REPUBLIKA HRVATSKA

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske

Savska cesta 62, Zagreb

Poslovni broj: Pž-110/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Mirna Maržić, u pravnoj stvari tužitelja Zavarovalnica Sava, zavarovalna družba, d.d., Slovenija, Maribor, Cankarjeva ulica 3, SAVA osiguranje d.d. – Podružnica Hrvatska, Roberta Frangeša Mihanovića 9, Zagreb, OIB: 45237012600, kojeg zastupaju punomoćnici Dušanka i Dejan Kuharić, odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Dušanka i Dejan Kuharić, protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi isplate, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2275/2023-34 od 16. listopada 2025., 14. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje se presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2275/2023-34 od 16. listopada 2025.

Obrazloženje

1. Pobijanom presudom Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-2275/2023-34 od 16. listopada 2026. u točki I. izreke odbijen je u cijelosti tužbeni zahtjev kojim se nalaže tuženiku da isplati tužitelju iznos od 585,27 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama.

2. Iz obrazloženja pobijane presude proizlazi da je tako prvostupanjski sud odlučio jer smatra da je prigovor pasivne legitimacije tuženika osnovan. Tužitelj od tuženika regresno potražuje iznos koji je s osnove automobilskog kasko osiguranja nadoknadio svome osiguraniku za štetu je je nastala naletom osiguranog vozila na nepravilno postavljen šaht koji je virio iz kolnika ceste u mjestu Rakitje, Općina Sveta Nedjelja kod adrese Novačka cesta 37A. Prvostupanjski sud je na temelju Odluke o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste („Narodne novine“ broj 54-1892/08 od 14. svibnja 2008.) utvrdio da se radi o lokalnoj cesti te je primjenom čl. 2. t. 5. i čl. 2. t. 19. Zakona o cestama („Narodne novine“ broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13., 148/13., 92/14., 110/19., 144/21., 114/22., 114/22., 4/23., 133/23., 156/25.; dalje u tekstu: ZC) zaključio da je županijska uprava za ceste odgovorna za održavanje predmetne prometnice, a ne tuženikov osiguranik Općina Sveta Nedjelja kao vlasnik komunalne infrastrukture za vodovod i odvodnju otpadnih voda. Također, prvostupanjski sud navodi da tužitelj nije dokazao da je tuženik pasivno legitimiran u ovome postupka to jest da je njegov osiguranik vlasnik predmetne infrastrukture ili odgovoran za njezino održavanje. Odluka o troškovima postupka donesena je sukladno čl. 154. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23.; dalje u tekstu: ZPP).

3. Protiv presude žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede odredbi parničnog postupka. U bitnome žalitelj ističe da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo te da je dužnost održavanja šahtova i okna vlasnika kanalizacijske i vodovodne mreže, a što je osiguranik tuženika Općina Sveta Nedelja te se žalitelj poziva na sadržaj Ugovora o obavljanju komunalnih djelatnosti odvodnje otpadnih voda za Općinu Svetu Nedelju između osiguranika tuženika i Grada Zagreba te na stav izražen u obrazloženju presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj Pp-3246/2021 od 8. veljače 2022. u prekršajnom postupku koji se vodio povodom predmetne prometne nesreće i štetnog događaja. Predlaže drugostupanjskome sudu da uvaži žalbu tužitelja i preinači pobijanu presudu na način da prihvati tuženi zahtjev tužitelja, podredno, da ukine pobijano presudu i vrati predmet natrag prvostupanjskome sudu na ponovno suđenje.

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

5. Žalba tužitelja nije osnovana.

6. Ispitavši pobijanu presudu na temelju odredbe čl. 365. st. 1. i 2. ZPP -a u granicama razloga navedenih u žalbi, te pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP -a i na pravilnu primjenu materijalnog prava, ovaj sud je zaključio da je prvostupanjski sud donoseći pobijanu presudu pravilno zaključio da tužitelj nije pasivno legitimiran u ovome postupku iako je do takvog zaključka došao primjenom pogrešnih zakonskih odredbi, ali bi primjenom točnih odredbi ishod postupka bio identičan.

7. U ovom predmetu riječ o sporu male vrijednosti, a presuda kojim se završava spor u postupku u sporovima male vrijednosti može se pobijati samo zbog apsolutno bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1.,2., 4., 5., 6. 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Predmetnu presudu nije moguće pobijati zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja kao ni zbog samo (relativno) bitnih povreda odredbi parničnoga postupka. Stoga pravilnost utvrđenoga činjeničnoga stanja ovaj sud nije ispitivao.

8. Predmet spora je regresni tužiteljev zahtjev za isplatu iznosa od 585,27 EUR jer je tužitelj nadoknadio štetu na vozilu svome osiguraniku za koju tvrdi da je odgovoran osiguranik tuženika jer je šteta nastala 28. ožujka 2021. naletom osiguranog osobnog vozila kasko osiguranjem na poklopac kanalizacijskoga šahta koji je bio pogrešno postavljen te je virio značajno iznad kolnika, a za što je odgovoran osiguranik tuženika kao vlasnik vodovodne i kanalizacijske mreže i koji je dužan šahtove održavati.

9. Prvostupanjski sud je pravilno zaključio da prometnica na kojoj se dogodio štetni događaj predstavlja i da je razvrstana kao lokalna cesta sukladno Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste. Nadalje, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da je za održavanje prometnice kao lokalne ceste na kojoj se dogodio štetni događaj sukladno čl. 83. ZC. -a zadužena lokalna Županijska uprava za ceste, ali je pogrešno zaključio da dužnost održavanja konkretnog šahta je dužnost lokalne županijske uprave za ceste.

10. Naime, prvostupanjski sud je u cijelosti propusti primijeniti čl. 27. ZC-a u kojem su propisana pravila o održavanju javne ceste koja prolazi kroz naselje, a što je slučaj u ovome predmetu jer se je prometna nesreća dogodila u naselju Rakitje kod adrese Novačka cesta 37A. U čl. 27. st. 1. ZC-a je propisano da pravna osoba koja upravlja javnom cestom koja prolazi kroz naselje ne održava sustav za odvodnju, ako je dio mjesne kanalizacijske ili kanalske mreže. U čl. 27. st. 3. ZC -a je propisano da slivnici uz javnu cestu te zamjena i popravak slivničkih rešetki i poklopaca revizijskih okana na kolniku javne ceste, koji služe isključivo za odvodnju javnih cesta, održavaju se kao sastavni dio te javne ceste, dok je u čl. 27. st. 4. ZC -a propisano da zamjenu i popravak slivnika, slivničkih rešetaka i poklopaca svih revizijskih okana na javnoj cesti, osim onih navedenih u stavku 3. ovoga članka, održavaju vlasnici odnosno upravitelji infrastrukture kojoj ista pripada.

11. Tijekom postupka među strankama nije bila sporna dinamika nastanka štetnog događaja i visina nastale štete već samo pasivna legitimacija tuženika.

12. Uvidom u potvrdu MUP-a o prometnoj nesreći (list 6. spisa), presude Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj Pp-3426/2021 (list 22. spisa) i fotografije predmetnog šahta (list 137. spisa) jasno proizlazi da se radi o šahtu koji je dio vodovodne i kanalizacijske mreže u smislu dakle čl. 27. st. 4. ZC-a.

13. U čl. 24. Zakona o vodama („Narodne novine“ broj: 66/19., 84/21., 47/23.; dalje u tekstu: ZV) je propisano da vodne građevine su građevine ili skupovi građevina zajedno s pripadajućim uređajima i opremom, koji čine tehničku odnosno tehnološku cjelinu, a služe za uređenje vodotoka i drugih površinskih voda, za zaštitu od štetnog djelovanja voda, za zahvaćanje voda radi njihova namjenskog korištenja i za zaštitu voda od onečišćenja. U čl. 25. st. 2. t. 2. ZV-a je propisano da su komunalne vodne građevine: 1) građevine za javnu vodoopskrbu - akumulacije, vodozahvatne građevine (zdenci, kaptaže i druge zahvatne građevine na vodnim tijelima), uređaji za kondicioniranje vode, vodospreme, crpne stanice, glavni dovodni cjevovodi i vodoopskrbna mreža cjevovoda i 2) građevine za javnu odvodnju - kanali za prikupljanje i odvodnju komunalnih otpadnih voda, kolektori, crpne stanice, uređaji za pročišćavanje otpadnih voda, građevine i oprema za gospodarenje otpadnim muljem nastalim u postupku pročišćavanja otpadnih voda, lagune, ispusti u prijamnik i druge građevine pripadajuće ovim građevinama, uključujući sekundarnu mrežu kanala. Iz navedenog ovaj sud je stajališta da predmetni šaht predstavlja dio komunalne vodne građevine.

14. Nadalje, u čl. 26. st. 3. ZV-a je propisano da se pravni status komunalnih vodnih građevina uređuje se zakonom kojim se uređuju vodne usluge.

15. U čl. 9. st. 1. Zakona o vodnim uslugama („Narodne novine“ broj 66/19.) je propisano da su komunalne vodne građevine javna dobra u javnoj uporabi i u vlasništvu su javnoga isporučitelja vodnih usluga na uslužnom području.

16. Konačno u čl. 146. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vodama („Narodne novine“ broj 56/13.) od 26. travnja 2013. je propisano da su jedinice lokalne samouprave dužne u roku od 1 godine od dana stupanja na snagu ovoga Zakona prenijeti komunalne vodne građevine u svom vlasništvu u vlasništvo javnog isporučitelja vodne usluge, u obliku temeljnog uloga ili prijenosa bez naknade.

17. Slijedom svega gore navedenoga, pravilno je prvostupanjski sud odlučio kada je ocijenio osnovanim prigovor pasivne legitimacije tuženika jer osiguranik tuženika kao jedinica lokalne samouprave, sukladno gore citiranim zakonskim odredbama, ne može biti vlasnikom predmetnog okna i šahta te stoga nije odgovoran ni za održavanje istog kao i za štetu nastalu trećim osobama kada je uzrok nastanka štete neodržavanje infrastrukture kao u konkretnome slučaju.

18. Neosnovano žalitelj u žalbi upire u navode iz obrazloženja presude donesene u prekršajnom postupku Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj Pp-3246/2021 od 8. veljače 2022. Naime, razlozi i činjenični navodi u obrazloženju presude nisu izvor prava i nemaju pravnu snagu odluke kojom se utvrđuje vlasništvo ili odgovornost za nastalu štetu.

19. S obzirom na sve gore navedeno, pravilno je prvostupanjski sud odlučio kada je zbog osnovanog prigovora pasivne legitimacije odbio tužbeni zahtjev tužitelja.

20. Stoga, odlučeno je kao u izreci ove presude na temelju čl. 368. st. 2. ZPP-a.

Zagreb, 14. srpnja 2026.

Sudac

Mirna Maržić