Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: Gž Ob-228/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga Jadranke Matić, kao predsjednice vijeća, Ksenije Jakovčević, kao suca izvjestitelja i članice vijeća te Lidije Bošnjaković, kao članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice TR, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćnici Đurđi Lipošćak, odvjetnici iz Ogulina protiv tuženika SR, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćnicima Josip Janković i Mate Burazin, odvjetnicima iz Karlovca, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P Ob-128/2025-12 od 30. ožujka 2026., u sjednici vijeća održanoj dana 14. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj P Ob-128/2025- 12 od 30. ožujka 2026. i predmet vraća istom sudu na ponovno suđenje pred drugog suca pojedinca.

II. O troškovima postupka u povodu pravnog lijeka odlučiti će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja odlučeno je:

"I. Utvrđuje se da su tužiteljica ĐR i tuženik SR živjeli u izvanbračnoj zajednici od 18. veljače 2020. do 13. rujna 2023. godine, odnosno da je tužiteljica u tom periodu bila tuženikova izvanbračna supruga.

II. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 EURA u roku od 15 dana."

2. Protiv navedene presude žali se tuženik iz svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23

- dalje: ZPP) te predlaže žalbu usvojiti uz naknadu troška žalbe.

3. Žalba je osnovana.

4. Predmet spora je zahtjev tužiteljice prema tuženiku na utvrđenje da je između njih postojala izvanbračna zajednica, koja da je trajala od 18. veljače 2020. do 13. rujna 2023. i da se posljedično tome utvrdi da je ona bila njegova izvanbračna supruga.

5. Prema odredbi čl. 11. st. 1. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20. 49/23 i 156/23 - dalje: OBZ), izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.

6. Pri tome valja reći da činjenica da je emotivna zajednica između neudate žene i neoženjenog muškarca trajala dulje vrijeme ne znači automatski da se radi o izvanbračnoj zajednici koja bi bila u svojim imovinskopravnim učincima izjednačena s bračnom zajednicom, jer izvanbračna zajednica osim u emocionalnom, mora u voljnom i ekonomskom smislu ispunjavati preduvjete za izjednačavanje s bračnom zajednicom.

7. Kako u smislu citirane zakonske odredbe učinci izvanbračne zajednice imaju potpuno isti režim kao i učinci faktične bračne zajednice, što upućuje na zaključak da je temeljna pretpostavka izvanbračne zajednice postojanje zajednice života sadržajno identične bračnoj zajednici ako traje preko tri godine, što znači da mora postojati volja oba izvanbračna druga da stvaraju i dijele iste pravne posljedice kao i u bračnoj zajednici uz uzajamnu emotivnu povezanost, brigu i pomaganje između izvanbračnih drugova, zajedničko stanovanje, zajedničko plaćanje režijskih troškova i troškova domaćinstva i svih drugih zajedničkih troškova, odnosno postojanje ekonomske zajednice koja se očituje u dogovornom raspolaganju zajedničkim prihodima, zajedničko održavanje domaćinstva, te druge okolnosti koje označavaju odnose u braku (održavanje rodbinskih odnosa, druženja, putovanja i sl.).

8. Dakle, da bi se odnos neudate žene i neoženjenog muškarca mogao izjednačiti s bračnom zajednicom mora postojati visoki stupanj međusobne povezanosti izvanbračnih drugova uvjetovan intenzitetom njihovih odnosa, što podrazumijeva intimnu odanost pa i namjeru da takva zajednica bude trajna uz zajedničko stanovanje, zajedničku svakodnevnicu, zajedničke financije jer u takvoj zajednici izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe, osobito emocionalne, ekonomske, psihičke i druge.

9. Sud prvog stupnja prihvaća tužbeni zahtjev jer je ocjenom provedenih dokaza zaključio da su u konkretnom slučaju ispunjeni svi uvjeti iz odredbe čl. 11. st. 1. ObZ.

10. Odluku suda prvog stupnja, barem za sada, nije moguće prihvatiti.

11. Naime, prvostupanjska presuda nije sastavlja u skladu s odredbom čl. 338. st. 4. ZPP, a posebice njeni razlozi, jer ocjena dokaza nije dana u skladu s odredbom čl. 8. ZPP, a ocjena dokaza dana je valjana i u skladu s odredbom čl. 8. ZPP samo onda kada prvostupanjski sud navede uvjerljive i logične razloge koji se mogu kontrolirati:

- na osnovu točno kojih određenih dokaza sud uzima za utvrđenu i koju činjenicu, a koju ne i zašto,

- kojim od provedenih dokaza vjeruje, a kojim ne i zašto,

- da li je koji od provedenih dokaza nevažan i zašto.

12. U ovom postupku, obzirom na žalbene razloge žalitelja, nije sporno da su stranke bile u emotivnoj (ljubavnoj) vezi i da je tužiteljica u određenom razdoblju živjela u roditeljskoj kući tuženika, ali tuženik osporava da bi takav njihov život predstavljao izvanbračnu zajednicu koja proizvodi pravne učinke

13. Stoga, kod ocjene o tome ima li neka zajednice neudane žene i neoženjenog muškarca obilježje izvanbračne zajednice u pravnom smislu nije važno utvrditi samo početak i trajanje takve zajednice, već je važno uz jasne i valjane razloge na pouzdan način utvrditi sve druge odlučne okolnosti: je li postojala emocionalna i intimna povezanost i odanost para, je li postojala zajednička namjera da takva zajednica bude trajna uz zajedničko stanovanje, zajedničku svakodnevnicu, zajedničke financije i jesu li kao par odlazili na zajednička druženja, rođendane, svadbe, jesu li se međusobno upoznavali s rodbinom, prijateljima i sl. ili odlazili na putovanja. Osobito je u konkretnom slučaju ostalo nejasno iz kojeg se razloga tužiteljica zapravo preselila u roditeljsku kuću tuženika na čiju adresu se i prijavila u listopadu 2020., a u kojoj je živjela do 13. rujna 2023.

14. Međutim, u konkretnom, slučaju, navedene činjenice odlučne za pravilnu primjenu materijalnog prava iz odredbe čl. 11. st. 1. ObZ barem za sada, nisu utvrđene na pouzdan način uz jasne i valjane razloge jer presuda nema razloga o odlučnim činjenicama pa se ne može ispitati, a navedenim je ostvarena apsolutno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.

15. Prema odredbi iz čl. 221.a/ ZPP o postojanju ili nepostojanju činjenice primjenom pravila o teretu dokazivanja, sud zaključuje tek ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu. Da bi se mogla primijeniti ta odredba moraju biti ispunjene dvije pretpostavke - da je sud izveo sve predložene dokaze te da na temelju tih izvedenih dokaza sa sigurnošću se ne može utvrditi neku odlučnu činjenicu. Međutim, odbijanje dokaznih prijedloga tuženika ne dovodi do zaključka da je tužiteljica dokazala odlučne činjenice. To i zato jer je u smislu čl. 7. i 219. ZPP svaka stranka dužna iznijeti činjenice na kojima temelji svoj zahtjev i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

16. Kako je izostala potpuna i pravilna ocjena izvedenih dokaza, to je dovelo do nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja (čl. 355. ZPP), a izostankom navedenih razloga o odlučnim činjenicama počinjena je i bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, to je žalbu tuženika valjalo usvojiti i pobijanu presudu ukinuti temeljem čl. 369. st. 1. i čl. 370. ZPP s time da će se nova glavna rasprava održati pred drugim sucem pojedincem (čl. 371. ZPP). S tim u vezi ukinuta je i odluka o troškovima postupka, dok će se o troškovima nastalim povodom žalbe odlučiti u konačnoj odluci (čl. 166. st 3. ZPP)

17. U ponovnom postupku bit će potrebno otkloniti navedene nedostatke, dakle kritički, brižljivo i savjesno analizirati sve dokaze, utvrditi sve sporne činjenice, razmotriti žalbene prigovore i potom donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku.

U Zagrebu 14. srpnja 2026.

Predsjednica vijeća:

Jadranka Matić