Zakon.hr

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Trg Johna Fitzgeralda Kennedyja 11

P-527/2024

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

RJEŠENJE

Trgovački sud u Zagrebu, po sutkinji Ines Božić, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, OIB 84397956623, Mihanovićeva ulica 3, Zagreb, protiv tuženika TEHNIKA d.d., OIB 73037001250, Ulica grada Vukovara 274, Zagreb, radi isplate, zaključio je glavnu raspravu 11. lipnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, te donio i objavio presudu 14. srpnja 2026.

p r e s u d i o j e

I. Nalaže se tuženiku da tužitelju plati iznos od 2.644,07 EUR sukladno planu restrukturiranja tuženika koji predviđa otplatu 20% priznatog iznosa tražbine, beskamatno, u 24 jednakih tromjesečnih rata po 110,17 EUR bez kamata, s dospijećem svake mjesečne rate posljednjeg dana u tromjesečju nakon proteka počeka od 24 mjeseca od dana pravomoćnosti Rješenja nadležnog Trgovačkog suda kojim se potvrđuje predstečajni Sporazum, odnosno od 21. travnja 2021.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u preostalom dijelu koji glasi: " Nalaže se tuženiku da tužitelju plati iznos od 90,99 EUR sukladno planu restrukturiranja tuženika koji predviđa otplatu 20% priznatog iznosa tražbine, beskamatno, u 24 jednakih tromjesečnih rata po 3,79 EUR bez kamata, s dospijećem svake mjesečne rate posljednjeg dana u tromjesečju nakon proteka počeka od 24 mjeseca od dana pravomoćnosti Rješenja nadležnog Trgovačkog suda kojim se potvrđuje predstečajni Sporazum, odnosno od 21. travnja 2021."

r i j e š i o j e

Odbacuje se tužbe kao nedopuštena u dijelu u kojem glasi:

"Utvrđuje se da je tražbina tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 u iznosu od 13.675,31 EUR, prijavljena u predstečajnom postupku koji se vodi nad tuženikom pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, poslovni broj St-2481/2018 priznata i utvrđena kao tražbina skupine vjerovnika – neosigurani vjerovnici."

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je dana 9. listopada 1987. osiguranik tužitelja, a radnik tuženika DV, doživio nesreću na radu te mu je tužitelj pravomoćnim rješenjem Područne službe u Zagrebu broj 622270 od 28. travnja 1993. priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog povrede na radu, te zbog iste povrede priznao pravo i na tjelesno oštećenje pravomoćnim rješenjem broj IN-622270 od 9. svibnja 1989. Pravni osnov svog potraživanja tužitelj temelji na odredbi čl. 211. tada važećeg Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju (NN jbr. 26/83, 48/83, 5/86, 42/87, 33/89, 11/91, 44/94 – dalje ZOMIO) kojim je propisano da zajednica ima pravo zahtijevati naknadu nanesene joj štete od organizacije ili poslodavca, ako su invalidnost, tjelesno oštećenje ili smrt osiguranika, nastali zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili što nisu izvršene druge mjere za zaštitu građana. Tužitelj napominje da je šteta za prethodno razdoblje (1.5.2010. do 31.12.2013.) presuđena u korist tužitelja presudom ovog suda broj P-1354/2013 od 14. studenog 2014. godine, te da je prethodna razdoblja također tužbeni zahtjev tužitelja usvojen u cijelosti. Budući je Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nastavio s isplatom invalidske mirovine i tjelesnog oštećenja gosp. DV za Zavod je nastala daljnja šteta za nastavno razdoblje od 1.1.2014. do 30.6.2016. Stupanjem na snagu Zakona o mirovinskom osiguranju (NN br. 154/13) naknadu štete za razdoblje od 1.1.2014. do 30.6.2016. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje temeljem čl. 161. st. 2. točke 1. ima pravo zahtijevati u punom iznosu, odnosno svotu stvarne štete, a koja za: invalidsku mirovinu iznosi 77.401,20 kn te za tjelesno oštećenje iznosi 11.669,82 kn, što ukupno iznosi 89.071,02 kn. Odredbom čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/2013) izmijenjen je raniji čl. 160. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 102/1998), koji određuje da naknada stvarne štete koju Zavod ima pravo zahtijevati, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja – novčana davanja isplaćena na osnovu priznatog prava na mirovinu u punom iznosu. Dostavljeni obračun stvarne štete sačinjen je ovlaštene osobe i ima značenje javne isprave u smislu čl. 171. Zakona o općem upravnom postupku (NN 53/1991, 103/1996), kao takav dokazuje istinitost onoga što se u njima potvrđuje ili određuje sukladno odredbi čl. 230. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/1991, 91/1994, 112/1999, 80/2001, 117/2003, 88/2005, 84/2008, 123/20018, 57/2011 – dalje ZPP). Tužitelj ima pravo na naknadu štete prema onom zakonu koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, a šteta je za tužitelja nastala prilikom isplate svake invalidske mirovine (presuda VSRH Rev 552/008 od 8. travnja 2010., VSRH Rev 436/2010 od 2. veljače 2011, presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P- 2488/2014 od 16.4.2015., presuda Trgovačkog suda u Zagrebu broj P-971/13 od 13.4.2015.). Sukladno čl. 166. st. 3. ZOMO-a svotu potraživanja na ime naknade štete, Zavod ima pravo na zateznu kamatu u visini određenoj zakonom koja teče od idućeg dana nakon isteka roka određenog u pozivu odgovornoj osobi da naknadi štetu.

2. U odgovoru na tužbu tuženik se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te isti osporava i u osnovi i u visini. Predmet tužbenog zahtjeva je naknada štete u iznosu od 89.071,02 kn, koju tužitelj trpi isplatom invalidske mirovine svom osiguraniku MV, u razdoblju od 1.1.2014. do zaključno 30.6.2016. godine, a koji je dana 9.10.1987. godine pretrpio ozljedu na radu. Prvenstveno, ističe se prigovor zastare za obroke utužene od 1. siječnja 2014. godine do 7. ožujka 2014. godine, obzirom da je tužba zaprimljena 7. ožujka 2017. godine, dakle, nakon proteka trogodišnjeg zastarnog roka. Nadalje, iz tužbi priležećeg rješenja izdanog od strane tužitelja, a kojim je njegovom osiguraniku MV priznata invalidska mirovina, razvidno je kako je osiguranik tužitelja rođen **.**.1943. te kako je u vrijeme donošenja citiranog rješenja (28. travnja 1993. godine) imao preko 27 godina radnog staža. Iz navedenog je razvidno da je osiguranik tužitelja DV dana 25. travnja 2008. godine navršio 65 godina života te kako bi, po redovnom toku stvari, tada ostvario uvjete za punu starosnu mirovinu obzirom da raspolaže uvjetom potrebnog radnog staža. Naime, sukladno odredbi čl. 33. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/2013), a koji je na snazi u vrijeme nastanka u ovom postupku potraživane štete, pravo na starosnu mirovnu u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 31. prosinca 2030., ima osiguranik kada navrši 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža. Osiguranik tužitelja je navršio 65 godina života dana 25. travnja 2008., a do dana umirovljenja napunio je je preko 27 godina mirovinskog staža što znači da je na dan navršetka 65 godine života raspolagao potrebnim stažem osiguranja (15 godina). Šteta koja se u ovom postupku potražuje odnosi se na davanja u razdoblju od 1.1.2014. do 30.6.2016. Dakle nakon 25. travnja 2008. tužitelj ne trpi nikakvu štetu jer bi u svakom slučaju svom osiguraniku morao isplaćivati mirovnu što znači da tužitelj ne raspolaže pravnom osnovom za regresni postupak prema tuženiku. Jedino u slučaju da je isplaćena invalidska mirovina veća od možebitne prijevremene starosne mirovine, tužitelj bi imao pravo od tuženika potraživati isplatu razlike, kao štete koju trpi. S tim u vezi već je zauzeto stajalište Visokog trgovačkog suda RH koji je svojim odlukama, u činjenično i pravno sličnoj stvari, već odbijao tužbeni zahtjev tužitelja, primjerice svojom odlukom br. P-1687/2014 kao i Pž-804/2015. U ovim postupcima tužitelj je odbijen s tužbenim zahtjevom i u slučajevima u kojima je njegov osiguranik stekao uvjete za prijevremenu starosnu mirovinu što znači da je ovopredmetni tužbeni zahtjev pogotovo neosnovan obzirom da osiguranik tužitelja od 2008. ima uvjete za punu starosnu mirovnu. Slijedom svega navedenog predlaže se odbiti tužbu i tužbeni zahtjev.

3. U podnesku od 10. listopada 2018. tužitelj navodi kako prigovor tuženika u pogledu zastare u potpunosti nije osnovan. Temeljem čl. 230. Zakona o obveznim odnosima (NN br. 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) tražbine zastarijevaju u roku od 5 godina – za regresnu isplatu, pa sukladno time tužitelj nije u zastari kada potražuje naknadu štete za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2016. Neosnovano tuženik osporava pravo na naknadu štete tužitelju nakon što je osiguranik tužitelja navršio 65 godinu života. To što je osiguranik tužitelja navršio 65 godina života ne utječe na tuženikovu obvezu isplatiti tužitelju iznos tvarne štete u vidu punog iznosa mirovne iz razloga što pravo tužitelja proizlazi iz čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju koji je na snazi od 1.1.2014. (NN 57/13) kojim je jasno propisano da tužitelj ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja su isplaćena na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata istih davanja i to u punom iznosu. Osiguraniku tužitelja priznato je pravo na invalidsku mirovinu. Tako priznata invalidska mirovina u isplati je do smrti osiguranika. Jednom stečeno pravo na invalidsku mirovinu ne može priječi u starosnu mirovinu navršenjem određenog broja godina života jer Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13) nije propisan gubitak prava na invalidsku mirovinu osiguranika i stjecanje prava na starosnu mirovinu, zbog toga što su se ispunili uvjeti za priznavanje prava na starosnu mirovinu. Prema tome, tuženik osim tvrdnje o postojanju činjenice navršetka 65 godine života osiguranika tužitelja ničim nije dokazao da mu je postojeće pravo ukinuto, niti da je pravo koje je stekao privremeno. Dakle, tuženik ničime nije dokazao da je osiguranik tužitelja korisnik starosne mirovine, niti je predočio rješenje o priznanju prava na starosnu mirovinu kao dokaz svojih navoda. Tužitelj se izričito protivi takvom stavu tuženika.

4. U podnesku od 2. prosinca 2024. tužitelj uređuje tužbeni zahtjev te isti glasi: "I. Utvrđuje se da je tražbina tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 u iznosu od 13.675,31 EUR, prijavljena u predstečajnom postupku koji se vodi nad tuženikom pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, poslovni broj St-2481/2018 priznata i utvrđena kao tražbina skupine vjerovnika – neosigurani vjerovnici.

II. Nalaže se tuženiku TEHNIKA d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 274, OIB: 73037001250 da tužitelju Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A.Mihanovića 3, OIB: 84397956623 namiri tražbinu u iznosu od 2.735,06 EUR sukladno planu rekonstruiranja tuženika koji predviđa otplatu 20% priznatog iznosa tražbine, beskamatno, u 24 jednakih tromjesečnih rata po 113,96 EUR bez kamata, s dospijećem svake mjesečne rate posljednjeg dana u tromjesečju nakon proteka počeka od 24 mjeseca od dana pravomoćnosti Rješenja nadležnog Trgovačkog suda kojim se potvrđuje predstečajni Sporazum, odnosno od 21. travnja 2021."

5. U dokaznom postupku sud je pročitao isprave u spisu: rješenje (str. 3. – 4. spisa), rješenje od 28. travnja 1993. (str. 5. – 7. spisa), potvrda (str. 8. – 9. spisa), prijava tražbine (str. 25. – 27. spisa), rješenje Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-2481/2018 od 3. ožujka 2021. (str. 178. – 419. spisa).

6. Nakon ocjene svakog dokaza pojedinačno i svih dokaza zajedno, te na temelju rezultata cjelokupno provedenog postupka u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku "Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 129/00, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 96/08, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 144/22 i 155/23; dalje: ZPP), sud je zaključio da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan, a djelomično nije dopušten.

7. Predmet spora je zahtjev za naknadu štete koju tužitelj potražuje od tuženika kao poslodavca za razdoblje od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2016., a koju je pretrpio isplatama invalidske mirovine i naknade za tjelesno oštećenje.

8. Tužbom od 6. ožujka 2017. tužitelj je na ime naknade štete zbog isplaćenih invalidskih mirovina potraživao iznos od 77.401,20 kn, a zbog isplaćene naknade za tjelesno oštećenje iznos od 11.669,82 kn (ukupno 89.071,02 kn) s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 22. rujna 2016.

9. Kako je nad tuženikom dana 9. studenog 2018. bio otvoren predstečajni postupak rješenjem Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj St-2481/2018, u kojem je tužitelj prijavio glavnicu u iznosu od 89.071,02 kn i uglavničene zatezne kamate u iznosu od 13.965,50 kn (proizlazi iz prijave tražbine na str. 25. – 27. spisa), sud je rješenjem od 20. studenog 2024. pozvao tužitelja da odredi tužbeni zahtjev sukladno odredbi čl. 50. st. 3. Stečajnog zakona ("Narodne novine" broj 71/15, 104/17, 36/22 i 27/24, dalje: SZ), kojom je propisano da se u parnici može se zahtijevati utvrđenje tražbine samo na temelju osnove i u iznosu kako je naznačeno u prijavi ili na ispitnom ročištu, a uz zahtjev za utvrđenje osnovanosti osporene tražbine za koju ne postoji ovršna isprava vjerovnik može zahtijevati namirenje tražbine u opsegu koji je određen potvrđenim planom restrukturiranja, ako se parnica pokreće nakon potvrde plana restrukturiranja.

Uvidom u rješenje ovoga suda posl.br. St-2481/2018 od 12. lipnja 2019. sud je utvrdio da je prijavljena tražbina ovdje tužitelja osporena i da je tužitelja kao vjerovnik upućen na parnicu protiv dužnika radi utvrđenja osporene tražbine odnosno na nastavak već pokrenute parnice ukoliko je ista o toj tražbini u tijeku, u roku od 8 dana od pravomoćnosti rješenja o upućivanju na parnicu odnosno primitka drugostupanjske odluke.

10. Podneskom od 23. studenog 2024. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev tako da sada glasi:

"I. Utvrđuje se da je tražbina tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 u iznosu od 13.675,31 EUR, prijavljena u predstečajnom postupku koji se vodi nad tuženikom pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, poslovni broj St-2481/2018 priznata i utvrđena kao tražbina skupine vjerovnika – neosigurani vjerovnici.

11. Iz rješenja ovoga suda posl.br. St-2481/2018 od 3. ožujka 2021. proizlazi da je potvrđenim predstečajnim sporazumom predviđeno namirenje vjerovnika koji imaju neosiguranu tražbinu – otipi 80%, otplata preostalih 20% tražbina, beskamatno, na način da se umanjeni iznos otplaćuje u 24 jednakih tromjesečnih rata, bez kamata, s dospijećem svake rate posljednjeg dana u tromjesečju nakon proteka počea od 24 mjeseca od dana pravomoćnosti rješenja nadležnog Trgovačkog suda u Zagrebu kojim se potvrđuje predstečajni sporazum.

12. Tuženik nije osporavao da je rješenje o potvrdi predstečajnog sporazuma postalo pravomoćno 21. travnja 2021.

13. Podneskom od 20. siječnja 2026. tužitelj se očitovao kako se iznos konačno postavljenog tužbenog zahtjeva od 2.735,06 EUR odnosi na:

- iznos u visini od 2.054,58 EUR koji se odnosi na invalidsku mirovinu s pripadajućim uglavničenim zakonskim zateznim kamatama u visini od 322,14 EUR, te

- iznosa u visini od 309,77 EUR koji se odnosi na naknadu za tjelesno oštećenje s pripadajućim uglavničenim zakonskim zateznim kamatama u visini od 48,57 EUR.

14. Tuženik nije osporavao obračun uglavničenih zakonskih zateznih kamata.

15. Između stranaka nije sporno da je dana 9. listopada 1987. osiguranik tužitelja, a radnik tuženika DV, doživio nesreću na radu te mu je tužitelj pravomoćnim rješenjem Područne službe u Zagrebu broj 622270 od 28. travnja 1993. priznao pravo na invalidsku mirovinu zbog povrede na radu, te zbog iste povrede priznao pravo i na tjelesno oštećenje pravomoćnim rješenjem broj IN-622270 od 9. svibnja 1989. Nije sporno niti da je u utuženom razdoblju tužitelj isplaćivao svom osiguraniku zbog priznate ozljede na radu invalidsku mirovinu i naknadu za tjelesno oštećenje. Tuženik nije osporavao niti činjenicu da su ozljede na radu nastale zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu.

16. Između stranaka je sporno je li tužbeni zahtjev koji se odnosi na razdoblje isplata od 1. siječnja 2014. do 30. lipnja 2016. zastario te je li tužitelj isplatama mirovine i naknade za tjelesno oštećenje pretrpio štetu, a s obzirom na to da je osiguranik tužitelja rođen **.**.1943., da je u vrijeme donošenja citiranog rješenja (28. travnja 1993. godine) imao preko 27 godina radnog staža te da je dana 25. travnja 2008. godine navršio 65 godina života pa bi, po redovnom toku stvari, tada ostvario uvjete za punu starosnu mirovinu obzirom da raspolaže uvjetom potrebnog radnog staža, sve sukladno čl. 33. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13).

17. Odredbom čl. 161. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/2014, 33/2015, 93/2015, 120/2016, dalje: ZOMO), koji je bio na snazi u vrijeme nastanka štete, je propisano da Zavod ima pravo zahtijevati naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i iako su ta davanja osigurana u mirovinskom osiguranju (st. 1.). Naknada stvarne štete, koju Zavod ima pravo zahtijevati u slučajevima iz ovoga Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja:

1. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu,

2. novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na naknadu zbog tjelesnog oštećenja

3. troškove profesionalne rehabilitacije, kao i novčane naknade u vezi s korištenjem tog prava (st. 2.).

Zahtjevom za naknadu štete Zavod može obuhvatiti ukupnu svotu štete (kapitaliziranu štetu) ili svotu stvarne štete prema isplatama (pojedinih davanja) koja se odnosi na određeno razdoblje (npr. kalendarska godina) (st. 3.). Kada se šteta sastoji u obvezi Zavoda na trajna novčana davanja, taj se iznos štete može zahtijevati i u ukupnom iznosu (kapitalizirana šteta), a izračunava se prema visini priznate mirovine i tablicama aktuarske matematike koje donosi Zavod po prethodno pribavljenom mišljenju ministarstva nadležnog za financije. Zavod može zahtijevati plaćanje naknade štete u ukupnom iznosu i neposredno od društva za osiguranje (st. 4.).

18. Odredbom čl. 162. ZOMO-a je propisano da Zavod ima pravo na naknadu šteta od osobe koja je prouzročila smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičan ili potpuni gubitak radne sposobnosti, tjelesno oštećenje ili smrt osigurane osobe (st. 1.). Ako je štetu iz stavka 1. ovoga članka uzrokovao radnik na radu ili u vezi s radom, odgovaraju poslodavac i radnik solidarno (st. 2.). Za štetu iz stavka 1. ovoga članka odgovara poslodavac ako je šteta nastala zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu, odnosno mjere za zaštitu građana (st. 3.). Korisnik mirovine dužan je na zahtjev Zavoda dostaviti podatke o okolnostima nastanka ozljede koja je uzrokovala smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomični ili potpuni gubitak radne sposobnosti i tjelesno oštećenje ili smrt osiguranika na kojima se temelje davanja (st. 4.).

19. Dakle, odredbom čl. 161. st. 2. t. 1. ZOMO-a je propisano da naknada stvarne štete, koju Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje ima pravo zahtijevati u slučajevima iz tog Zakona, obuhvaća ukupne svote davanja i troškove koji se isplaćuju iz mirovinskog osiguranja i to novčana davanja isplaćena na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu (a ne u razmjernoj svoti, kako je to propisivala odredba čl. 160. st. 2. t. 1. ranije važećeg Zakona o mirovinskom osiguranju). Prema tome, upravo zbog navedenog, tužitelj sukladno odredbama čl. 161. ZOMO-a ima pravo potraživati od tuženika naknadu štete za novčana davanja koja se isplaćuju na teret mirovinskog osiguranja sve dok traje isplata tih davanja i to u svoti novčanih davanja isplaćenih na osnovi priznatog prava na mirovinu u punom iznosu (isto tako i Visoki trgovački sud Republike Hrvatske u presudi posl.br. Pž- 3186/2023 od 14. studenog 2023.). Nisu osnovani tuženikovi navodi kojima upire kako tužitelj ne trpi štetu iz razloga što bi po redovnome tijeku stvari osiguranik tužitelja prije nastanka štete stekao prava za odlazak u starosnu mirovinu. Naime, HZMO ne bi imao pravo na naknadu stvarne štete na osnovi isplaćene invalidske mirovine kada bi iznos invalidske mirovine bio manji od iznosa starosne mirovine koji bi isplaćivao svom osiguraniku da nije bilo štetnog događaja i to za iznos razlike između invalidske i starosne mirovine. Teret dokazivanja da bi visina starosne mirovine koji bi prema redovitom tijeku stvari ostvario tužiteljev osiguranik bila jednaka ili veća od visine isplaćene invalidske mirovine je na tuženiku (čl. 219. st. 1. ZPP-a), dok tuženik na te okolnosti nije predlagao izvođenje nikakvih dokaza. Stoga je sud primjenom pravila o teretu dokazivanja iz čl. 221.a ZPP-a ocijenio da tuženikov prigovor u tom dijelu nije osnovan.

Kako tuženik nije osporavao odgovornost za nastanak štetnog događaja u smislu odredbe čl. 162. ZOMO-a, to tužitelj ima pravo potraživati od tuženika naknadu štete koju je pretrpio isplatama mirovine i naknade za tjelesno oštećenje svom osiguraniku, a čiju je visini dokazao potvrdama na str. 8. i 9. spisa koje u smislu odredbe čl. 230. st. 1. ZPP-a predstavljaju javne isprave.

20. Međutim, sud je ocijenio da je djelomično osnovan tuženikov prigovor zastare.

21. Naime, zahtjev za naknadu štete zastarijeva sukladno odredbi čl. 230. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, dalje: ZOO), kojom je propisano da tražbina naknade štete zastarijeva za tri godine otkad je oštećenik doznao za štetu i osobu koja je štetu počinila.

Odredbom čl. 226. st. 1. ZOO-a je propisano da tražbine povremenih davanja koja dospijevaju godišnje ili u kraćim razdobljima, pa bilo da se radi o sporednim povremenim tražbinama, kao što je tražbina kamata, bilo da se radi o takvim povremenim tražbinama u kojima se iscrpljuje samo pravo, kao što je tražbina uzdržavanja, zastarijevaju za tri godine od dospjelosti svakoga pojedinog davanja.

22. Nisu osnovani tužiteljevi navodi kako zahtjev za naknadu štete zastarijeva u općem zastarnom roku od 5 (pet) godina s obzirom na to da je odredbom čl. 230. ZOO-a izričito propisano u kojem roku zastarijevaju zahtjevi za naknadu štete, pa (opća) odredba o zastarnom roku (čl. 225. ZOO-a) nije primjenjiva u konkretnom slučaju.

23. Nesporno je da je tužitelj potraživao naknadu štete i za ranije razdoblje (što proizlazi iz činjeničnih navoda iz tužbe) pa je već tada znao za štetnika, dok je tužitelju šteta nastajala mjesečno, isplatama pojedinih obroka invalidske mirovine i naknade za tjelesno oštećenje.

24. Tužba je u ovoj pravnoj stvari podnesena 6. ožujka 2017. pa su sve tražbine koje se odnose na mirovine i naknade za tjelesno oštećenje koje su isplaćene u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 5. ožujka 2014. zastarjele.

25. Tužitelj se podneskom od 21. travnja 2026. očitovao po rješenju ovoga suda suda od 14. travnja 2026. navodeći da:

1. Isplaćena invalidska mirovina za:

- siječanj 2014. iznosi 341,71 EUR, a isplaćena je dana 10. veljače 2014.

- veljaču 2014. iznosi 341,71 EUR, a isplaćena je dana 10. ožujka 2014.

- za razdoblje od 1. ožujka do 5. ožujka 2014. iznosi 56,95 EUR, a isplaćena je dana 10. travnja 2014.

Uglavničene zakonske zatezne kamate na pojedine dijelove invalidskih mirovina iznose:

- za siječanj 53,64 EUR,

- za veljaču 53,64 EUR, te

- za razdoblje od 01. ožujka do 05. ožujka 2014. 8,94 EUR

2. Isplaćena naknada za tjelesno oštećenje:

- za siječanj iznosi 51,52 EUR, a isplaćena je dana 10. veljače 2014.

- za veljaču iznosi 51,52 EUR, a isplaćena je dana 10. ožujka 2014.

- za razdoblje od 01. ožujka do 05. ožujka 2014. iznosi 8,59 EUR, a isplaćena je dana 10. travnja 2014.

Uglavničene zakonske zatezne kamate na pojedine dijelove naknade za tjelesno oštećenje iznose:

- za siječanj 8,08 EUR za veljaču 8,08 EUR,

- za razdoblje od 01. ožujka do 05. ožujka 2014. 1,35 EUR.

26. Dakle, u razdoblju od 1. siječnja 2014. do 5. ožujka 2014. je tužitelj isplatio na ime zateznih kamata i glavnice (mirovine i naknade za tjelesno oštećenje) iznos od 454,95 EUR-a, dok 20% tog iznosa iznosi 90,99 EUR. U tom dijelu je osnovan tuženikov prigovor zastare pa je za taj iznos tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan. Zastarom glavnog potraživanja zastarijevaju i kamate, dok tužitelju šteta nastaje isplatama mirovine i naknade za tjelesno oštećenje.

27. U preostalom dijelu koji iznosi 2.644,07 EUR sukladno planu rekonstruiranja tuženika koji predviđa otplatu 20% iznosa tražbine, je tužbeni zahtjev osnovan jer u tom dijelu nije osnovan tuženikov prigovor zastare. Tuženik je taj iznos dužan platiti sukladno planu restrukturiranja beskamatno, u 24 jednakih tromjesečnih rata po 110,17 EUR bez kamata, s dospijećem svake mjesečne rate posljednjeg dana u tromjesečju nakon proteka počeka od 24 mjeseca od dana pravomoćnosti Rješenja nadležnog Trgovačkog suda kojim se potvrđuje predstečajni Sporazum, odnosno od 21. travnja 2021."

28. Tužbe nije dopuštena u dijelu pod točkom I. tužbenog zahtjev kojim tužitelj zahtijeva da sud utvrdi da je tražbina tužitelja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623 u iznosu od 13.675,31 EUR, prijavljena u predstečajnom postupku koji se vodi nad tuženikom pred Trgovačkim sudom u Zagrebu, poslovni broj St-2481/2018, priznata i utvrđena kao tražbina skupine vjerovnika – neosigurani vjerovnici.

29. Naime, nesporno je da je tužiteljeva tražbina osporena, a ne priznata i utvrđena, i da je tužitelj upućen na parnicu radi utvrđenja da njegova osporena tražbina postoji, na što je sud u skladu s načelom otvorenog pravosuđenja upozorio tužitelja na ročištu za glavnu raspravu održanom 11. lipnja 2026.. Stoga podnošenje tužbe radi utvrđenja da je njegova prijavljena tražbina priznata i utvrđena je u suprotnosti s rješenjem stečajnog suda o upućivanju na parnicu i kao takva u tom dijelu tužba sukladno odredbi čl. 187. st. 2. ZPP-a nije dopuštena. Stoga je sud u tom dijelu odbacio tužbu kao nedopuštenu.

30. Stranke nisu potraživale troškove parničnog postupka.

U Zagrebu, 14. srpnja 2026.

Sutkinja

Ines Božić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem je presuda objavljena ako je stranka bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, odnosno u roku od 15 dana od primitka presude ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, a podnosi se putem ovog suda u dva primjerka za sud i po jedan za svaku protivnu stranku.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.

Prijavite se Besplatno se registrirajte