Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž Ob-21/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Andrine Raspor Flis predsjednice vijeća, Željke Rožić Kaleb, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ane Gradišek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice-protutuženice ŽI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnica Blaženka Dobrenić-Primorac, odvjetnica u Zagrebu, protiv tuženika-protutužitelja VI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnica Jadranka Ruk Andreis, odvjetnica u Zagrebu, radi isplate, odlučujući o žalbama stranaka izjavljenim protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-77/2024- 14 od 11. studenog 2025., u sjednici vijeća održanoj 14. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I Odbija se žalba tuženika-protutužitelja VI kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob - 77/2024-14 od 11. studenog 2025. u pobijanom dijelu pod točkom II, VI, VII i VIII izreke.
II Odbija se žalba tužiteljice-protutuženice ŽI kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj P Ob-77/2024-14 od 11. studenog 2025. u pobijanom dijelu pod točkom III izreke te pod točkom V izreke za svotu od 125,42 eura,
Obrazloženje
1. Presudom suda prvog stupnja je odlučeno:
"I. Nalaže se tuženiku-protutužitelju VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužiteljici ŽI iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 4.351,82 EUR na ime troškova režija za stan u [adresa], sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. studenog 2025. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku-protutužitelju VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da isplati tužiteljici ŽI iz [adresa] OIB: [osobni identifikacijski broj] iznos od 16.531,45 EUR na ime naknade koristi nepoštenog posjednika od posjedovanja tuđe stvari stana u [adresa] sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 12. prosinca 2016. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31. prosinca 2022. godine od 1. siječnja 2023. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, od 1. siječnja 2025. godine po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
III. Nalaže se tužiteljici-protutuženici ŽI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da protutužitelju VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], na ime otplate kredita isplati iznos od 5.537,44 EUR sa zateznim kamatama koje se plaćaju na devizne štedne uloge po viđenju tekućim od 1.03.2001. do 31.12.2007., od 1.1.2008. do 31.7.2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet (5) postotnih poena, a od 1.8.2015. do 31.12.2022. po stopi koje se određuje za svako polugodište uvećanje prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dolje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena, a od 1.1.2023. do 31. prosinca 2024. po stopi koje se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotna poena, a od 1. siječnja 2025. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
IV. Odbija se protutužbeni zahtjev tuženika-protutužitelja VI koji glasi:
„Nalaže se protutuženici ŽI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da protutužitelju VI iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 1.022,86 EUR sa zateznim kamatama koje se plaćaju na devizne štedne uloge po viđenju tekućim od 27.4.1998. do 31.12.2007., od 1.1.2008. do 31.7.2015. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet (5) postotnih poena, a od 1.8.2015. do 31.12.2022. po stopi koje se određuje za svako polugodište uvećanje prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dolje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri (3) postotna poena, a od 1.1.2023. do isplate po stopi koje se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri (3) postotna poena, u roku od 15 dana."
V. Odbija se tužiteljica-protutužena ŽI sa zahtjevom za isplatom na ime troškova režija za stan u [adresa], preko dosuđenog iznosa od 4.351,82 EUR do zatraženog iznosa od 5.894,75 EUR.
VI. Odbija se tuženik-protutužitelj VI sa zahtjevom za isplatom na ime otplate kredita preko dosuđenog iznosa od 5.537,44 EUR do zatraženog iznosa od 20.528,71 EUR.
VII. Nalaže se tuženiku-protutužitelju naknaditi parnični trošak tužiteljici- protutuženoj u iznosu od 31.112,70 EUR zakonskim zateznim kamatama tekućim od 11. studenog 2025. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u roku 15 dana.
VIII. Odbija se tuženik-protutužitelj sa zahtjevom za naknadom parničnog troška.“
2. Protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom III izreke te pod točkom V izreke, prema obrazloženju žalbe za svotu od 125,42 eura (945,00 kuna), žali se tužiteljica-protutuženica (dalje: tužiteljica) zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom, prvostupanjsku presudu u pobijanom dijelu preinačiti odnosno, ukinuti i predmet vratiti na ponovno suđenje, uz naknadu troškova žalbe.
2.1. Tuženik-protutužitelj (dalje: tuženik) se žali protiv prvostupanjske presude u dijelu pod točkom II, VI, VII i VIII izreke zbog bitne povrede odredbi parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava ne navodeći određeno svoje žalbene prijedloge, uz naknadu troškova žalbe.
3. Žalbe su neosnovane.
4. Ispitujući presudu suda prvog stupnja u pobijanom dijelu, kao i postupak koji joj je prethodio, nije utvrđeno da bi bile počinjene bitne povrede odredbi parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22., 142/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.
5. Prvostupanjski sud je također ispitao sve okolnosti bitne za donošenje pravilne i zakonite odluke u ovom prijeporu te je ocjenom dokaza, i to svih koje su stranke predložile budući da na ročištu održanom 1. listopada 2025. izrijekom nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga (list 833 spisa), sukladnoj odredbi čl. 8. ZPP, potpuno utvrdio činjenično stanje.
6. Predmet prijepora po konačnom tužbenom zahtjevu tužiteljice je zahtjev za isplatu troškova režija koje je samostalno, bez sudjelovanja tuženika plaćala u razdoblju od 1. listopada 2008. do 1. prosinca 2016. kao i trošak naknade za bespravno sukorištenje stana u vlasništvu tužiteljice u razdoblju od 1. listopada 2008. do 1. prosinca 2016. sve stoga, što su stranke bile u izvanbračnoj zajednici od kolovoza 1998. do početka 2004. a tuženik je stanovao u stanu tužiteljice sve do 11. prosinca 2016. iako je 1. prosinca 2005. tužiteljica tužbom zatražila njegovo iseljenje iz stana a na temelju ovršne isprave, pravomoćne presude prvostupanjskog suda posl.br. P- 3169/19-75 od 16. srpnja 2015. je tuženik iselio iz stana tek 11. prosinca 2016. te je tako u tom razdoblju bio nepošteni suposjednik stana.
7. Stoga tužiteljica za troškove plaćanja režija za predmetni stan u [adresa] traži 5.984,75 eura a po osnovi nepoštenog suposjedovanja stana 16.531,45 eura.
8. Tuženik protutužbenim zahtjevom traži isplatu svote od 20.528,71 eura koje je platio u ispunjenju obveza iz Ugovora o kreditu kojega je 9. travnja 1998. tužiteljica, kao korisnica kredita sklopila s kreditorom Zagrebačkom bankom Zagreb d.d. na svotu od 73.400,00 DEM za kupnju predmetnog stana uz ugovoreni rok otplate kredita od 15 godina jer tvrdi, da je samostalno otplaćivao taj kredit u razdoblju od svibnja 1998. do siječnja 2003. te isplatu svote od 1.022,66 eura naime uloženih vlastitih sredstava za kupnju stana tužiteljice.
9. Prvostupanjski sud djelomično prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice te nepobijanim dijelom prvostupanjske presude za troškove režija predmetnog stana sudi 4.351,82 eura dok tužiteljicu, između ostalog odbija i za svotu koju je platila za čišćenje stubišta za što je tužiteljica prema podnesku od 27. rujna 2021. zatražila 945,00 kuna ili 125,42 eura.
10. Kako se radi o troškovima koji se odnose na redovito održavanje odnosno, aktivnosti koje se obavljaju redovito radi ispunjavanja obveza propisanih važećim propisima za održavanje zajedničkih dijelova zgrade, radi se o troškovima koje plaćaju vlasnici stanova pa nije osnovan žalbeni razlog pogrešne primjene materijalnog prava za ove troškove te je za označenu pobijanu svotu prvostupanjski sud zakonito odbio tužbeni zahtjev tužiteljice u pobijanom dijelu pod točkom V izreke.
11. Između stranaka nije sporno da je tuženik stanovao u stanu tužiteljice do 1. prosinca 2016. kao i da je tužbom od 1. prosinca 2005. tužiteljica zatražila njegovo iseljenje iz stana te je tako od tada tuženik bio nepošteni posjednik.
12. Prema odredbi čl. 18. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) posjed je pošten ako posjednik, kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed s time, da poštenje prestaje čim posjednik sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, dok se prema odredbi čl. 18. st. 5. ZVDSP poštenje posjeda predmnijeva a onaj tko tvrdi suprotno dužan je to i dokazati, što je u ovom slučaju tužiteljica dokazala jer je nesporno vrijeme podnošenja njezine tužbe za iseljenje tuženika kao uspjeh tužiteljice u toj parnici.
13. Stoga tuženik kao nepošteni posjednik mora, sukladno odredbi čl. 165. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/96, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 9/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17 - dalje: ZVDSP) tuženici naknaditi sve koristi koje je imao za vrijeme posjedovanja njezinog stana a koji se ogleda u neplaćanju ½ dijela najamnine koju bi inače morao platiti za korištenje suvlasničkog dijela nekretnine.
14. Prema odredbi čl. 1120. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23, dalje u tekstu: ZOO) vlasnik može zahtijevati kad netko tuđu stvar uporabi u svoju korist nezavisno od prava na naknadu štete ili ako je nema naknadu koristi koju je ovaj imao od uporabe.
15. Glede nekretnine koja je u suposjedu osobe od koje se zahtijeva isplata naknade se primjenjuju odredbe čl. 164. st. 1. i 165. st. 1. ZVDSP prema kojima samo nepošteni posjednik, kakav je bio tuženik, je dužan naknaditi koristi od uporabe tuđe stvari a sukladno pravnom shvaćanju zauzetom na 2. Sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 1. ožujka 2021., prema odredbama čl. 164. i 165. ZVDSP tužiteljici pripada naknada za to što je tuženik upotrebljavao i dio nekretnine koji je u njezinom vlasništvu.
16. Prema nalazu i mišljenju vještaka sukladno lokaciji, veličini i uvjetima stanovanja koja su približno jednaka predmetnom stanu u [adresa] je za razdoblje nepoštenog posjeda tuženik ostvario korist od 124.556,23 kune ili 16.531,45 eura koja svota je pravilnom primjenom označenog materijalnog prava dosuđena protutužiteljici s obzirom da je rezultatom dokaznog postupka na siguran način utvrđeno da je tuženik suposjedovao stan tako , da ga je koristio u cijelosti kada tužiteljice nije bilo u stanu a samostalno jednu prostoriju u stanu uz korištenje zajedničkih sporednih prostorija zbog čega nisu ostvareni žalbeni razlozi tuženika istaknuti u odnosu na točku II izreke pobijane prvostupanjske presude.
17. Nalazom i mišljenjem knjigovodstvenog vještaka je utvrđeno da je tuženik putem internih uplatnica sa svojeg tekućeg računa uplatio 30. ožujka 2001. i 12. svibnja 2001. ukupno 5.700,20 kuna te u lipnju, srpnju, kolovozu, rujnu, listopadu, studenom i prosincu 2001. te siječnju, veljači, ožujku, travnju, svibnju i prosincu 2002. ukupno 36.021,69 kuna ili ukupno 41.722,09 kuna odnosno, 5.537,44 eura.
18. Nisu osnovani žalbeni razlozi tužiteljice koji se odnose na njezinu obvezu plaćanja ove svote tuženiku jer je tužiteljica, kao isključiva vlasnica nekretnine za plaćanje koje je tuženik uplatio 5.537,44 eura dužna ovu svotu, sukladno odredbi čl. 1111. ZOO vratiti tuženiku.
19. Donoseći odluku je sud imao na umu sve uplate izvršene po tuženiku cijeneći dopunu nalaza i mišljenja knjigovodstvenog vještaka Petre Blašković od 15. lipnja 2021. iz kojeg je jasno moguće utvrditi da je cijenila interne uplatnice sa tekućeg računa VI u odnosu na otplatu kredita glede dvije rate u 2001. godini te zatim uplatnice na kojima je uplatiteljem označen tuženik dok je uplatnice iz kojih nije moglo biti utvrđeno plaćanje trebalo cijeniti primjenom odredbe čl. 221. a. ZPP.
20. Budući da tuženik niti na koji drugi način nije dokazao da bi vršio uplate osobno i to one na kojima je uplatiteljem označena tužiteljica , prema naprijed iznijetom ocijenjeni su neosnovanim žalbeni navodi tužiteljice u odnosu na dosuđenu svotu pod točkom III izreke i tuženika glede dijela njegove tražbine o kojoj je odlučeno pobijanim dijelom prvostupanjske presude pod točkom VI izreke.
21. Slijedom svega iznijetog je primjenom odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbijena žalba tužiteljice kao neosnovana i potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu pod točkom III izreke i V izreke za pobijanu svotu od 125,42 eura kao i žalba tuženika kao neosnovana u odnosu na dio prvostupanjske presude pod točkom II i VI izreke .
22. Odluka o parničnom trošku donijeta je sukladno odredbi čl. 154. st. 5. ZPP budući da u odnosu na konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljica nije uspjela s njegovim razmjerno neznatnim dijelom dok je tuženik sa protutužbom uspio u neznatnom dijelu u odnosu na deklaratorni i kondemnatorni zahtjev.
23. Glede navoda žalbe tuženika za naknadu parničnog troška treba reći da tuženik nije uspio sa tužbenim zahtjevom na utvrđenje da je suvlasnik u ½ dijela stana a povlačenju dijela tužbenog zahtjeva suvlasništva automobila se nije protivio te je, imajući na umu da je tužiteljica uspjela sa tužbenim zahtjevom radi utvrđenja vlasništva i iseljenja tuženika a vrijednost predmeta spora je po toj tužbi utvrđena primjenom odredbe čl. 40. st. 1. ZPP i to za svaku radnju po 550 bodova sukladno odredbi Tbr.7.1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 91/04) a prema vrijednosti boda u smislu Tbr.52.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23 , 137/25, dalje Tarifa) a potom, sukladno čl. 35. st. 1. ZPP u visini od 250 bodova prema Tbr.7.1. Tarife, zbog čega je primjenom odredbe čl. 380. toč. 2. ZPP odbijena žalba tuženika kao neosnovana i potvrđena odluka o parničnom trošku stranaka sadržana pod točkom VII i VIII izreke prvostupanjske presude.
U Zagrebu, 14. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća:
Andrina Raspor Flis