Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Gundulićeva 27

21000 SPLIT

Ovr-1388/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

Z A K LJ U Č A K

Općinski sud u Splitu, po sutkinji Vesni Šprljan Prelević, a na prijedlog više sudske savjetnice Nade Bajić, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Stečajna masa iza EGBERT d.o.o. u stečaju, Zagreb, Zagorska ulica 22, OIB: 52065882855, zastupana po stečajnoj upraviteljici Jadranki Meštrović iz Zagreba, a oboje po punomoćniku Vedranu Kolograniću, odvjetniku u Splitu, protiv ovršenka INERO d.o.o., Split, Solinska 80, OIB: 66690397116, zastupan po punomoćniku Draganu Mijoču, odvjetniku u Splitu, 14. srpnja 2026.

r i j e š i o j e:

I.Odbija se prijedlog ovršenika da sud naloži Financijskoj agenciji odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zapljenjenih sredstava po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja od 28. svibnja 2026. temeljem presude Trgovačkog suda u Splitu, br. Povrv-1039/2011 od 11. prosinca 2012., kao neosnovan.

i

z a k l j u č i o  j e:

I.Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana, računajući od dana dostave ovog zaključka, pokrene parnični postupak radi proglašenja nedopuštene pljenidbe i prijenosa u postupku koji se vodi kod Financijske agencije po Zahtjevu za izravnu naplatu ovrhovoditelja temeljem presude Trgovačkog suda u Splitu, br. Povrv-1039/2011 od 11. prosinca 2012. iz žalbenog razloga iz čl. 50. st. 1. toč. 7., 9. i 11. Ovršnog zakona.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda 9. lipnja 2026. godine zaprimljen je prijedlog ovršenika za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenom i odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava u postupku koji se vodi kod Financijske agencije temeljem zahtjeva ovrhovoditelja za izravnu naplatu tražbine.

2. Ovršenik u bitnome navodi da će mu provedbom ovrhe nastati nenadoknadiva odnosno teško nadoknadiva šteta jer se radi o iznosu čiji bi prijenos na račun ovrhovoditelja ugrozio njegovo redovno poslovanje. Također poziva se na dio potraživanja koje je po njegovom mišljenju u zastari, navodi da predmetna osnova za plaćanje nije valjano ispunjena, pa se po njoj ne može postupiti, da ovrhovoditelj nema osnovano potraživanje u navedenom iznosu prema ovršeniku.

3. Ovrhovoditelj se očitovao na prijedlog ovršenika pobijajući ga u cijelosti.

4. Odredbom članka 210. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" 112/12, 25/13 i 93/14, 55/16 i 73/17 i dalje – dalje OZ), propisano je da nakon što primi obavijest o tome da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbina na temelju isprave iz članka 209. stavka 1. ovog Zakona, prema odredbi članka 209. stavka 5. ovog Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će naložiti Agencija da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava odnosno rješenje kojim će pljenidbu i prijenos proglasiti nedopuštenim, dok je u stavku 2. istog Zakona propisano da se na prijedlog za odgodu prijenosa iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog zakona o odgodi ovrhe, a na prijedlog za proglašenje pljenidbe i prijenosa nedopuštenim iz stavka 1. ovog članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovog Zakona o žalbi protiv protiv rješenja o ovrsi (članci 50. i 53.).

5. Odredbama čl. 65. st. 1. toč. od 1-10 OZ-a taksativno su navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a nakon što sud utvrdi da su obje pozitivne pretpostavke, objektivni i subjektivni uvjet za odgodu ovrhe, ispunjeni.

6. Po mišljenju ovog suda nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe, jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu ili da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Naime, ovršenik navodi da traži odgodu ovrhe jer bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta s obzirom da se radi o blokadi iznosa od 52.161,60 eura, pa bi prijenos tog iznosa na račun ovrhovoditelja ugrozio njegovo redovno poslovanje, a ovrhovoditelj je društvo u stečaju koje nema imovinu koja bi bila dostatna za povratnu isplatu ovršeniku zaplijenjenog iznosa.

7. Pljenidba novčanog iznosa ne predstavlja nužno nenadoknadivu štetu za ovršenika, iako je po prirodi stvari ovrha uvijek otegotna za ovršenika. Bitno je naglasiti da vjerojatnost nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete primarno ovisi o imovinskim prilikama ovrhovoditelja, odnosno o tome jeli imovina ovrhovoditelja dostatna za naknadu (povratnu) isplatu ovršeniku onog iznosa koji je u postupku izravne naplate zaplijenjen s ovršenikova računa i prenesen ovrhovoditelju. Zbog navedenog, ovršenik je dužan dokazati da ovrhovoditelj nema imovinu ili da njegova imovina nije dostatna za naknadno namirenje ovršenika. Zahtjevom za izravnu naplatu ovrhovoditelj traži naplatu iznosa koji mu je dosuđen temeljem ovršne isprave koja je donesena 11. prosinca 2012, pravomoćna 13. srpnja 2016, a ovršna 09. studenog 2016. Dakle, ovršenik izbjegava postupiti po predmetnoj presudi cijelo desetljeće. Zaplijenjena i prenesena novčana sredstva na računu ovrhovoditelja temeljem Zahtjeva za izravnu naplatu, predstavljaju stečajnu masu ovrhovoditelja do kojih novčanih sredstava je dužan doći stečajni upravitelj sukladno Stečajnom zakonu. Prenesena sredstva na IBAN račun ovrhovoditelja bi bila ostvarenje stečajne mase, što je nužno provesti u stečajnom postupku, a ostvarena stečajna masa se sukladno odredbama Stečajnog zakona do konačne diobe ne smije i ne može raspoređivati. Ovršenik ima mogućnost da u postupku diobe prijavi potraživanje za koje smatra da je osnovano. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u točki I. izreke rješenja.

8. Odredbom članka 52. OZ-a propisano je da će sud prvog stupnja dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana, ako je žalba izjavljena iz razloga predviđenog u članku 50. stavak 1. točke 7 i točke 9. do 11. OZ-a, dok je stavkom 3. istog članka propisana obveza suda prvog stupnja donijeti zaključak kojim će ovršenika uputiti u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, ukoliko ovrhovoditelj ospori postojanje razloga zbog kojih je žalba izjavljena ili se ne očituje u roku od 8 dana.

9. Glede navedenog, a temeljem članka 55. st. 1. OZ-a i članka 210. stavkom 1. i 2. OZ-a riješeno je kao u zaključku.

U Splitu, 14. srpnja 2026.

Sutkinja:

Vesna Šprljan Prelević

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja stranka može izjaviti žalbu u roku od 8 dana od dana primitka pisanog otpravka istog. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a za Županijski sud. Protiv zaključka nije dopušten pravni lijek temeljem čl. 11. st. 5. Ovršnog zakona. Ako je protiv zaključka podnesen pravni lijek, sud će odluku o nedopuštenosti pravnog lijeka donijeti zajedno s odlukom kojom se utvrđuje, odnosno završava postupak ovrhe, odnosno osiguranja.

DNA:

– Ovrhovoditelju po pun.

– Ovršeniku po pun.

– Fina Split