Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj Gž Ovr-810/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Jadranki Travaš, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice DG iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Mateja Marija Jandras Crnalić, odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenice VG, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenice protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Ovr- 673/2025-2 od 28. listopada 2025., dana 14. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Uvažava se žalba ovršenice VG kao osnovana, ukida rješenje o ovrsi Općinskog suda u Koprivnici poslovni broj Ovr-673/2025-2 od 28. listopada 2025. i predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Prvostupanjski sud donio je rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr- 673/2025-2 od 28. listopada 2025. kojim je određena ovrha na nekretnini ovršenice upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] temeljem pravomoćne i ovršne presude zbog ogluhe Općinskog suda u Zaprešiću poslovni broj P- 2950/2013-7 od 13. siječnja 2014., radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditeljice u iznosu od 12.500,00 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na navedeni iznos od dana 10. listopada 2009. do isplate.
2. Protiv rješenja o ovrsi žali se ovršenica u kojoj ne navodi određene žalbene razloge no ističe da je u predmetu Općinskog suda u Zadru poslovni broj Ovr- 90/2024 već doneseno rješenje o ovrsi koje je postalo pravomoćno i to radi namirenja iste tražbine na temelju iste ovršne isprave kao i u ovom postupku, te da je ovrha određena na istoj nekretnini kao i u ovom postupku. Ovršenica smatra da ovrhovoditelj nije ovlašten, pored navedene ovrhe, na temelju iste ovršne isprave još jednom tražiti ovrhu protiv iste ovršenice, i to prodajom iste nekretnine na kojoj je ovrha već određena te ističe da joj je predmetna nekretnina na kojoj je određena ovrha jedina nekretnina i predstavlja dom. Predlaže ukinuti rješenje o ovrsi i vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
3. Žalba je osnovana.
4. Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje, kao i postupak koji je prethodio njegovom donošenju, sukladno odredbi čl. 365. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 96/08, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 155/23, 146/25 - dalje: ZPP) u vezi s odredbom čl. 381. ZPP-a a koje je primijeniti na temelju odredbe članka 21. stavak 1. Ovršnog zakona ( „Narodne novine „ 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/2024 dalje- OZ), ovaj sud ne nalazi da bi prvostupanjski sud počinio koju od bitnih povreda postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti propisanih odredbom čl. 354. stavak 2. ZPP-a.
5. Pobijanim rješenjem o ovrsi određena je ovrha na temelju ovršne isprave koju predstavlja pravomoćna i ovršna presuda zbog ogluhe Općinskog suda u Zaprešiću poslovni broj P- 2950/13 od 13. siječnja 2014. na nekretnini ovršenice koja je upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] [adresa] površine 824 m2 koja se sastoji od: dvorište površine 714 m2 i kuća, kbbr.105, [adresa], površine 110 m2 a radi namirenja novčane tražbine u iznosu od 12.500,00 EUR.
6. Između stranaka nije sporno da se vodio postupak pod poslovnim brojem Ovr- 90/2024 na istoj nekretnini na temelju iste ovršne isprave, te da je u tom postupku doneseno rješenje o obustavi ovrhe poslovni broj Ovr- 90/2024-40 od 24. rujna 2025. koje je postalo pravomoćno 18. listopada 2025.
7. Kako je u vrijeme donošenja rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr- 673/2025-2 od 28. listopada 2025. bio pravomoćno obustavljen postupak u predmetu suda prvog stupnja poslovni broj Ovr- 90/2024, rješenjem suda broj Ovr- 90/2024 od 24. rujna 2025. a koje rješenje je postalo pravomoćno 18. listopada 2025., te je i na predmetnim nekretninama ovršenice kč. br. [katastarska čestica] upisanim u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] bila brisana zabilježba ovrhe i zabilježba odbijenog prijedloga za ovrhu koja je bila određena rješenjem suda poslovni broj Ovr-90/2024.
7.1. Također valja reći da je u postupku Ovr-90/2024 ovrha obustavljena temeljem odredbe čl. 102. st. 4. OZ-a kojom je propisano da će Financijska agencija u slučaju ako se ni na drugoj elektroničkoj javnoj dražbi ne prikupi nijedna valjana ponuda o tome obavijestiti sud, a da u tom slučaju sud obustaviti ovrhu. Stavkom 7. istog čl. 102. OZ-a je propisano da obustava ovrhe ne sprečava pokretanje novog ovršnog postupka radi naplate iste tražbine na istoj nekretnini. Stoga su neosnovani žalbeni navodi ovršenice da sud nije mogao donijeti pobijano rješenje o ovrsi na temelju iste ovršne isprave.
8. Međutim, kako je ovršenica istakla u žalbi protiv rješenja o ovrsi prigovor prava na dom to je sud prvog stupnja u odnosu na istaknuti prigovor prava na dom ovršenice dužan odlučiti tako što će provesti test razmjernosti. Pritom je sud prvog stupnja dužan ispitati predstavlja li nekretnina koja je predmet ovrhe dom ovršenice i predstavlja li provođenje ovrhe na toj nekretnini miješanje u njezino pravo na dom, te ako to utvrdi, provesti test razmjernosti pomoću tri eliminacijska pitanja, a negativan odgovor na bilo koje pitanje znači da je miješanje protivno članku 8. Konvencije. Provođenjem testa razmjernosti ocjenjuje se je li miješanje javne vlasti utemeljeno na zakonu i usmjereno na postizanje legitimnog cilja, te konačno ako jest, je li mjera iseljenja nužna u demokratskom društvu, pri čemu je prvostupanjski sud dužan voditi računa o sljedećim okolnostima: imovinskim prilikama ovršenice, vlasništvu ovršenice na drugim nekretninama koje su podobne za stanovanje i dr. Upućuje se prvostupanjski sud i na mogućnost održavanja ročišta u skladu s odredbom članka 7. stavka 2. OZ-a, sve u svrhu pravilnog i potpunog utvrđivanja činjenica relevantnih za donošenje odluke o prigovorima prava na dom ovršenice.
9. Pravo na poštivanje doma zajamčeno je člankom 34. Ustava RH prema kojem je dom nepovrediv, a koje pravo na dom je zaštićeno i člankom 8. Konvencije, te se dopušta miješanje u ostvarivanje prava na poštivanje doma ako je to miješanje u skladu sa zakonom i ako je u demokratskom društvu nužno radi interesa državne sigurnosti, javnog reda i mira ili gospodarske dobrobiti zemlje, te radi sprječavanja nereda i zločina, radi zaštite zdravlja ili morala ili zaštite prava i sloboda drugih.
10. Isto tako, sukladno pravnim stajalištima Europskog suda za ljudska prava izraženim u većem broju predmeta vezanim za tumačenje sadržaja prava na dom, kao što su predmet G protiv [adresa], C protiv [adresa], M protiv Republike Hrvatske, ali isto tako i pravna stajališta izražena, u odlukama Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III-46/2007 od 22. prosinca 2010., U III-5917/2013 od 23. svibnja 2014., U III-2073/2010 od 04. ožujka 2014., U III-1479/2018 od 29. siječnja 2020., te u brojnim drugim, svakoj osobi koja istakne prigovor miješanja u njezino pravo na poštovanje doma mjerom prisilnog iseljenja, koja je posljedica ovrhe na nekretnini, mora se omogućiti da nezavisni sud ocijeni razmjernost i razumnost takvog zadiranja, odnosno miješanja u pravo na dom. Dakle, sudovi su dužni ispitati razmjernost i nužnost miješanja, polazeći od osobitih okolnosti konkretnog slučaja, utvrđujući može li se miješanje u pravo na dom opravdati razlozima javnog interesa, te postoji li za njega prijeka društvena potreba.
11. Na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanom 14. lipnja 2024. usvojen zaključak prema kojem se prigovor prava na dom može istaknuti najkasnije u žalbi protiv rješenja o ovrsi, osim ako iz opravdanih razloga to ovršenik do tada nije mogao istaknuti.
12. Stoga će prvostupanjski sud u nastavku postupka ispitati predstavlja li nekretnina koja je predmet ovrhe dom ovršenice, te predstavlja li provođenje ovrhe na toj nekretnini miješanje u njezino pravo na dom. Ovisno o tom utvrđenju prvostupanjski će sud provesti test razmjernosti i odgovoriti na tri eliminacijska pitanja, a negativan odgovor na bilo koje pitanje znači da je iseljenje protivno Konvenciji. Provođenjem testa razmjernosti ocjenjuje se je li miješanje javne vlasti utemeljeno na zakonu i usmjereno na postizanje legitimnog cilja, te konačno ako jest, je li mjera iseljenja nužna u demokratskom društvu.
13. Pri tome će prvostupanjski sud uzeti utvrditi materijalno stanje ovršenice te ispitati ima li ovršenica drugu nekretninu u kojoj može stanovati, odnosno je li njezina materijalna situacija takva da si eventualno može platiti najam drugog stana i dr. S druge strane, prvostupanjski će sud prilikom ocjenjivanja osnovanosti prigovora prava na dom ovršenice voditi računa i o privatnom interesu ovrhovoditeljice da naplati svoje potraživanje iz ovršne isprave.
14. Dakle, prvostupanjski će sud u ponovnom postupku provesti test razmjernosti, te donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku. Pri tome je teret dokaza da je riječ o domu ovršenice i da provedbom ovrhe odnosno prodajom nekretnine čija je redovna posljedica iseljenje dolazi do miješanja u njihovo pravo na dom na ovršenici, dok je u odnosu na pitanja je li miješanje usmjereno na postizanje legitimnog cilja i je li miješanje nužno u demokratskom društvu, teret dokaza na ovrhovoditeljici.
15. Slijedom navedenog, budući da prvostupanjski sud nije proveo test razmjernosti u odnosu na istaknute prigovore prava na dom ovršenice, valjalo je primjenom članka 380. točke 3. ZPP-a u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ-a uvažiti žalbu ovršenice ukinuti pobijano rješenje o ovrsi i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovni postupak, te odlučiti kao u izreci ovog rješenja.
U Zagrebu, 14. srpnja 2026.
Sutkinja
Jadranka Travaš
