Republika Hrvatska
Županijski sud u Zagrebu
Trg Nikole Šubića Zrinskog 5
Poslovni broj: Gž R-350/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Ksenije Jakovčević, kao predsjednice vijeća, Lidije Bošnjaković, kao sutkinje izvjestiteljice i članice vijeća te Jadranke Matić kao člana vijeća , u pravnoj stvari tužiteljice SZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Marku Krpanu odvjetniku iz Zagreba, Boškovićeva 16, protiv tuženika REPUBLIKA HRVATSKA, OIB: 52634238587, za Ministarstvo unutarnjih poslova, zastupanog po OGDO-u iz Zagreba, radi naknade štete, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-98/2024-67 od 30. ožujka 2026., dana 14. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu posl. br. Pr-98/2024-67 od 30. ožujka 2026., u pobijanim točkama I, III i IV izreke.
II Odbija se zahtjev tuženika za naknadom troška sastava žalbe kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom u točki I. nalaže se tuženiku, isplatiti tužiteljici na ime naknade neimovinske štete, zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje, iz štetnog događaja od 13.07.2022. iznos od neto 6.200,00 eura (slovima: šettisućadvjestoeura), sa pripadajućim zateznim kamatama tekućim od 23.01.2024. do isplate. U točki II odbija se dio tužbenog zahtjeva s osnove naknade neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u iznosu od 973,67 eura, kao pravno neosnovan. U točki III nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici, na ime naknade imovinske štete- tuđa pomoć iznos od neto 398,17 eura sa pripadajućim zateznim kamatama a u točki IV nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 2.914,41 € sa zateznim kamatama.
2. Citiranu presudu žalbom pobija tuženik i to u točki I, III i IV izreke iz žalbenog razloga iz čl. 353. st. 1. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. – pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/19. i 80/22 - dalje: ZPP) s prijedlogom da ovaj sud pobijanu presudu preinači podredno istu ukine uz naknadu troška sastava žalbe.
3. Žalba je neosnovana.
4. U donošenju pobijane presude prvostupanjski sud nije počinio niti jednu apsolutno bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. St. 2. ZPP-a na koju ovaj žalbeni sud pazi po službenoj dužnosti u smislu čl. 365. St. 2. ZPP-a.
5. Predmet spora u ovoj pravnoj stvari je zahtjev tužiteljice za naknadom štete radi povrede prava osobnosti uslijed ozljede na radu koju je zadobila 23. siječnja 2024. kao kuharica u PU Zagrebačkoj kada se nakon pripremanja hrane, prilikom pranja dna velikog kotla poskliznula, te je pala na rub kotla pri čemu se ozlijedila slomivši tri rebra na lijevoj stražnjoj aksilarnoj liniji, od čega se jedno rebro zabilo u pluća stvorivši krvavi podljev.
6. Tijekom prvostupanjskog postupka kao i u žalbenom postupku nije sporna odgovornost tuženika kao poslodavca tužitelja , kao niti opseg zadobivenih ozljeda već isključivo visina dosuđene naknade neimovinske štete kao i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege, odnosno primjena materijalnog prava iz čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21- dalje u tekstu ZOO-a ) i čl. 1095 st.1 ZOO-a.
7. Iz danog obrazloženja proizlazi da je prvostupanjski sud u postupku na te okolnosti proveo dokaz medicinskim vještačenjima i te da je na temelju nalaza i mišljenja dr . AZ psihijatra utvrdio da je tužiteljica u štetnom događaju trpjela sekundarni strah (zbog tjelesnih ozljeda i posljedica istih blagog intenziteta po ozljedi prva četiri dana, a potom po saznanju da je potrebno ostati u bolnici i da je slomila rebra, jakog intenziteta slijedećih 1 dan, nastavno umjerenog intenziteta četiri dana, a potom blagi nastavni još 30 dana, sve kumulativno. Kasni strah u vidu zabrinutosti za ishode liječenja/rehabilitacije je cijenjen u ocjeni smanjenja životne aktivnosti. Vještak smatra da su kod tužiteljice psihijatrijske posljedice predmetne nezgode na radu uzrokovale smanjenje životne aktivnosti od 4%. dok temeljem nalaza i mišljenja medicinskog vještaka mr. sc. Božidara Šebečića, stalnog sudskog vještaka iz kirurgije, ortopedije i traumatologije utvrdio da je tužiteljica SZ rođena 1970. god, daje zbog zadobivene ozljede kod tužitelja je došlo do povrede tjelesnog i duševnog zdravlja. Stanje po serijskom prijelomu tri rebra na lijevoj strani prsnog koša (prijelom 6. rebra nije zarastao) uz povremene bolove na mjestu prijeloma uzrok je smanjenja životne aktivnosti od 5%. 13.07.2022. godine stradala na radnom mjestu. Kod pranja velikog kotla za hranu udarila prsnim košem u rub kotla. Vještak psihijatar je iz svoje domene ocijenio smanjenje životne aktivnosti od 4%. Ukupno smanjenje životne aktivnosti iznosi 8%. (Usaglašeno s vještakom za psihijatriju dr. AZ). Tužiteljica je zbog zadobivenih ozljeda i tijekom liječenja trpila fizičke bolove jačeg intenziteta 3 dana, srednjeg intenziteta 15 dana i manjeg intenziteta 60 dana kumulativno. Zaostali kronični bolovi uključeni su u smanjenje životne aktivnosti. Tuđa pomoć joj je bila potrebna u opsegu 2 sata dnevno 5 tjedna, u opsegu 1 sata dnevno 4 tjedna za obavljanje težih kućnih poslova, za nabavku i pripremu hrane i sl.. Liječenje tužiteljice je završeno, odnosno zdravstveno stanje se stabiliziralo 23.02.2023. godine.
8. Stoga je, suprotno iznesenim žalbenim navodima prvostupanjski sud imajući u vidu trajanje i jačinu fizičkih bolova duševnih bolova i straha, te dob tužiteljice u vrijeme nastanka štetnog događaja (52 godine starosti) dosudio naknadu neimovinske štete u vidu pravična novčana naknada u iznosu od ukupno 6.200,00 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama temeljem cit. čl. 1100. st. 1. i st. 2. ZOO-a.
9. Također j istoj temeljem čl. 1095. st.1 ZOO-a pravilno dosuđena i naknada imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege u visini za ukupno 98 sati od 398,17 eura.
10. Žalbeni navodi kojima tuženik upućuje na pogrešnu primjenu orijentacijskih kriterija i iznosa za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete VSRH-a od 29. studenog 2002 također su neosnovani.
11. Naime, naknada nematerijalne štete je strogo individualizirana i ovisi o nizu elemenata konkretnog slučaja, što znači da objektivno nema mogućnosti matematičkog izračuna naknade, a koji bi bio univerzalan u svim predmetima. Orijentacijski kriteriji i iznosi za utvrđivanje visine pravične novčane naknade neimovinske štete, tzv. okvirna mjerila donesena na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske od 29. studenoga 2002. imaju, a kako to njihov naziv govori samo svrhu okvirnog orijentira i pomoći sucima u određivanju naknade.
12. Sukladno tome neosnovane su i žalbene tvrdnje tuženika o previsoko dosuđenom iznosu novčane naknade za neimovinsku štetu jer kao što je naprijed navedeno sve okolnosti konkretnog slučaja opravdavaju dosudu upravo dosuđenog iznosa.
13. Odluka o trošku temelji se na čl. 154. st. 2. ZPP-a koji propisuje da u slučaju djelomičnog uspjeha stranaka u parnici će sud najprije utvrditi postotak u kojem je svaka uspjela, zatim od postotka stranke koja je uspjela u većoj mjeri, oduzeti postotak kako je to pravilno i učinio prvostupanjski sud kada je tužiteljici dosudio pripadajući parnični trošak kao u pobijanoj točki III izreke a koju točku tuženik u bitom pobija samo posljedično pobijajući o odluku o glavnoj stvari. Iz navedenih razloga pobijana presuda je potvrđena temeljem čl. 368 st.1 ZPP-a kao u izreci.
14. Kako tuženik nije uspio sa žalbom to istom ne pripada pravo na naknadu troška sastava žalbe (čl. 154. st. 1. ZPP-a).
U Zagrebu, 14. srpnja 2026.
Predsjednica vijeća
Ksenija Jakovčević
