REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2529/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Željko Šimić, u pravnoj stvari tužitelja BICIKLISTIČKI SAVEZ SPLITSKO DALMATINSKE ŽUPANIJE, OIB: 58376041041, Split, Mediteranskih igara 21, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Močić, odvjetnik u Splitu, Domovinskog rata 29a, protiv tuženika TURISTIČKA ZAJEDNICA GRADA RABA, OIB: 11946230069, Rab, Donja ulica 2, kojeg zastupa punomoćnik Damir Galetović, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Galetović i Galetović, Zagreb, Palmotićeva 3, radi isplate 19.908,42 EUR, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj Povrv-44/2025-30 od 15. svibnja 2026., 14. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Uvažava se tuženikova žalba, ukida rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj Povrv-44/2025-30 od 15. svibnja 2026. i predmet vraća tom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj Povrv-44/2025-30 od 15. svibnja 2026. odbačen je kao nedopušten tuženikov prijedlog za povrat u prijašnje stanje od 21. travnja 2026.
2. U obrazloženju rješenja sud je u bitnome naveo da zakonska zastupnica tuženika KŠ nije pristupila na ročište radi saslušanja stranaka, nije opravdala nedolazak niti zatražila odgodu ročišta pa je sud odlučio saslušati samo zakonskog zastupnika tužitelja. Na tom ročištu tuženika je zastupao punomoćnik (odvjetnik), glavna rasprava je zaključena te je sud odlučio da se drugi dokazi neće izvoditi. Ispitujući razloge na kojima tuženik temelji prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog nedolaska zakonske zastupnice na ročište, sud je zaključio da prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dopušten. Odredbom članka 117. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19, 80/22 114/22 i 155/23; u nastavku: ZPP) propisano je da povrat u prijašnje stanje nije dopušten ako se propuštanje stranke može pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se može izjaviti pravni lijek. Cijeneći razlog na kojemu tuženik zasniva prijedlog za povrat u prijašnje stanje sud je utvrdio da prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dopušten, jer je na tom ročištu sud donio rješenje da druge dokaze neće izvoditi, odnosno posljedično tome da neće odgoditi ročište za glavnu raspravu na koje nije pristupila zakonska zastupnica tuženika, a nedolazak nije opravdala pa je donio pobijano rješenje u skladu s odredbom članka 121. stavka 1. u vezi s odredbom članka 117. stavka 2. ZPP-a.
3. Protiv rješenja žalbu je pravovremeno podnio tuženik zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavka 1. ZPP-a. U bitnome je istaknuo da je sud počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP -a. Izreka rješenja je nerazumljiva i proturječna sama sebi, odnosno postoji znatna proturječnost između onoga što se navodi u obrazloženju rješenja i sadržaja isprava i zapisnika. U konkretnom slučaju nisu ostvarene pretpostavke za primjenu odredbe članka 117. stavka 2. ZPP-a. Nedolazak zakonske zastupnice ne može se učinkovito nadomjestiti naknadnim pravnim lijekom protiv presude. Sud je pogrešno zaključio da razlog nedolaska nije opravdan. Zakonska zastupnica tuženika bila je službeno uključena u unaprijed organiziran događaj od nacionalnog značaja, na kojem je sudjelovala u svojstvu predstavnika turističke zajednice te je primila nagradu. Predložio je drugostupanjskom sudu da uvaži žalbu i preinači rješenje, odnosno da rješenje ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovan postupak.
4. Tuženikova žalba je osnovana.
5. Pobijano rješenje drugostupanjski sud ispitao je na temelju odredbe članka 365. stavaka 1. i 2. te članka 381. ZPP-a u granicama razloga određenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, te je utvrdio da pobijano rješenje nije zakonito i pravilno.
6. Iz podataka u spisu može se utvrditi da je sud rješenjem od 23. siječnja 2026. (list 177. spisa) odredio izvođenje dokaza saslušanjem stranaka na ročištu 15. travnja 2026. Za pravnu osobu saslušat će se osoba koja je zakonom određena da je zastupa (članak 267. stavak 2. ZPP-a), pa je sud pozvao zakonske zastupnike stranaka ĆŠ i KŠ.
7. Na ročište 15. travnja 2026. pristupio je samo zakonski zastupnik tužitelja RŠ koji je i saslušan. Zakonska zastupnica tuženika nije obavijestila sud o nemogućnosti dolaska niti je opravdala nedolazak, a tuženik nije tražio niti odgodu ročišta. Na temelju odredbe članka 269. stavka 2. ZPP-a sud je odlučio saslušati samo tužitelja, a nakon toga je zaključio glavnu raspravu i odlučio da daljnje dokaze neće izvoditi.
8. Tuženik je pravovremeno podnio prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja ročišta na kojemu je trebala biti saslušana osoba koja zastupa tuženika na temelju zakona. Tuženik je izložio razloge propuštanja ročišta te je naveo da zakonska zastupnica zbog poslovnih obveza (dodjela nagrade Turističke zajednice grada Raba 14. svibnja 2026.) nije pristupila na ročište.
9. Prijedlog za povrat u prijašnje stanje sud je odbacio kao nedopušten smatrajući da je saslušao zakonskog zastupnika tužitelja, da je odlučio da neće izvoditi daljnje dokaze te je zaključio glavnu raspravu. U svezi s tim činjenicama, ako tuženik smatra da je sud pogrešno primijenio odredbe Zakona o parničnom postupku može podnijeti žalbu na presudu, a ne prijedlog za povrat u prijašnje stanje pa je prijedlog odbacio kao nedopušten u skladu s odredbom članka 221. stavka 1. u vezi s člankom 117. stavka 2. ZPP-a.
10. Odredba članka 117. stavka 2. ZPP-a propisuje da prijedlog za povrat u prijašnje stanje nije dopušten ako je stranka propustila ročište ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku te ako se propuštanje stranke može pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se može podnijeti pravni lijek (primjera radi sud nije dostavio poziv stranci radi saslušanja, u pozivu pogrešan datum održavanja ročišta i slično). U konkretnom slučaju stranka nije propustila ročište zbog bitne povrede odredaba postupka zbog koje se može podnijeti pravni lijek. Stranka je propustila ročište jer je navodno bila onemogućena pristupiti ročištu zbog poslovnih obveza. Imajući u vidu navedeno sud je pogrešnom primjenom odredbe članka 117. stavka 2. ZPP -a odbacio tuženikov prijedlog za povrat u prijašnje stanje kao nedopušten.
11. Prema shvaćanju ovoga suda činjenica da stranka može podnijeti žalbu protiv presude ne znači da stranka ne može podnijeti prijedlog za povrat u prijašnje stanje kako bi sud odredio novo ročište na kojemu bi bila saslušana stranka. Ako stranka nije saslušana jer je opravdano propustila ročište ona taj propust neće moći naknadno otkloniti te je izgubila pravo da bude saslušana. Činjenica da je ročištu nazočio punomoćnik stranke ne može otkloniti nedolazak zakonskog zastupnika stranke na ročište jer punomoćnik ne može biti saslušan kao stranka.
12. U konkretnom slučaju prijedlog za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja ročišta na kojemu je stranka trebala biti saslušana dopušten je. Drugo je pitanje je li prijedlog za povrat u prijašnje stanje osnovan.
13. Zbog navedenih razloga valjalo je uvažiti tuženikovu žalbu, ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti sudu na ponovan postupak kako bi odlučio o osnovanosti prijedloga za povrat u prijašnje stanje zbog propuštanja ročišta radi saslušanja stranaka primjenom odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a.
Zagreb, 14. srpnja 2026.
Sudac
Željko Šimić
