Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    Republika Hrvatska

    Županijski sud u Zagrebu

    Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

    Poslovni broj: Gž Ob-273/2026-2

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Željke Rožić Kaleb, predsjednice vijeća, Andrine Raspor Flis, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ane Gradišek, članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja AS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Romini Štaba, odvjetnici iz Varaždina, protiv tuženice PS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Zrinki Kljaić Pintarić, odvjetnici iz Varaždina, uz sudjelovanje mlt. HS, OIB: [osobni identifikacijski broj], mlt. ES, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po posebnoj skrbnici ASP, djelatnici [adresa] za posebno skrbništvo, Područni ured Varaždin, Kapucinski trg 5, radi izmjene Plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i uzdržavanju, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P Ob-45/2024-47 od 5. svibnja 2026. godine, u sjednici vijeća održanoj 14. srpnja 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Odbija se žalba tuženice PS kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj P Ob-45/2024-47 od 5. svibnja 2026. godine u dijelu pod točkom I do III izreke, te u dijelu pod točkom V izreke u odnosu na tuženicu.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja mijenja se Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sklopljen 29. studenog 2018. godine, odobren rješenjem Općinskog suda u Varaždinu broj R1 Ob-165/18-3 od 25. travnja 2018. godine, u odnosu na mlt. ES i mlt. HS, na način da će mlt. ES i mlt. HS stanovati na adresi oca, time da će tuženica doprinositi za uzdržavanje mlt. ES mjesečni iznos od 264,00 eura, te za mlt. HS mjesečni iznos od 290,00 eura, odnosno ukupno 554,00 eura, počevši od 5. svibnja 2026. pa nadalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti, time da je dospijevajući iznose uzdržavanja dužna platiti najkasnije do 20. u mjesecu za tekući mjesec, uplatom na račun oca mlt. djece KS, sa zakonskim zateznim kamatama za svaki dospjeli a neisplaćeni iznos uzdržavanja, sve u roku od 15 dana.

    2. Sa dijelom tužbenog zahtjeva za uzdržavanje preko dosuđenog iznosa od 264,00 eura za mlt. ES, te preko dosuđeno iznosa od 290,00 eura za mlt. HS, tužitelj je odbijen.

    3. Ujedno je odlučeno da svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

    4. Protiv te presude žali se tuženica, u dijelu pod točkom I do III izreke, te u dijelu odluke o trošku, iz svih razloga navedenih u čl. 353. st. 1. toč. 1.-3. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 – dalje: ZPP), te predlaže da se pobijana presuda ukine i traži trošak sastava žalbe.

    5. U odgovoru na žalbu tužitelj predlaže da se žalba tuženice odbije kao neosnovana i potvrdi prvostupanjska presuda.

    6. Žalba nije osnovana.

    7. U provedenom postupku sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, budući da presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, te o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava.

    8. Sud prvog stupnja nije počinio ni bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP, a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, u smislu odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

    9. Nisu osnovani žalbeni navodi, jer je sud prvog stupnja na potpuno i pravilno utvrđeno činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno pravo.

    10. Tako je sud prvog stupnja pravilnom ocjenom provedenih dokaza, u smislu odredbe čl. 8. ZPP, utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

    11. Sud prvog stupnja je, sukladno odredbi čl. 107. st. 2. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 – dalje: OBZ), donio odluku kojom se mijenja Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 29. studenog 2017. godine i to glede stanovanja mlt. djece s tužiteljem, te sukladno prijedlogu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Varaždin, datog u mišljenju od 20. listopada 2025. godine, koji je sud pribavio u skladu s odredbom čl. 416. st. 1. toč. 3. OBZ, donio odluku o održavanju osobnih odnosa mlt. djece s tuženicom.

    12. Pri tome je sud prvog stupnja pravilno, a što je odlučujuće u ovom postupku , omogućio mlt. HS i mlt. ES da, sukladno odredbi čl. 360. OBZ, izraze svoje mišljenje, što je u skladu s čl. 12. Konvencije o pravima djeteta (Narodne novine broj – Međunarodni ugovori broj 12/93 i 20/97).

    13. Iz pribavljenog mišljenja vještaka psihologa i vještaka psihijatra proizlazi da karakterne osobine tuženice kao i njena niska socijalna uključenost na mentalnom planu, daju sliku općenito dosta nesređenog funkcioniranja s labilnim ali ponekad vrlo intenzivnim emocijama ustrajanju na svojim opsesijama i potrebama, radi čega nije moguć uvid u vlastito ponašanje, već vidi problem u drugima, te očekuje da se sve odvija prema njenim očekivanjima, dok za druge ne uviđa kada njeni postupci dovode do emocionalnih povreda drugih, a njen odnos prema mlt. djeci je do sada bio dosta kompliciran radi njenih emocionalnih kriza, i djeca su svjedočila njenim dekompenzacijama, te je zanemarivala njihove čak i najosnovnije potrebe u vidu zdrave redovite prehrane i održavanje životnog prostora čistim i urednim, jer je njezin fokus uglavnom na njezinoj karijeri gdje ona sebe najviše ostvaruje, dok odnose s bliskim osobama stavlja u drugi plan, i više je okrenuta sebi i vlastitim potrebama, željama i ciljevima, dok druge osobe i njihove potrebe doživljava u manjoj mjeri.

    14. Isto tako je navedeno da je tužitelj osoba visokih primarnih kognitivnih sposobnosti koje aktualno koristi u nešto manjoj mjeri, vrlo je socijalno orijentiran i prilagođen čak i u mjeri koja nadilazi prosječnu, emocionalno je dosta dobro uravnotežen iako nema naročito emocionalno bogatstvo, te može imati potrebu za regresivnim reakcijama, posebno u situacijama kad je neodlučan. Odnos prema djeci do sada je bio iskren i otvoren, angažiran je oko djece iz altruističkih namjera a ne zbog osjećaja obveze, dužnosti ili socijalnih očekivanja i pritiska, a djeca osjećaju autentični pristup i dobro ga prihvaćaju, s njim se dobro razumiju, te osjećaju da otac djeluje u smjeru njihove dobrobiti.

    15. Stoga je mišljenje vještaka da su roditeljske kompetencije na strani oca bolje s obzirom na njegov otvoren i pozitivan angažman oko djece , jer majka ima vlastite emocionalne poteškoće, ali i slabije emocionalno-altruističke kapacitete koje može dati drugima, zbog čega vještaci smatraju da je za mlt. djecu bolje da žive s ocem, a s majkom da ostvaruju osobne odnose.

    16. Iz dopune nalaza vještaka, kojim se vještak psihijatar očitovao o prigovorima tuženice, proizlazi da su vještaci uzeli u obzir sve relevantne dostupne podatke i vlastitu vještačku obradu iz koje proizlazi da tuženica ima problem ličnosti, te iako nisu postavljali dijagnozu, utvrdili su da zbog tih problema ličnosti tuženica slabije funkcionira, a osobito je to problem jer se to odražava na djecu. Zapuštanje stana odgovara depresivnoj osobi, a takva epizoda je jako dugo trajala i ostavila veliki trag, osobito na mlt. HS, što je dovelo do toga da je mlt. HS odbijala kontakte s majkom. Takve epizode mogu utjecati na svaku osobu, ali kod labilnijih osoba kao što je tuženica to je više izraženo, a osim tih okolnosti koje su bile stresne za tuženicu, kod nje se nalaze i trajna tendencija veće ambicioznosti, koju u realnom stanju nije moguće ostvariti, što dovodi do dugotrajnog iscrpljivanja.

    17. Provodeći dopunsko vještačenje sud prvog stupnja postupio je sukladno odredbi čl. 261. ZPP i otklonio sve eventualne nedostatke u datom nalazu i mišljenju, pa opetovani prigovori u žalbi tuženice na taj nalaz nisu osnovani.

    18. Pri tome neosnovano tuženica u svojoj žalbi pretpostavlja zapažanje voditeljice nadzora nalazu vještaka, budući da je voditeljica mjera nadzora stručna osoba koja provodi korektivne i savjetodavne mjere, te je njen posao usmjeravanje roditelja u unaprjeđenju roditeljskih vještina, zaštita dobrobiti djeteta, te izravna pomoć u rješavanju obiteljskih poteškoća, pri čemu redovito obilazi obitelj, procjenjuje uvjete života, razgovara s roditeljima i djecom, te ih savjetuje o odgoju, brizi i zdravlju i upozorava na pogreške, dok vještak psiholog i psihijatar provodi procjenu mentalnog zdravlja roditelja, te postoje li kod roditelja smetnje ili poremećaji koji utječu na njihovu sposobnost adekvatne brige o djetetu.

    19. Stoga je mišljenje vještaka iznimno važno za procjenu roditeljske sposobnosti, pri čemu su vještaci stavili djetetove potrebe u središte procjene, te utvrdili s kojim roditeljem djeca dijele jaču, stabilniju i sigurniju emocionalnu vezu i procijenili koji roditelj bolje prepoznaje i zadovoljava specifične fizičke, obrazovne i emocionalne potrebe djece.

    20. Ocjenjujući mišljenje vještaka pravilno je sud prvog stupnja utvrdio da mlt. djeca trebaju živjeti s ocem, budući da je to u njihovom najboljem interesu, sukladno čl. 3. Konvencije o pravima djeteta, a najbolji interes djece predstavlja apriorno i ultimativno pravo.

    21. Pri tome su odlučujući bili iskazi mlt. HS i mlt. ES koje su izjavile da im jako smeta majčino ponašanje, te u ovom trenutku obje preferiraju oca kao podobnijeg roditelja, uz kojeg imaju osjećaj sigurnosti i povjerenja, dok prema majci izražavaju otpor i nepovjerenje, te verbaliziraju nezadovoljstvo i opterećenosti svojih odnosa s njom, zbog čega obje žele živjeti s ocem.

    22. Takvi iskazi mlt. djevojčica u kojima su izričito navele da žele živjeti s ocem , dati su pred stručnom osobom, te je sud prvog stupnja te iskaze uvažio i utvrdio da je najbolji interes mlt.djece da žive s ocem, tim više što djeca iskazuju da im smeta majčino ponašanje i izražavju nepovjerenje prema njoj, pa su navodi tuženice o nekakvoj manipulaciji djecom neosnovani i upravo ukazuju na procjenu vještaka da tuženica nema uvid u vlastito ponašanje, zbog čega takvi njeni navodi nisu osnovani.

    23. Isto tako, sud prvog stupnja pravilo je, sukladno odredbi čl. 119. st. 1. i 413. st. 1.toč 1.OBZ, odlučio i o osobnim odnosima mlt. djece s tuženicom, te uzeo u obzir prijedlog Hrvatskog centra za socijalni rad i vještaka, kao i želje mlt. djece, pri čemu je mlt. ES izjavila da bi ona kod majke željela boraviti svaki drugi vikend, dok je mlt. HS i dalje neodlučna u pogledu svojih susreta s majkom, a sud prvog stupnja vodio je računa o najboljem interesu mlt. djece, te odredio osobne odnose sukladno čl. 4. Konvencije o kontaktima s djecom (Narodne novine MU 7/08), prema kojem djeca i njihovi roditelji imaju pravo na ostvarenje i održavanje redovitih međusobnih kontakata, te je odlukom suda prvog stupnja pronađena pravična ravnoteža između prava tuženice koja ne živi u obiteljskoj zajednici da izvršava svoju roditeljsku skrb preko druženja i susreta s maloljetnom djecom i prava maloljetne djece da se razvijaju u okolnostima koje neće biti stresne za njihov razvoj, a istovremeno im omogućiti emotivno zbližavanje s majkom, zbog čega je u cilju pravilnog razvoja maloljetne djece stranaka nužno odvijati kontinuirane susrete s majkom za osiguranje prava maloljetne djece na potpun i skladan razvoj njihove osobnosti, a isto tako je sud vodio računa da načinom na koji su određeni susreti i druženja mlt. HS s tuženicom omogućava njezino emotivno zbližavanje s majkom, što je također u njezinom najboljem interesu.

    24. Stoga svi navodi u žalbi u tuženice u tom pravcu nisu osnovani, jer su isti u suprotnosti s najboljim interesom mlt. djece, a sud prvog stupnja je, suprotno žalbenim navodima, za svoju odluku dao valjano obrazložene razloge, koje razloge u cjelosti prihvaća i ovaj sud.

    25. Neosnovani su i žalbeni navodi glede uzdržavanja mlt. djece jer je sud prvog stupnja, s obzirom da tuženica ne živi s djecom, pravilno, sukladno odredbi čl. 288. st. 1. OBZ, odredio da doprinosi za njihovo uzdržavanje.

    26. Pri tome je sud prvog stupnja pravilno, sukladno odredbi čl. 311. i čl. 313. st. 1. OBZ, utvrdio ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje mlt. djece u sadašnjoj njihovoj dobi, kao i mogućnost tuženice da doprinosi njihovom uzdržavanju, te, dosudio uzdržavanje mlt. djece u skladu s Odlukom o prosječnim potrebama mlt. djeteta od 2. travnja 2025. godine, u skladu s dobi mlt. djece i primanjima tuženice.

    27. Neosnovano tuženica navodi da je sud prvog stupnja trebao postupiti sukladno odredbi čl. 314. st. 3. OBZ i dosuditi niže iznose od minimalnih iznosa uzdržavanja, jer te iznose plaćaju obveznici uzdržavanja slabog imovnog stanja, što tuženica s obzirom na svoja primanja nije, pa bi iznosi uzdržavanja manji od onih dosuđenih išli na štetu egzistencije mlt. djece.

    28. Osim toga, sukladno odredbi čl. 310. st. 1. i 2. OBZ skrb rodite lja s kojim djeca žive jednako je vrijedan zadovoljavanju materijalnih potreba djece koje daje roditelj s kojim djeca ne žive, pa su neosnovani žalbeni navodi da će se cjelokupno uzdržavanje mlt. djece ispunjavati kroz novčano uzdržavanje od tuženice, budući da tužitelj svoj doprinos daje kroz skrb o djeci.

    29. Ukoliko tuženica smatra da će plaćanjem navedenih iznosa uzdržavanja za mlt. djecu doći u pitanje njezina egzistencija, u mogućnosti je, s obzirom na to da je radno sposobna osoba, sukladno odredbi čl. 313. st. 4. OBZ, stjecati dodatnu zaradu i tako doprinositi za uzdržavanje mlt. tužiteljica.

    30. Odluku o trošku sud prvog stupnja je temeljio na odredbi čl. 366. OBZ i za nju dao valjano obrazložene razloge, koje razloge u cijelosti prihvaća i ovaj sud.

    31. Stoga je slijedom navedenog valjalo na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrditi presudu suda prvog stupnja.

    U Zagrebu 14. srpnja 2026.

    Predsjednica vijeća

    Željka Rožić Kaleb

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.