da je otac obavijestio Zavod kako je 7. travnja 2026. na rođendan djeteta majka došla ispred zgrade i čekala nekoliko sati, a kad se otac spustio s djetetom, majka se zatrčala prema njemu te se tom prilikom djevojčica preplašila.
6. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da dijete stanuje s njom od kada su protustranka i predlagateljica prestali živjeti zajedno. Oca viđa petkom, subotom i nedjeljom, a drugim danima otac za to nije zainteresiran. Nema nikakvih problema prilikom održavanja susreta s ocem. I otac i ona imaju dobar odnos s djetetom. Dijete preko vikenda prespava kod oca, ali njoj predstavlja problem to što otac ne dozvoljava da se telefonski čuje s djevojčicom, već joj na telefon daje svoju sadašnju partnericu koja se sa njom svađa. Predlagateljici su u Zavodu rekli da dijete mora održavati kontakte s ocem i zbog toga je to i dozvolila, a prije toga se kontakti nisu održavali i to zato što je otac otišao i zaboravio na njih. Predlagateljica navodi da ne želi otići iz Hrvatske, njoj je u interesu da se djevojčica uklopi u društvo i da odrasta u okolini punoj ljubavi. Djevojčica je jednako vezana i za nju i za oca. Predlagateljica je ovdje našla posao i ima uvjete da dijete živi s njom u kući i željela bi dijete upisati u vrtić. Točno je da je u jednom trenutku otišla s djetetom u Sloveniju, jer je željela biti bliže svojoj obitelji, a radi se o tome da je bila jako teška situacija za nju. Naime, oni su imigranti i nju je protustranka tukao i izbacio iz kuće i poslao u prihvatilište za tražitelja azila. Bio je veliki pritisak na nju, ona nije znala kako stvari u ovoj državi funkcioniraju, nije imala novaca, bila je bez dokumenata i u tom trenutku očaja je pokušala s djetetom otići iz Hrvatske. Vratila se zato što joj se obratio vlasnik kuće u kojoj trenutno stanuje i koji se dogovorio s protustrankom da može i dalje živjeti u toj kući, iako je ugovor o najmu sklopljen s protustrankom. Predlagateljica je i dalje u Hrvatskoj i nema namjeru otići iz Hrvatske. Protustranka i ona nisu u ni u kakvim odnosima. Dijete ima pedijatra, ona je u procesu traženja azila i ima sve što je potrebno. Nije suglasna da dijete stanuje s ocem, jer njih dvoje nemaju dobru komunikaciju. Njena kćer će sa njom biti do kraja.
6.1. Na poseban upit pun. protustranke odgovara da djevojčica ima pedijatra i besplatno zdravstveno osiguranje i da se cijelo vrijeme od rođenja liječi kod iste liječnice, a da protustranka želi sada promijeniti doktora. Na upit odgovara da je ugoro o radu potpisala prije dva dana i da još nije počela raditi, već počinje s datumom ishodovanja radne dozvole, kako je navedeno u ugovoru. Na upit odgovara da je rad kod poslodavca kod kojeg je sklopila ugovor o radu organiziran u dvije smjene jutarnjoj i popodnevnoj i da je poslodavac spreman prilagoditi njezino radno vrijeme sudskoj odluci u ovom predmetu.
7. Iz iskaza protustranke proizlazi da dijete stanuje s majkom cijelo vrijeme, on je tražio da dijete viđa češće, ali majka mu to ne dopušta, već njegovo viđanje djeteta ovisi o tome kad majci to odgovara. Zadnji put je vidio djevojčicu prošli vikend. Prije intervencije Zavoda, dijete nije viđao redovito, u jednom periodu je prošlo i tri mjeseca da je nije vidio, a to je zato što predlagateljica nije htjela da njihova kćer ima kontakt s njegovom sadašnjom partnericom. Nakon što je određena mjera od strane Zavoda, također nije viđao dijete redovito, u jednom trenutku je puknuo dogovor krajem prošle godine kad je predlagateljica otišla s djevojčicom u Rijeku i skoro dva mjeseca ju nije mogao vidjeti. Komunikacija između njega i predlagateljice je najgora moguća. On je pokušao s njom komunicirati civilizirano, ali ona ne želi normalan dogovor, vrijeđa ga i fizički napada i ne želi primiti nikakvu njegovu pomoć. Ona je tako odlučila, obećala je da će ga uništiti i želi sve da mu napakosti. Predložio joj je da iznajmi neki stan u [adresa] i da on plaća najam dok ona ne počne raditi, ali je odbila. Predlagateljica smatra kako je on kriv što dijete i ona nemaju dokumente i željela bi da joj se on vrati, bez obaveze, jer smatra da bi na taj način uspjela dobiti dokumente za sebe i za djevojčicu. On je zaposlen, želio bi da dijete živi sa njim, za to ima sve uvjete i odgovoran je čovjek. U odnosu na pitanje pedijatra, odgovara da dijete ima liječnicu koja dolazi u hotel Porin gdje borave osobe tražitelji azila i tada pregledava dijete, a on bi volio da djevojčica ima redovno izabranog pedijatra kao ostala djeca u Hrvatskoj. Razgovarao je o tome s ovom liječnicom i ona je spremna liječiti djevojčicu, ali majka za to nije željela potpisati suglasnost. Misli da je razlog taj što majka smatra da je njegova partnerica pronašla tu doktoricu. Inače, je majka fokusirana na njegovu partnericu i ne misli na dijete. Na kraju navodi da nije točno da je on izbacio majku i dijete iz kuće u [adresa], već su bili zajedno na policiji radi djeteta i tada su postojale dvije opcije da se majka s djetetom vrati bilo u hotel Porin, bilo u [adresa], a on je rekao da smatra da joj je bolje u Porinu, jer u [adresa] nema tople vode i nisu neki uvjeti za život. Na poseban upit punomoćnice predlagateljice odgovara da mu je o odnosu majke i djeteta teško govoriti, ali misli da lijepo komuniciraju. On godinu dana živi s partnericom koja s djevojčicom ima odličan odnos. Ona nema svoje djece. Po zanimanju je odvjetnica. Na upit kako bi se organiziralo čuvanje djeteta, ako bi dijete stanovalo sa njim, odgovara da bi dijete u vrtić vodila njegova partnerica koja ima fleksibilno radno vrijeme, a on radi do 14.00 ili 15.00 sati te bi dolazio po dijete u vrtić. Napominje, da on nema nikakvih problema da predlagateljica i on komuniciraju i da ako želi da ona dođe kod njega u kuću i vodi dijete u vrtić. Njegova vrata su joj uvijek otvorena. Na poseban upit punomoćnice protustranke odgovara da on nije tukao predlagateljicu, ona je njega napala s mačetom i ozlijedila. Tom prilikom je djevojčica bila kod njega i po njemu se pomokrila. Tada je on otišao.
8. Odredbom članka 408. stavak 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine 103/15, 98/19 i 47/20 – dalje ObZ) propisano je da je spor o roditeljskoj skrbi spor o pitanju s kojim će roditeljem dijete stanovati i načinu ostvarivanja roditeljske skrbi u kojem se odlučuje i o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s roditeljem te uzdržavanju djeteta. U članku 96. stavak 2. ObZ propisano je da ako roditelji ne stanuju zajedno, dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednog roditelja.
8.1. Na temelju tako provedenog postupka, sud je utvrdio da je u interesu mlt. djeteta da stanuje s ocem. Naime, za oca je utvrđeno da je regulirao zakonit boravak u RH, zaposlen je i ostvaruje prihode, ima adekvatne stambene prilike te njegova usmjerenost, želja i motivacija za dobrobit vlastitog djeteta djeluje autentično. S druge strane, majka je ishodila putovnicu, ali nije regulirala svoj status u RH, a u postupku priznavanja međunarodne zaštite, za njezin zahtjev vezan je zahtjev i mlt. ČČR. Osim toga, tijekom cijelog postupka Zavod za majku izvještava da je da je prvenstveno fokusirana na protustranku i njegovu partnericu, izrazito je konfliktna u komunikaciji, često mijenja raspoloženja i stavove o ocu djeteta, u konfliktu je sa zaposlenicima Zavoda, kao i s voditeljem mjere nadzora. Slijedom navedenog, u skladu s prijedlogom Zavoda, kojeg je podržala i posebna skrbnica djeteta, sud smatra da je u najboljem interesu mlt. djevojčice da stanuje s ocem, slijedom čega je primjenom članka 96. stavak 2. ObZ odlučeno kao u izreci.
9. U pogledu održavanja osobnih odnosa članak 119. stavak 3. ObZ propisuje da roditelj koji ne stanuje s djetetom nema pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom jedino ako mu je to odlukom suda zabranjeno. U članku 123. stavak 1. ObZ propisano je da sud može iznimno zabraniti ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom, ako bi to bilo nužno radi zaštite dobrobiti djeteta.
9.1. Tijekom trajanja ovog postupka, majka i dijete održavali su osobne odnose pod nadzorom na temelju rješenja od 10. srpnja 2024.
9.2. U tom smislu je 8. rujna 2024. zaprimljeno izvanredno izvješće voditeljice mjere o provedbi nadzora (str 195-196 spisa) iz kojeg proizlazi da je susret majke i kćeri održan u Obiteljskom centru Borovje, da se djevojčica obradovala majci ali joj je rekla : "Mama, ne želim ići s tobom, jel da neću ići s tobom, želim ići s tatom". Majka se na to uznemirila te je počela verbalno napadati voditeljicu mjere. Kad se smirila, obavljala je video pozive te je djevojčicu uključivala u razgovore. Majka je osobama u pozivu opisivala situaciju, optuživala bivšeg supruga i govorila ružno o njegovoj partnerici, za djevojčicu je govorila da je mršava, da će "razbiti facu" gđi EČ (partnericu protustranke) ako ona dođe po njeno dijete, da ona neće predati dijete nikom drugom i da svi nemamo poštovanja prema njoj. Kada se Obiteljskom centru približila EČ, majka se dodatno uzrujala te je krenula s djetetom prema izlazu. Voditeljica mjere je krenula za majkom i djevojčicom koju je majka nosila u naručju, a majka se nije obazirala na nastojanja voditeljice mjere da se vrati. Pozvana je i policija te su voditeljica mjere, očeva partnerica i zaštitarka pričekale policijske djetanike, a ubrzo je došao i otac djeteta.
9.3. Nadalje je utvrđeno da majka nije došla na susret 6. rujna 2024, kao niti na susret 13. rujna 2024., dok je za susret 12. rujna 2024. otac javio kako ne može dovesti kćer zbog posla. Majka inzistira da dijete dovede otac te je ocu i njegovoj partnerici poslala na desetke mailova u kojima zabranjuje da očeva partnerica dovodi dijete, zabranjuje joj da joj se približi te prijeti da će opet napraviti isto kao i prošli put ako otac osobne ne dovede dijete i ne preuzme ga.
9.4. Susret 19. rujna 2024. u Obiteljskom centru Borovje, kad je dijete vidjelo majku počela je plakati i vratila se u naručje očevoj partnerici (koja ju je dovela na susret) i nije ju puštala. Majka je događaj snimala mobitelom usprkos upozorenjima voditeljice mjere. Majka je pokušala djetetu pokazati poklon koji je donijela, ali je dijete vrištalo i odbijalo uči u prostoriju. Voditeljica mjere je pokušala umiriti mlt. dijete koja je bila vidno uplašena, sisala je palac te ju se nije dalo umiriti. Voditelj ica je pozvala policiju. Majka nije htjela dati izjavu na policiji već je htjela da policija naredi očevoj partnerici da sljedeći put ne dolazi te je dodala kako je ista "pedofila". Majka je zatražila da vidi dijete pred policijskim službenicima, no dijete je to odbilo. Utvrđeno je da je majka snimku susreta objavila na društvenim mrežama.
9.6. Procjena je voditeljice mjere da majka ne surađuje s voditeljem mjere, od prvog sastanka ja verbalno agresivna te nije prihvaćala savjete, upute ili upozorenja. Tijekom susreta je uglavnom obavljala razgovore koji su se svodili na blaćenje oca i njegove partnerice, nije se niti pokušala igrati sa kćeri ili s njom razgovarati o djetetovim interesima. Zbog svega, voditeljica mjere je predala zahtjev za razrješenje, a sve jer je osjećala preveliku odgovornost za ponašanje majke tijekom susreta, kako bi postigla da se dijete osjeća sigurnom. Obzirom na neprimjereno ponašanje majke (bijeg s djetetom na prvom susretu, snimanje mlt. djevojčice dok plače, snimanje voditeljice mjere, javno objavljivanje istog na društvenim mrežama), voditeljica nije bila spremna na taj način se izlagati.
9.7. Tijekom postupka je utvrđeno i mišljenje mlt. djeteta (str. 198 spisa) kojom prilikom je mlt. ČČR navela da joj majka nedostaje i da je prošli susret protekao dobro, ali iskazuje da majku ne želi vidjeti. Navodi kako se majke boji, ali ne zna zašto. Opisuje kako je jednom prilikom s majkom išla kod nje, da je tada bilo mračno i da ju je bilo strah te se željela vratiti ocu i njegovoj partnerici (stječe se dojam da priča o nedavnom događaju kad ju je majka otela). Kad je upitana bi li joj bilo lakše vidjeti majku ako bi s njom bila prisutna voditeljica mjere i to ne sada, nego nekada u budućnosti, navodi kako majku ni tada ne želi vidjeti.
9.8. Na temelju svega navedenog, sud zaključuje kako trenutno nije u interesu mlt. djeteta da se susreti s majkom odvijaju, čak niti pod nadzorom. Naime, unatoč tome što su se jedno vrijeme susreti odvijali uz prisustvo stručne osobe niti na taj način nije bilo moguće zaštiti dijete od štetnih postupanja majke, a sve kako je ranije opisano. Majka tijekom cijelog postupka kontinuirano pokazuje nesuradnju s voditeljima mjere, kao i djelatnicima Zavoda te nije stvorila uvjete da bi se ponovno uspostavila redovita dinamika održavanja osobnih odnosa s djetetom. Upravo suprotno, svojim postupanjima na način da, usprkos postojanju sudske odluke, nakon susreta odvodi dijete sa sobom i ne želi ga predati; da snima susrete s djetetom i objavljuje snimke na društvenim mrežama, da na neke susrete s djetetom nije niti došla te da je zbog svega dijete izjavilo da se majke boji, sud smatra kako je trenutno potrebno zabraniti odvijanje osobnih odnosa majke i djeteta, kao što je to predlagao i Zavod, a s kojim prijedlogom se suglasila i posebna skrbnica djeteta. Slijedom navedenog, primjenom članka 123. stavak 1. ObZ odlučeno je kao pod točkom II. izreke.
9.10. Pritom se navodi da je majka tijekom isticala da je njezino prirodno pravo da viđa dijete koje je rodila te da se nju degradira uz pomoć državnih, sudskih i drugih tijela, a da je Zavod na strani protustranke i njegove partnerice koja je puno sigurnijih primanja od majke i s boljim socijalnim statusom.
9.11. Sud smatra kako su ovakvi navodi majke potpuno neosnovani i suprotnim svim utvrđenjima tijekom postupka. Naime, majci se, od samog početka postupanja Zavoda tijekom 2022. kroz mjeru intenzivne stručne pomoći, od strane stručnih osoba pružaju savjeti i upute za postupanje kojih se majka kontinuirano ne pridržava (voditeljica mjere u izvješću tada navodi - unatoč svim razgovorima, upozorenjima, majka je prekršila preporuku voditeljice da prestane s vrijeđanjem i lažnim optuživanjem, prevršila je svaku mjeru kad je u jednoj poruci navela da otac djeteta želi dijete viđati da ga dira i da to vjerojatno radi i njegova partnerica koja je zasigurno lezbijka). Unatoč činjenici da se vodi ovaj postupak, majka uporno nastavlja sa štetnim postupanjima, ne pridržava se sudske odluke, prilikom susreta nije usmjerena na dijete te je općenito usmjerena na protustranku i njegovu partnericu, objavljuje sadržaje vezane za predmetni postupak na društvenim mrežama i pritom smatra da se ovim postupkom uskraćuje njezino prirodno pravo da viđa dijete. Očito je stoga da majka ne razumije kako činjenica da je ona dijete rodila, sama po sebi nije dovoljna za ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom te kako, u slučaju da je to nužno radi zaštite dobrobiti djeteta, se osobni odnosi mogu zabraniti. Upravo iz ranije detaljno navedenih razloga (a ne onih koje ističe predlagateljica), uzimajući u obzir najbolji interes mlt. djeteta i njegovu dobrobit, sud je odlučio kao pod točkom II. izreke.
10. U odnosu na roditeljsku skrb, članak 105. stavak 1. ObZ propisuje da jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomice ili u odnosu na odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom, uz istodobno ograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu, samo na temelju sudske odluke u skladu s djetetovom dobrobiti.
10.1. U predmetnom slučaju je nesporno da roditelji imaju značajno narušen odnos, da je njihova komunikacija narušena do te mjere da majka stalno vrijeđa oca i oni zajedno nisu u mogućnosti donositi odluke vezane za mlt. ČČR, sud je sukladno prijedlogu Zavoda s kojim se suglasila i posebna skrbnica djeteta, smatrajući da je navedeno u interesu djeteta odlučio da otac samostalno ostvaruje roditeljsku skrb u odnosu na mlt. dijete. Naime, iz postupka proizlazi da je otac usmjeren na potrebe djevojčice, spreman je i otvoren na komunikaciju te djeluje razumno, za razliku od majke koja je usmjerena prvenstveno na oca i njegovu partnericu, ne prihvaća savjete od Zavoda i voditeljice mjere kako bi poboljšala svoju situaciju, već donosi odluke vođena svojim emocionalnim stanjem. Osim toga, otac postupa u skladu s uputama Zavoda te redovito odvodi dijete u Polikliniku za zaštitu djece o čemu dostavlja dokumentaciju u spis.
10.2. Pritom se navodi da je otac tijekom postupka osobito naglašavao da mu je potrebno odobrenje suda da bez suglasnosti majke ishodi valjanu putnu ispravu Republike Kube za mlt. dijete, a sve kako bi regulirao boravak djeteta u RH. U tom smislu je dostavio rješenje MUP RH, Sektor za imigraciju, državljanstvo i upravne poslove od 26. listopada 2025. kojim je mlt. djetetu odobren privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji za razdoblje od 7. srpnja 2025. do 7. srpnja 2027. time da je otac dužan priložiti stranu putnu ispravu za mlt. dijete zahtjevu za produljenje odobrenja privremenog boravka. Kako je pak predlagateljica navela da odbija bilo kakvu suradnju s protustrankom dok se ne uspostave redovni osobni odnosi s djetetom, a sud smatra da je u interesu djeteta da joj se boravak produlji te da dijete i nadalje bude integrirano u dosadašnju sredinu u kojoj stanuje i ide u vrtić, to je ocu omogućeno da ishodi valjanu putnu ispravu za mlt. djetetu.
10.3. Slijedom navedenog, primjenom članka 105. stavak 1. ObZ odlučeno je kao pod točkom III. izreke.
U Zagrebu, 15. srpnja 2026.
S u d a c:
Marina Nikolić
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi ovome sudu u dovoljnom broju primjeraka, a o žalbi odlučuje županijski sud.
DNA
1. Predlagateljici po pun.
2. Protustranci po pun.
3. Hrvatskom zavodu za socijalni rad, Područni ured Trnje
4. Posebnoj skrbnici MČ