Republika Hrvatska

Općinski sud u Velikoj Gorici

Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

Poslovni broj: R1-18/2024-13

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Velikoj Gorici, po sutkinji toga suda Marini Caren Smolčić, u izvanparničnom predmetu predlagatelja DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnica Jasminka Trubelja, odvjetnica u Zagrebu, protiv protustranke IH, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Željko Macan, odvjetnik u Velikoj Gorici, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 14. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnine upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Velikoj Gorici, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koja se sastoji od kčbr. [katastarska čestica] Ulica hrvatske mladeži 1062m2, oranica 433m2, dvorište 498m2, stambena zgrada, Velika Mlaka, Ulica hrvatske mladeži 19 112m2, gospodarska zgrada 19m2, ukupno: 1062m2, koja je u suvlasništvu predlagatelja DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i protustranke IH, OIB: [osobni identifikacijski broj], svaki u 1/2 dijela,

i to civilnom diobom – sudskom prodajom na javnoj dražbi, a iznos dobiven prodajom će se podijeliti suvlasnicima razmjerno suvlasničkim dijelovima.

II. Izvršenje odluke o razvrgnuću može zahtijevati svaki od suvlasnika koji je sudjelovao u postupku razvrgnuća, bez obzira na to na čiji je zahtjev sud odlučivao.

Obrazloženje

1. Predlagatelj DH, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: predlagatelj) je protiv protustranke IH, OIB: [osobni identifikacijski broj] (dalje u tekstu: protustranka) podnio 12. veljače 2018. prijedlog radi razvrgnuća suvlasništva u kojem navodi kako su stranke pred ovim sudom 18. svibnja 2016. zaključile sudsku nagodbu pod poslovnim brojem Mir-7/2014, P-690/14 kojom nagodbom su utvrdili suvlasničke udjele uz obvezu izvođenja dogovorenih preinaka za izvođenje kojih su isto tako postigle sporazum o snošenju troškova. Budući protustranka nije surađivala na izvršenju sudske nagodbe to ustaje s predmetnim prijedlogom i predlaže odrediti način razvrgnuća sukladno navedenoj sudskoj nagodbi na način da sudski vještak na temelju uviđaja izradi nalaz i mišljenje na koji način se mogu izvršiti preinake kako su iste stranke dogovorile člankom 4. Nagodbe, koji radovi se moraju izvesti i po kojim cijenama pri čemu troškove izvođenja takvih radova strane snose na jednake dijelove.

1.1. Na ročištu održanom 23. svibnja 2018. predlagatelj je ponovio svoj prijedlog za razvrgnućem sukladno sudskoj nagodbi postignutoj između stranaka uz dodatni prijedlog da na temelju uviđaja s građevinskim vještakom sud utvrdi da li je moguće provesti geometrijsku diobu, imajući u vidu postojeću sudsku nagodbu kao i da se izvrši procjena nekretnine.

2. Na istom ročištu protustranka je izjavila svoju suglasnost na prijedlog predlagatelja odnosno suglasna je da se suvlasnička zajednica predmetne nekretnine razvrgne sukladno sudskoj nagodbi na način da predlagatelju nakon razvrgnuća pripadne prizemlje kuće, a njoj kat kuće.

3. Odredbom čl. 49. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14. i 81/15., dalje: ZV) propisano je da suvlasnici sporazumno određuju način razvrgnuća, u granicama mogućeg i dopuštenog.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom dokumentacije priložene spisu, pregledan je zemljišnoknjižni izvadak za predmetnu nekretninu, proveden je uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina dipl. ing. građ. ĐH, pregledan je nalaz i mišljenje sudskog vještaka (stranice 31-53 spisa), uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka za geodeziju ing. geod. Vladimira Zelenike, pregledan je nalaz i mišljenje sudskog vještaka (stranice 79- 88 spisa).

5. Obzirom suvlasnički omjeri stranaka na način kako su upisani u zemljišnoj knjizi nisu sporni, ovaj sud na temelju uviđaja obavljenog na licu mjesta 12. studenog 2018. te nalaza i mišljenja sudskog vještaka za graditeljstvo ĐH dipl.ing.građ., utvrdio da se predmetna nekretnina sastoji od izgrađenog zemljišta na kojem se nalazi građevina – kuća i dvorišna pomoćna zgrada.

5.1. Provjerom u zemljišnoj knjizi na dan donošenja ove odluke utvrđeno je da je zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utrnut te predmetna nekretnina sada dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

6. Vještak u svom nalazu i mišljenju izlaže da je geometrijska podjela moguća na način kako je opisano u Nagodbi, ali takva podjela zahtjeva znatne radove dogradnje i rekonstrukcije postojećeg objekta te je potrebno odvojiti i sve komunalne priključke.

6.1. Nadalje, je u svom nalazu i mišljenju je dao procjenu tržišne vrijednosti nekretnine navodeći kako je istu procjenu izradio temeljem činjeničnog stanja, važeće prostorno-planske dokumentacije, smjernicama iz stručne literature, te je sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15.), Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (Narodne novine 105/15.), Zakona o prostornom uređenju (Narodne novine 153/13.) i drugih relevantnih propisa primijenio za izračun vrijednosti pripadajućeg zemljišta predmetne nekretnine koristio poredbenu metodu (za procjenu vrijednosti zemljišta) i troškovnu metodu (za procjenu vrijednosti građevina).

6.2. Primjenjujući navedene metode te nakon analize prikupljenih podataka utvrđuje prosječnu vrijednost u iznosu 1.537.000,00kn/203.994,96Eur.

7. U očitovanju na primjedbe predlagatelja vještak se podneskom od 9. srpnja 2019. očitovao i dodao kako definiranje radova koji su potrebni da bi se realiziralo dogovoreno Nagodbom podliježe izradi potrebne dokumentacije što nije i ne može biti zadatak vještačenja. Ponavlja kako je za geometrijsku diobu potrebno izvođenje građevinskih radova za realizaciju kojih je potrebno pribaviti određenu dokumentaciju, a samim uviđajem je utvrđeno da ne postoje zasebne samostalne funkcionalne cjeline .

8. Na uviđaju 18. listopada 2019. izveden je dokaz geodetskim vještačenjem te je vještak geodetske struke ing. geod. Vladimir Zelenika u svom nalazu i mišljenju, temeljem stvarnog stanja nekretnine izradio tri varijante razvrgnuća predmetne suvlasničke zajednice geometrijskom diobom.

8.1. Predlagatelj je izjavio svoju suglasnost s podjelom prema varijanti 1. nalaz i mišljenja vještaka Zelenike, dok se protustranka nije suglasila niti sa jednim prijedlogom vještaka odnosno nije bila suglasna da se podjela izvrši po bilo kojoj od danih varijanti.

9. Rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba Požega, poslovni broj Gž-913/2020 od 6. studenog 2020. ukinuto je prvostupanjsko rješenje poslovni broj R1-13/18 od 9. srpnja 2020. kojim je određena geometrijska dioba, temeljem nalaza vještaka geodetske struke, budući vještak geometar ne daje jasne razloge za takvu diobu, niti sud navodi razloge iz kojih bi proizlazilo da je tako određena dioba dopuštena i moguća i da su njome ostvareni pravni učinci diobe.

10. U ponovljenom postupku stranke su pokušale realizirati radove kojima bi se ispunio dogovor iz Nagodbe međutim bezuspješno pa je protustranka predlagala postupak obustaviti budući geometrijska dioba kako je utvrđena Nagodbom u naravi nije provediva iz kojeg razloga nije osnovan prijedlog predlagatelja, a na koju činjenicu u svom obrazloženju ukazuje i drugostupanjski sud kada navodi kako predložena geometrijska dioba nije moguća.

11. Rješenjem Županijskog suda u Slavonskom Brodu, Stalna služba Požega, poslovni broj Gž-493/2022 od 12. siječnja 2024. ukinuto je prvostupanjsko rješenje poslovni broj R1-49/2020 od 12. siječnja 2022., predmet je vraćen ovom sudu na ponovi postupak pred drugim sucem pojedincem.

11.1. U obrazloženju drugostupanjske odluke navodi se kako iz nalaza i mišljenja građevinskog vještaka, obzirom na zatečeno stanje nekretnine, geometrijska dioba nije moguća slijedom čega osnovano protustranka u žalbi dovodi u sumnju zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja kojim je određena geometrijska dioba, a temeljem nalaza vještaka geometra, budući u svom nalazu vještak geometar ne daje jasne razloge za takvu diobu, niti sud u pobijanom rješenju ne navodi razloge iz kojih bi proizlazilo da je tako određena dioba dopuštena i moguća, te da su njome ostvareni pravni učinci diobe pa upućuje prvostupanjski sud u ponovljenom postupku o prijedlogu za diobu odlučiti vodeći računa o ranije navedenom, utvrdit i činjenice koje su relevantne za predloženi način diobe i nakon toga donijeti novu odluku vodeći računa da se sudska dioba određuje sukladno strogim zakonskim odredbama i da ostvaruje relevantne pravne učinke.

12. U ponovljenom postupku stranke su u cijelosti ostale kod svojih prijedloga te su na ročištu održanom 21. svibnja 2021. sporazumno pokušali definirati načine izvedbe podjele predmetne nekretnine, međutim na ročištu održanom 21. rujna 2021. je utvrđeno kako stranke nisu uspjele postići sporazum oko podjele već (poenskom od 18. listopada 2021.) protustranka predlaže obustaviti postupak budući je utvrđeno kako geometrijska dioba nije moguća.

13. Prvostupanjski sud donio je 6. travnja 2022. odluku poslovni broj R1- 49/2020 kojom ponovno određuje geometrijsku diobu nekretnine stranaka koju odluku ukida Županijski sud u Slavonskom Brodu, Stalna služba Požega, rješenjem poslovni broj Gž-493/2022 od 12. siječnja 2024.

13.1. Iz drugostupanjske odluke između ostalog proizlazi kako je prvostupanjskim rješenjem sud suprotno zakonskim odredbama, odredio geometrijsku diobu nekretnina, temeljem sudske nagodbe od 18. svibnja 2016., iako u smislu članka 73. stavak 3. ZV-a uopće nije utvrđeno da bi se radilo o samostalnim uporabnim cjelinama, a osim toga i iz nalaza građevinskog vještaka ĐH proizlazi da etažni dijelovi nisu samostalne uporabne cjeline i da je potrebno izvršiti znatne radove dogradnje i rekonstrukcije objekta, te odvojiti sve komunalne priključke (str. lista 65).

13.2. Budući takav način diobe nije pravilan, zakonit i dopušten, niti ima valjane učinke sudske diobe, jer u biti ne predstavlja ni geometrijsku diobu , a ni diobu etažiranjem, to je valjalo prvostupanjsko rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovni postupak, ali pred drugim sucem pojedincem uz uputu da će sud u ponovnom postupku zatražiti od predlagatelja (ili od obje stranke) da se izjasne kakvu točno diobu suvlasništva predlažu, utvrdi da li je tako predloženi način diobe po zakonu dopušten i moguć, te o predloženom načinu diobe zakonito odlučiti, odnosno odrediti civilnu diobu, ako predloženi način diobe nije dopušten i moguć, a sudska dioba suvlasništva bude i dalje zahtijevana.

14. U nastavku postupka predlagatelj se, u smislu drugostupanjske upute, izjasnio podneskom od 24. veljače 2025. u kojem navodi da ostaje kod prijedloga za razvrgnućem pri čemu stavlja protustranci daljnje prijedloge u smjeru postizanja sporazuma oko načina podjele te u konačnici navodi da će, ukoliko se protustranka ne izjasni o navedenom prijedlogu, niti dostavi protuprijedlog, predložiti razvrgnuće civilnom diobom.

15. Na ročištu održanom 27. ožujka 2025. sudski vještak dipl. ing. ĐH je, povodom prijedloga protustranke, usmeno je izložio i dopunio svoj nalaz i mišljenje te dodao vezano za mogućnost geometrijske diobe predmetnog objekta za provedbu etažiranja, odnosno formiranja posebnih dijelova nekretnine, da je nužan uvjet izvođenje svih potrebnih građevinskih i obrtničkih radova koji su nužni da bi se formirale zasebne cjeline, svaka s posebnim ulazom i s vlastitim komunalnim priključcima. Izrada plana posebnih dijelova je, prema prethodno navedenom, moguća tek nakon što se na objektu u cijelosti izvedu svi potrebni radovi. Cjeline kako su ih stranke u svojoj nagodbi međusobno podijelile prema trenutnom stanju ne ispunjavaju uvjete za uspostavu posebnih dijelova te ih se ne može smatrati samostalnim uporabnim cjelinama. Samim ispunjavanjem čl. 4. i 5. Nagodbe ne bi bili ispunjeni u cijelosti uvjeti za uspostavu posebnih dijelova već je potrebno još dodatnih radova uključujući i priključke, odnosno instalacije za svaku cjelinu. Za sve navedene radove, uvažavajući trenutne tržišne cijene radova i materijala, su očekivani značajni troškovi u slučaju izvođenja potrebnih radova.

16. Podneskom od 29. ožujka 2025. predlagatelj je predložio, a obzirom na mišljenje stalnog sudskog vještaka izneseno na raspravi održanoj 27. ožujka 2025. godine po kojem mišljenju geometrijska dioba nije moguća, da se razvrgnuće provede civilnom diobom. Naknadno su stranke suglasno dogovorile i o istome obavijestile sud podnescima od 3. travnja 2025. i 16. travnja 2025. kako će zajednički nastojati pribaviti i izraditi projektnu dokumentaciju i izvesti potrebne radove naznačen Nagodbi stranaka od 18. svibnja 2016. Dopisom od 14. studenog 2025. sud je pozvao stranke izvijestiti o stanju realizacije dogovora sudske nagodbe uz upozorenje da će u protivnom sud protekom ostavljenog roka smatrati da stranke nisu postupile po sudskoj nagodbi i donijeti odluku sukladno stanju u spisu. Na dopis suda u ostavljenom roku nije odgovoreno.

17. Budući stranke nisu postigle sporazum o ostvarenju diobe u skladu sa zaključenom nagodbom poslovni broj Mir-7/14, P-690/14 od 18. svibnja 2016. (str. lista 6) to ostaje prijedlog predlagatelja da se, obzirom na mišljenje stalnog sudskog vještaka izneseno na raspravi održanoj 27. ožujka 2025. po kojem mišljenju geometrijska dioba nije moguća, razvrgnuće provede civilnom diobom.

18. U materijalnopravnom smislu prvostupanjski sud odluku o razvrgnuću suvlasničke zajednice predmetnih nekretnina temelji na članku 50. ZV prema kojem je sud vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a mogući je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona (stavak 1.), a ako nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (stavak 2.), dok je stavkom 4. istog članka određeno da će sud, ako dioba iz stavka 2. ovog članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).

19. Budući je provedenim postupkom utvrđeno da nije moguća geometrijska dioba na način da strankama pripadnu jednakovrijedne čestice ili formirani posebni dijelovi u skladu s njihovim suvlasničkim omjerima bez značajnih troškova, a sporazum između stranaka o načinu razvrgnuća nije postignut te ne postoji pravo na isplatu propisano odredbom članka 51. ZV, ovaj prvostupanjski sud je u smislu odredbi članka 50. ZV odlučio kao u izreci ovoga rješenja, odnosno odlučio je da će se suvlasnička zajednica stranaka na predmetnoj nekretnini razvrgnuti civilnom diobom, a dobiveni iznos podijeliti sukladno suvlasničkim udjelima.

20. Pritom se navodi da se civilna dioba, odnosno prodaja predmetne nekretnine na javnoj dražbi provodi prema pravilima Ovršnog zakona (Narodne novine 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/2022., 6/2024.; dalje: OZ), dakle na način propisan odredbama čl. 273. OZ-a, u vezi s čl. 80.-90. istog Zakona.

Velika Gorica, 14. srpnja 2026.

Sutkinja:

Marina Caren Smolčić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u tri (3) istovjetna primjerka u roku od petnaest (15) dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, a o istoj odlučuje nadležni Županijski sud.

DN-a:

- Predlagatelju, po pun.

- Protustranci, po pun.