REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola

Poslovni broj R1 Ob-248/2023-55

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli-Pola po sucu toga suda Eleni Vukotić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnoj stvari predlagateljice REŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupana po punomoćnici Orjani Makovac, odvjetnici u Bujama, protiv protustranke RE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupanog po punomoćniku Metka Hrga odvjetnici u Poreču, uz sudjelovanje mlt. HE, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa] zastupane po posebnoj skrbnici GE, iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka i Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Poreč-Parenzo, OIB: 52966791065, radi lišenja roditeljske skrbi, dana 14. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog predlagateljice REŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj] od 2. svibnja 2023. radi lišenja roditeljske skrbi protustranke - RE, OIB: [osobni identifikacijski broj] u odnosu na mlt. HE, OIB: [osobni identifikacijski broj], kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev predlagateljice za naknadu troška ovog postupka.

Obrazloženje

1. Predlagateljica je 2. svibnja 2023. podnijela prijedlog radi lišenja roditeljske skrbi protustranke - RE, OIB: [osobni identifikacijski broj] u odnosu na mlt. HE. Navodi da je otac zanemarivao i grubo kršio roditeljsku odgovornost, dužnost i prava. U bitnom navodi da Mlt. HE, još za vrijeme trudnoće majke bila je izložena teškim oblicima nasilja, kako fizičkog, tako i onog verbalnog, odnosno psihičkog. Počinitelj navedenih kaznenih djela bio je upravo ovdje protustranka, a takvo njegovo postupanje nastavilo se i nakon rođenja mlt. HE sve do prestanka bračne zajednice između bioloških roditelja djeteta. Za vrijeme trajanja njihove bračne zajednice, mlt. HE bila je izložena gotovo svakodnevnom nasilju od strane RE. Ne samo što je ona osobno bila žrtva, već je prisustvovala nasilju nad njezinom majkom, koje se također odvijalo gotovo svakodnevno. Nakon prestanka zajednice života, majka i zakonska zastupnica maloljetne HE, protiv protustrake RE, podnijela je kaznenu prijavu, a što je rezultiralo pokretanjem kaznenog postupka protiv protustranke, navedenog u toč. II ovog prijedloga. Iz kaznenog spisa i mučnih svjedočanstava naročito majke, proizlazi kakvim su sve oblicima nasilja od strane protustranke, mlt. HE i njezina majka bile izložene. Međutim, ni nakon prestanka bračne zajednice, nije prestala zloupotreba djetetovih prava, s obzirom da je protustranka potpuno ignorirala sudsku odluku o razvodu braka te ostvarenju susreta i druženja sa djetetom, na način da je dijete viđao proizvoljno i rijetko, da bi u konačnici odlučio potpuno prestati viđati svoju maloljetnu kćer i tako punih 10 godina. Za napomenuti je da protustranka ne bi uredno podmirivao niti dužne mjesečne iznose uzdržavanja, da majka djeteta protiv njega nije pokrenula postupak prisilne naplate. Predlaže da se oca liši roditeljske skrbi u odnosu na mlt. HE. Potražuje i trošak postupka.

2. Maloljetnom djetetu je u postupku imenovana posebna skrbnica GE iz Centra za posebno skrbništvo, Podružnica Rijeka.

3. Protustranka se protivila predloženoj mjeri ističući da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni zakonski uvjeti da se protustranku liši roditeljske skrbi u odnosu na njihovo zajedničko mlt. dijete HE. Osporava u cijelosti sve navode predlagateljice. Predlaže odbijanje prijedloga predlagateljice.

4. Posebna skrbnica mlt. djeteta predložila je da se u postupku mišljenje mlt. djeteta pribavi putem psihologinje suda. Navedeno predlaže iz razloga što iz prethodno dostavljene dokumentacije proizlazi da je mlt. dijete u prethodnim sudskim postupcima imalo reakcije u vidu izrazite uznemirenosti, plača te da je na isti način reagiralo i pri razgovoru sa stručnim djelatnicima HZSR kao i prilikom provedbe vještačenja u postupku koji se vodio pri Općinskom sudu u Pazinu, stalna služba u Poreču pod poslovnim brojem R1 Ob-381/2019. Posebna skrbnica smatra da s obzirom na navedeno, da bi stručna osoba bila adekvatnija za utvrđivanje mišljenja djeteta.

5. Mišljenje mlt. HE pribavljeno je za potrebe ovog postupka putem stručne suradnice ovog suda – psihologice HEŽ. Rezultati psihološke obrade djeteta ukazuju da mlt. dijete prema majci i poočimu iskazuje emocionalnu toplinu, privrženost i pozitivne stavove dok u odnosu na oca iskazuje negativne stavove, emocije straha, mržnje, alijenacije, nepostojanja odnosa, kontakata i nepostojanja želje da se to u budućnosti promjeni. Ukazuju i da je mlt. HE uključena u sukob između roditelja na način da svoj odnos sa majkom promatra kroz partnerski odnos bioloških roditelja te da svoj odnos sa ocem doživljava preko identifikacije sa majkom. Rezultati ukazuju da ravnopravne uloge majke i poočima koji zajedno upravljaju odnosom, pružaju podršku i utočiste djetetu te sudjeluju u izgradnji djetetovih stavova. Sve svoje uspjehe dijete pripasuje majci i počimu, djetetovi odgovori sugeriraju da kod djeteta ne postoji želja za ponovnim uspostavljanjem veze s biološkim ocem jer je on u njenom životu izbrisan. Dijete nije ostavilo prostor za ponovno uspostavljanje odnosa oca i djeteta, majka definira percepciju situacije za dijete i traži od djeteta da preuzme tako definiranu percepciju. Biološki otac pojavljuje se samo kao komplikacija koja dovodi internaliziranu percepciju djeteta u pitanju. Dijete je putem socijalnog utjecaja majke internaliziralo majčine percepcije, stavove i mišljenja te vrijednosti kao jedinu istinu. Djetetovo mišljenje je dakle nastalo instrumentalizacijom odraslih iz njene uže socijalne okoline i smatra se naučenim. Ukazuje se da dijete ima iskrivljenu percepciju objektivnosti i valjanosti rada stručnjaka u sustavu socijalne skrbi i pravosuđa jer sve što nije usklađeno sa njenom internaliziranom percepcijom je laž i svi koji misle drugačije žele joj dobro. Utvrđeno je da je prilikom posjeta institucijama u nizu nalaza registrirani instrumentalizirani pritisci vezano za izjave djeteta, ali i njegovo ponašanje (snimanje, zapisivanje pitanja). Analiza psihološke obrade ukazuje da su stavovi djeteta prema ocu odraz majčinih percepcija i utjecaja. Majka bi trebala poduzeti svjesne korake u smanjivanju razine stresa i anksioznosti kod djeteta kao preduvjet smanjivanja razine stresa i anksioznosti kod djeteta kao preduvjet smanjenja rizika njezinog mentalnog zdravlja i povećanja kvalitete njenog života. Uloga majke je izrazito važna za sadašnje i buduće funkcioniranje djeteta. Psihologica smatra da prisutna anksioznost kod djeteta, stavovi, vrijednosti i odbijajuća ponašanja djeteta su potaknuta interpretacijama niza događaja i atribucijama ponašanja oca od strane socijalne okoline, ponajviše majke koje sa kojom dijete živi, te uvažavajući navedeno upozorava da je dijete u riziku od emocionalnog zlostavljanja.

6. Sud je u cijelosti prihvatio utvrđenja koja proizlaze iz psihološke obrade djeteta provedenom po stručnoj suradnici ovog suda – psihologu jer je ista u suglasju sa rezultatima ranije provedene psihijatrijske i psihološke obrade djeteta, a koja je provedena po sudskim vještacima (psihologu i psihijatru) u sudskom postupku koji se vodio pri Općinskom sudu u Pazinu, stalnoj službi u Poreču pod poslovnim brojem R1 Ob-381/2019 te sudskom postupku koji se vodi pri ovome sudu pod KZD 10/2025. Iz svih ranijih nalaza sudskih vještaka proizlazi utvrđenim činjenica da je dijete potpuno involvirano u neriješeni visoko konfliktni odnos partnerski odnos svojih roditelja, da dijete izražava povezanost sa majkom, mlađom braćom i očuhom, da svojeg očuha doživljava kao oca, a da u odnosu na biološkog oca prezentira potpuno otuđenje. Utvrđeno je da takva potpuna involviranost djeteta u sve konfliktne odnose majke i oca i nakon prekida njihove životne zajednice onemogućuje dijete da normalno funkcionira te da su kod djeteta prisutni psihosomatski problemi (ospi, glavobolja, temperatura, bolovi u želucu). Nije sporno niti da su vještaci uputili roditelje, da je nužno u svrhu rješavanje predmetne problematike, hitno uključivanje djeteta u odgovarajući psihoterapijski tretman kod licenciranog dječjeg psihoterapeuta. I roditelji su upućeni u uključivanje u odgovarajuće psihoterapijske tretmane, a kako bi bolje razumjeli utjecaj svojih postupaka na razvoj djeteta.

7. Sud prihvaća i zaključak stručnog suradnika – psihologa i u dijelu u kojem ukazuje da dijete ima iskrivljenu percepciju objektivnosti i valjanosti rada stručnjaka u sustavu socijalne skrbi i pravosuđa te da dijete sve što nije usklađeno sa njegovom internaliziranom percepcijom je laž i da svi koji misle drugačije žele joj dobro, budući da je sud uvidom u ranije vođene postupke koji su se vodili između stranaka, utvrdio da je kako dijete tako i majka iskazivala niz neprimjernih ponašanja u odnosu na sud, vještake, ali i djelatnike HZSR (osobito isto utvrđeno uvidom u spis Općinskog suda u Pazinu, stalna služba u Poreču poslovni broj R1 Ob-381/2019). S time u svezi sud cijeni i ponašanje majke u tijeku ovog postupka, (predstavke na postupanje stručne suradnice - psihologice ovog suda), a iz kojeg ponašanja proizlazi da majka u suštini nastavlja sa istim problematičnim obrascima ponašanja, a kojima negativno utječe na psihološki, mentalni i emotivni razvoj svojeg djeteta. S time u svezi sud smatra osobito zabrinjavajućim činjenicu da je uvidom u očitovanje stručne suradnice – psihologice ovog suda u spisu Su 60/2025 (i sama predlagateljica je u tijeku ovog postupka predložila uvid u predmetni spis) utvrđeno da je prilikom drugog susreta psihologinje i djeteta, a nakon eskalacije djetetovog verbalnog agresivnog ponašanja, da je razgovoru po pozivu psihologinje, nazočio pravosudni policajac. Psihologica se na predstavke predlagateljice očitovala na način da je iste okarakterizirala kao vršenja pritiska na nju kao stručnu suradnicu ovog suda te je ukazala da su rezultati psihološke obrade koje uključuju prikupljanje mišljenja djeteta i sam opis postupka temeljito opisani u izvješću psihologa- stručnog suradnika ovog suda.

8. Sukladno članka 172. stavku 3. Obiteljskog zakona („Obiteljski zakon (Narodne Novine broj: 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023. i 156/2023. dalje: ObZ) pribavljeno je i izvješće i procjena Hrvatskog zavoda za socijalni rad Područni ured Poreč (dalje HZSR).

9. Uvidom u izvješće i procjenu HZSR od 31. siječnja 2025. utvrđeno je da je zaključak stručnog tima u bitnom da otac, ovdje protustranka, ne prima niti od jedne fizičke osobe ili institucije, nikakve informacije o mlt. HE, a od pokušaja ponovne uspostave odnosa s kćeri početkom 2018. pa do danas. Saznanja koja otac ima o djetetu su iz sudskih postupaka. Proizlazi i da iako je majka prijavljivala oca za obiteljsko nasilje, u vrijeme prijava se nije protivila ostvarenju osobnih odnosa oca i djeteta. Utvrđeno je i da je otac u više postupaka iskazivao nezadovoljstvo načinom kako se održavaju susreti njega i djeteta, ali da se o tom problemu nije službeno obraćao nadležnom HZSR ili drugoj instituciji do 2018. Stručni tim HZSR smatra da je u konkretnom slučaju teško utvrditi točnost navoda roditelja, a koji bi činili elemente za lišenje roditeljske skrbi. Smatraju sa je razvidno da mlt. HE nema razvijen odnos sa ocem, da majka selektivno slijedi upute specijalista i da nije suradljiva u određivanju i provođenju mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta tijekom 2018. Proizlazi i da je otac mlt. dijete viđao do zadnje trećine 2016. pred njegovu operaciju . Ukazuju da kod oca provedenim kombiniranim psihijatrijsko psihologijskim vještačenjem je utvrđeno da otac ne pokazuje znakove duševne bolesti, privremenog ili trajnog duševnog poremećaja ili karakteropatije. Testiranjem psihologa HZSR u ovome postupku može se zaključiti da se na planu ličnosti i stavova oca ne uočavaju pokazatelji koji bi ukazivali na njegovu nesposobnost brige o kćeri ili mogućnosti ugroze iste. Utvrđeno je da je otac u svim postupanjima HZSR sudjelovao sa HZSR te je majci davao sve potrebne suglasnosti i odobrenja za dijete. Zaključak je da otac, ovdje protustranka, unatoč nastojanjima, ne uspijeva ostvariti sadržaj roditeljske skrbi u vidu primanja informacija o školovanju djeteta, sudjelovanju u obrazovnoj i zdravstvenoj skrbi, kao i ostvarivanju osobnih odnosa. S druge strane utvrđeno je da je protustranka uvijek plaćala uzdržavanje svojeg djeteta. HZSR u provedenom postupku nije utvrdio da protustranka zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava, a na način zbog čega bi mu bilo potrebno odrediti predloženu mjeru lišenja roditeljske skrbi.

10. U provedenom dokaznom postupku izvršen je uvid i u dokumentaciju priloženu spisu te je izvršen uvid i u spis ovog suda poslovni broj P Ob-314/2024, KZD 10/2025, P Ob-234/2024, P Ob-198/2024 (sada P Ob-11/2026), Su-60/2025, spis Općinskog suda u Pazinu, stalna služba u Poreču P-229/2021, R1 Ob-381/2019 te Ovr Ob- 2/2021.

11. Provedeno je i saslušanje predlagateljice i protustranke.

12. Ocjenom i analizom provedenih dokaza na način kako propisuje odredba članak 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. dalje: ZPP) sud je ocijenio da prijedlog predlagateljice nije osnovan.

13. Prema odredbi članka 170. ObZ-a sud će roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi da roditelj zloupotrebljava ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava.

14. Odredbom članka 171. ObZ-a propisane su posebne pretpostavke za lišenje roditeljske skrbi.

15. Prema odredbi članka 171. točci 3. ObZ-a, osim u slučaju iz članka 170. ObZ- a, sud u izvanparničnom postupku roditelja može lišiti prava na roditeljsku skrb ako na temelju izvješća centra za socijalnu skrb proizlazi da roditelj ne poštuje mjere, odluke i upute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio centar za socijalnu skrb ili sud. Predmetnom zakonskom odredbom propisana je mogućnost lišenja roditeljske skrbi u situaciji skrivljenog ponašanja roditelja kako prije tako i nakon izricanja prethodno određenih mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.

16. U provedenom dokaznom postupku sud nije utvrdio da su u odnosu na protustranku, oca mlt. HE, ispunjene niti opće, a niti posebne pretpostavke za lišenje roditeljske skrbi u odnosu na mlt. HE.

17. Svoj zaključak sud temelji na utvrđenim činjenicama konkretne obiteljske situacije, a koja je izrazito kompleksna. Naime, sud je u provedenom dokaznom postupku utvrdio da iako protustranka ne održava osobne odnose sa mlt. HE od kraja 2016., a otkada je otac praktički isključen iz života mlt. HE, da navedena činjenica sama po sebi ne predstavlja razlog da se oca liši roditeljske skrbi u odnosu na mlt. HE. Naime, u opsežno provedenom dokaznom postupku utvrđeno je da je majka, ovdje predlagateljica, svojim postupanjem kroz duže vremensko razdoblje otuđila dijete od oca, a što sud sukladno provedenim dokazima u ovom postupku kvalificira i kao emocionalno zlostavljanje djeteta. Sud je uvidom u nalaze i mišljenje sudskih vještaka koji su izrađeni za potrebe drugih sudskih postupaka, ali i uvidom u procjenu i zaključak Hrvatskog Zavoda za socijalni rad Područni ured Poreč izrađenom za potrebe ovog postupka utvrdio da je majka od prekida životne zajednice onemogućavala i opstruirala odnos djeteta i oca, da je odbijala uspostaviti sa ocem adekvatnu roditeljsku komunikaciju, da je kontinuirano otežavala, a kasnije i onemogućavala održavanje osobnih odnosa oca i djeteta, da ocu nije dostavljala informacije vezane za dijete, da je dijete opterećivala neprimjernim informacijama vezanim za partnerski sukob sa protustrankom kao i za kaznene postupke koje je pokrenula protiv protustranke, da je pokretala sudske postupke promjene prezimena djeteta iz očevog u majčinog te da je u tim postupcima utvrđeno da majka opetovano postupala na štetu i dobrobit djeteta, da je majka marginalizirala i otuđila dijete od oca te da je aktivno podržavala situaciju u kojoj se majčin sadašnji partner predstavlja kao otac djeteta. Utvrđeno je i da je protustranka pokretala sudske postupke radi ponovne uspostave osobnog odnosa s djetetom, međutim da iste nisu dovele do navedenog, budući da je u tim postupcima utvrđeno da dijete manifestira ekstremnu mržnju prema ocu, da odbija bilo kakav kontakt sa ocem i da je djetetovo mišljenje o biološkom ocu i stav prema njemu identifikacija s mišljenjem majke i užeg socijalnog kruga.

18. Tako je u utvrđeno da je u životnoj zajednici stranaka rođena **.**.2009. mlt. HE. Utvrđeno je da su prije prekida životne zajednice oba roditelja ravnopravno sudjelovala u zajedničkoj skrbi i odgoju njihova mlt. djeteta. Utvrđeno je da je životna zajednica stranaka prekinuta u lipnju 2012. kada je predlagateljica zajedno sa mlt. HE otišla iz zajedničkog kućanstvo. Predlagateljica tada prvi put iznosi navode o nasilju protustranke u odnosu na nju i njihovo zajedničko mlt. dijete te vezano za navedeno podnosi i kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu.

19. Uvidom u ovosudni spis KZD 10/2025 utvrđeno je da se pri ovome sudu vodi kazneni postupak pod poslovnim broj Kzd 10/2025, a u kojem postupku je rješenjem ovog suda poslovni broj Kovm-25/2025 od 2. travnja 2025. potvrđena Optužnica Općinskog državnog odvjetništva u Pulu poslovni broj KO- DO-394/2023 od 20. prosinca 2023. protiv protustranke, a zbog kaznenog djela iz članka 177. stavka 2. KZ/11 i kaznenog djela iz članka 139. stavak 2. i 3. u vezi KZ /11. U navedenom postupku do donošenja odluke u ovoj izvanparničnoj stvari nije donesena presuda kojom bi protustranka bila oglašena krivim za predmetna kaznena djela. Uvidom u spis utvrđeno je da je u navedenom postupku provedeno kombinirano psihologijsko i psihijatrijsko vještačenje mlt. HE. Uvidom u pisan i nalaz i mišljenju od 28. travnja 2023. sudski vještaci - psihijatar ŽE i psiholog EE ustvrđuju da se provedenim vještačenjem kod mlt. HE ne bilježe simptome duševne bolesti, nedovoljnog duševnog razvitka, niti nekih drugih, težih, duševnih smetnji. Utvrđuju da je dijete u vrijeme vještačenja u razdoblju adolescencije, odgovarajućeg mentalnog razvoja, da je sposobnost djetetovog opažanja, memoriranja i reproduciranja adekvatna, sukladno dobi i mentalnom razvoju. Dijete razlikuje istinu od laži i maštu od stvarnosti te ima primjeren stupanj moralnog zaključivanja. U odnosu na djetetovo sjećanje i autentične reprodukcije inkriminiranih događaja od 2008. do 2013. zbog činjenice da je tada bila dijete jasličke dobi, isto je upitno, pa se s dovoljnom dozom forenzičke značajnosti ne može isključiti da su sadržaji i sjećanja povezani s tim razdobljem djetetova života (do navršene treće godine života djeteta) posljedica instrumentalizacije drugih osoba. Vještačenjem je dobiven profil emocionalno osjetljive osobe, s prisutnim simptomima anksioznosti i zabrinutosti koji su uzrokovani cjelokupnim nepovoljnim miljeom u kojem se dijete odgaja neprimjerno potpuno involvirana u neriješeni partnerski visoko konfliktan odnos njenih roditelja. Dijete izražava povezanost sa majkom, mlađom braćom i očuhom, kojeg naziva i doživljava ocem, a u odnosu na biološkog oca prezentira potpuno otuđenje. Navodi se i da potpuna involviranost u sve konfliktne okolnosti vezane uz oca i majku i nakon prekida njihove životne zajednice onemogućuje mlt. HE da mirno rješava svoje razvojne adolescentske konflikte što rezultira psihosomatskim problemima (osip, glavobolja, temperatura, bolovi u želucu, problemi sa spavanjem). Zaključak vještaka je da se ne preporuča ispitivanje djeteta na sudu jer bi isto imalo negativnih posljedica na njezin psihički razvoj.

20. Utvrđeno je i da je brak stranaka razveden presudom Općinskog suda u Poreču – Parenzo poslovni broj P Ob-349/12 od 14. veljače 2013. Predmetnom odlukom suda tada je određeno da će mlt. HE stanovati sa majkom, a da će se osobni odnosi djeteta i oca odvijati svake srijede od 16,00 do 19,00 sati te svaki drugi vikend od subote od 10,00 do 18,00 sati i nedjelju od 10,00 do 18,00 sati, sedam dana tijekom zimskih praznika i 15 dana tijekom ljetnih praznika te svaki drugi blagdan od 10,00 do 18,00 sati. Određena je i obveza uzdržavanja ocu. Utvrđeno je i da je komunikacija među roditeljima nakon prekida životne zajednice bila loša i da se odvijala uglavnom preko sms-ova. Utvrđeno je i da je predlagateljica tijekom 2013. zasnovala novu bračnu zajednicu u kojoj je dobila dvoje djece. Utvrđeno je da je 2015. predlagateljica pri HZSR pokrenula postupak promjene prezime mlt. HE u djevojačko prezime „ REŽ“. Predlagateljica tada navodi da joj je dijete u dobi od 6 godina izjavilo da bi htjelo promijeniti svoje prezime u majčino prezime, te da dijete oca ne viđa dvije godine, da otac ne dolazi u vrtić i da se ne raspituje o djetetu. Protustranka je na HZSR izjavila suprotno, navodeći u bitnom da se djetetom unazad osam mjeseci viđa rjeđe, u prosjeku jednom mjesečno. Navodi da ga je majka djeteta u početku obavještavala o informacijama vezanim za dijete, ali da je zatim prestala. Navodi da je komunikaciju sa majkom djeteta sveo na minimum jer ga je majka od prestanka životne zajednice često prijavljivala policiji te da je zbog toga komunikaciju sa istom sveo na minimum. Navodi da ga majka djeteta nije upoznala sa namjerom da promijeni prezime djetetu te da je o navedenom saznao preko HZSR.

21. Utvrđeno je i da je u provedenom postupku pri HZSR zahtjev predlagateljice za promjenu djetetova prezimena odbijen rješenjem HZSR od 11. ožujka 2016. Majka je navedeno rješenje izjavila žalbu, te rješenjem Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku od 22. svibnja 2017. žalba majke odbijena. U obrazloženju te odluke među ostalim je navedeno da je nedopustivo i protivno interesima djeteta da se dijete kroz institut promjene prezimena instrumentalizira od strane roditelja, a radi postizanja svojih osobnih ciljeva i želja kao i da je nedopustivo i protivno interesima djeteta, da se otac marginalizira i da se podržava situacija u kojoj se majčin sadašnji suprug smatra i predstavlja ocem djeteta, što majka podržava, umjesto da di jete raste s jasnom spoznajom o tome tko mu je otac.

22. Utvrđeno je da otac tijekom 2016. bio teško bolestan, te je tijekom 2017. bio na operaciji i dugotrajnom oporavku. Utvrđeno je da u to vrijeme otac nije održavao osobne odnose sa mlt. HE. Utvrđeno je da otac majku djeteta o navedenom nije obavijestio, navodi da je bio u strahu od iste. Utvrđeno je i da su prije razboljenja protustranke osobni susreti oca i djeteta odvijali otežano, da je protustranka po HE dolazio pred majčinu kuću, da bi dijete bilo samo ispred kuće i čekalo ga. Utvrđeno je da od 2018. majka djeteta odbija kontakt sa ocem djeteta, da je isključila mobitel te da od 2018. otac više ne može uspostaviti kontakte sa mlt. HE, a zbog čega se 2. ožujka 2018. obratio i HZSR. Utvrđeno je da je otac zadnji put vidio dijete krajem 2016., i to dva tri tjedna prije njegove operacije tumora na testisima. U razgovoru provedenim sa majkom, majka tvrdi da protustranka dijete ne viđa od 2013. te želi da se susreti oca i djeteta odvijaju pod nadzorom stručne osobe. Otac je tada bio suglasan da prijedlogom da se njemu i majci kao roditeljima izrekne mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta i da se prate određeno vrijeme susreti njega i djeteta. Otac je bio suglasan i sa psihološko- psihijatrijskoj procjeni cijele obitelji. Majka djeteta je prvotno prihvatila određivanje mjere, da bi zatim odbila da se osobni odnosi oca i djeteta održavaju pod nadzorom stručne osobe. Mjera na kraju nije određena, a majka je upućena da potraži stručnu pomoć za dijete. Otac je tijekom 2018. od osnovne škole zatražio informacije o školovanju svoje kćeri te je tada od stručne službe škole dobio osnovne informacije za dijete, ali nije dobio pristup za e dnevnik. Školski djelatnici tada ocu navode da se majka protivi kontaktu oca i djeteta te ga upućuju na nadležni HZSR u svrhu rješavanja predmetne obiteljske situacije.

23. Utvrđeno je i da je majka djeteta ponovno tijekom 2019. pokrenula postupak pri sudu radi promjene djetetovog prezimena iz „ HE“ u „ R“. Sud je izvršio uvid u predmetni spis koji se vodio pri Općinskom sudu u Pazinu pod poslovnim brojem R1 Ob- 381/2019 te je utvrđeno da je pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Pazinu poslovni broj R1 Ob-318/2019 od 30.lipnja 2026. odbijen prijedlog predlagateljice za odobrenje zastupanja mlt.djeteta za promjenu osobnog imena djeteta iz HE u GEŽ.

24. Uvidom u predmetni spis utvrđeno je da je u istome postupku provedeno kombinirano psihijatrijsko – psihologijsko vještačenje stranaka i mlt. GEŽ po stalnom sudskom vještaku spec. psihijatru dr. Heleni Marčinko i po stalnom sudskom vještaku prof. psihologu ŽEŽ.

25. U odnosu na majku provedenim psihologijskim vještačenjem, a temeljem rezultata primijenjenih psihodijagnostičkih sredstava, utvrđeno je da je majka osoba povoljnih kognitivnih sposobnosti te sukladnih funkcija pamćenja i senzomotornih aktivnosti, nisu pronađene indikacije u smjeru organske cerebralne disfunkcije. Na području ličnosti, dobiveni profili ne sugeriraju postojanje duševne bolesti, registriran je obrambeni pristup u okviru samoopisa te tendencija ka idealizaciji. Dobiveni profili jasno sugeriraju sumnjičavu i izrazito osjetljivu osobu koja ne prepoznaje jasno svoja ograničenja i sposobnosti, te da ima karakteristike grandioznosti ili narcističnosti. Zato da su majčini odnosi s drugima vjerojatno napeti i nestabilni te da ih je teško održati. Kod majke je registrirana i sklonost ka osjećaju da se s njom ne postupa pravedno i to da dodatno doprinosi složenim interpersonalnim odnosima koji su karakterizirani izmjenjivanjem idealizacije i obezvrjeđivanja. Navedeno potvrđuje i mišljenje psihijatra o postojanju elemenata Nestabilnog poremećaja osobnosti. U skladu sa strukturom svoje osobnosti majka nije svjesna psiholoških smetnji svoje kćeri, kao ni važnosti postojanja oba roditelja u unutarnjem emocionalnom svijetu djeteta. Takav nedostatak uvida u psihološku težinu s kojom se mlt. GEŽ suočava pokazuje niske empatijske kapacitete majke, a što da je također u skladu sa mišljenjem psihijatra. U psihijatrijskom dijelu majka ne boluje od neke duševne bolesti, trajnog ili privremenog duševnog poremećaja, a u psihološkoj strukturi pokazuje elemente Nestabilnog poremećaja osobnosti (F60.31) kroz pervazivni model nestabilnosti u interpersonalnim odnosima, slici same sebe i izrazite impluzivnosti. Pokazuje mahnite napore kako bi se izbjeglo stvarno ili izmišljeno napuštanje, u interpersonalnim odnosima izmjenjuju idealizacija i obezvrjeđivanje, majka ima nestabilnu sliku same sebe, prolazne, uz stres vezane interpretativne ideje.

26. U odnosu na oca temeljem podataka koji su prikupljeni u psihologijskom dijelu, kod oca je utvrđeno povoljno kognitivno funkcioniranje, skladne senzomotorne aktivnosti i mnestičke funkcije i prikupljeni podaci ne sugeriraju postojanje cerebralne disfunkcije. Na području ličnosti, na temelju prikupljenih podataka primjenom psihologijskih mjernih instrumenata ne bilježe se podaci koji bi sugerirali postojanje duševne bolesti ili dubokih emocionalnih smetnji. Kroz više dobivenih profila bilježi se depresivnost i obeshrabrenost. Pristup odgovaranju ne bilježi tendencije ka pristranosti i idealizaciji slike o sebi. Dobiveni profili ne govore u prilog psihosomatskim tendencijama. Kod oca, a na temelju dobivenih podataka, utvrđuje se da se radi o emocionalno toploj osobi sačuvane osjećajnosti, moguće je da u strukturi osobnosti postoji nedostatak asertivnosti, u smislu nerazvijenog kapaciteta za zauzimanje za sebe. Tijekom susreta s kćeri otac je tijekom vještačenja plakao, a u komunikaciji s vještakinjama izjavio je da će odmah otići ukoliko će to pomoći da se djevojčica smiri. Navedeno govori u prilog empatijskim kapacitetima oca, a što potvrđuje mišljenje psihijatra. U psihijatrijskom djelu vještačenja otac ne pokazuje znakove duševne bolesti, privremenog ili trajnog duševnog poremećaja ili karakteropatije.

27. U odnosu na mlt. HE (u trenutku provođenja vještačenja imala je 11 godina i 6 mjeseci) vještaci zaključuju da je dijete povoljnih kognitivnih sposobnosti, sukladnih senzomotornih aktivnosti i prosječnih mnestičkih funkcija. Kod iste nisu zabilježeni podaci koji bi sugerirali organsku cerebralnu disfunkciju. Na području ličnosti, uz vidnu potrebu za idealiziranjem prikazivanjem (i doživljavanjem) sebe i svojega života, registriran je i otpor ka komunikaciji s vještakinjama, kao i prema radu na testnom materijalu. Dobiveni profili u značajnom dijelu da su neupotrijebljivi zbog pristranosti i potrebe za prikazivanjem sebe u idealiziranom svijetlu. Projektivne tehnike koje su neovisne od volje ispitanika da bilježe izražene poteškoće na području tjeskobe i anksioznosti, mogućnost depresivnosti i emocionalne hladnoće. Bahatost u pristupu djevojčice da se povezuje s ponašanjem tipičnim za otuđenu djecu koja su zbog pozicije u kojoj osjećaju da sami odlučuju o svojim kontaktima s roditeljem od kojega su otuđeni zapravo stavljena u poziciju moći koja nije primjerena njihovoj dobi. Mlt. HE da je jasno i snažno otuđena od oca, da ga naziva čudovištem i da ga ne gleda u njegovom smjeru tijekom susreta. Takvo izrazito snažno otuđenje u kojemu mlt. HE svoga oca vidi kao "čudovište" koje za nju predstavlja utjelovljenje zla, da je pogubno za njeno psihološko zdravlje, jer mrzeći oca da mrzi polovinu sebe obzirom da se svaki čovjek psihološki sastoji od svoje majke i svoga oca. Ističu da svaki pojedinac ukoliko ne može spojiti dobro i loše u sebi, u svojim roditeljima i u drugim ljudima ne može odrastati u psihološki i emocionalno zdravu osobu. Mišljenje vještaka je da iskazivanje mlt. HE o događaju koji je iznosila i pred posebnom skrbnicom, iz vremena kada je "ona bila u hodalici" temeljem svih saznanja neurokognitivne znanosti ne može biti autentično, obzirom da sjećanje pojedinca ne mogu sezati prije treće godine života, a i ta sjećanja se kroz rast djeteta gube. Istraživanja da pokazuju da se sjećanja trogodišnjaka održavaju na razini od 60% kod djece između 5 i 7 godina života, dok već u dobi od 8 i 9 godina padaju ispod 40%. A za raniju dob djeteta da postoji infantilna amnezija koja je povezana s razvojem hipokampusa koji se nalazi u temporalnom dijelu mozga, a njegov se razvoj uglavnom završava tek u dobi od 4 godine, a po nekim teorijama traje i do 7 godine života. Nadalje, iskazivanje mlt. HE da nije popraćeno primjerenim emocionalnim reakcijama te da nedostaje detalja, opisa interakcija, logičke strukturiranosti (…hodala je i puzala, vjerojatno je sjela i na pod …). Otuđenje mlt. HE od oca, temeljem prikupljenih podataka da je takvog intenziteta i karaktera da je ista razvila više teških simptoma i psihijatrijskih poremećaja kako se navodi u mišljenju psihijatra. Vještakinje smatraju da mlt. HE treba ozbiljan i egzistentan psihoterapijski tretman. Prema psihijatrijskom djelu vještačenja mlt. HE pokazuje teže smetnje iz kruga konverzivnog poremećaja (F44.7). U stresovnim situacijama mlt. HE pokazuje više simptoma koji pogađaju voljnu, motoričku ili osjetilnu funkciju koja upućuje na neurološko ili drugo opće stanje (tremor, trzaji facijalne muskulature, gušenje). Mlt. HE pokazuje i simptom zvan hipermnezija, a to da je česti simptom kod induciranih hipnotskih stanja djece koja su podvrgnuta procesu otuđenja od drugog roditelja. Često da se radi o tzv. "implantiranim sjećanjima", a ta stanja da su uvod u teže disocijativne reakcije koje se javljaju kasnije u razvoju djeteta. Kod mlt. HE da postoje inicijalni simptomi Disocijat ivnog poremećaja identiteta (F44.81), do tog poremećaja se dolazi na način kada osobe koje su djeci skrbnici, a to su najčešće roditelji, njeguju dijete u psihološkom i tjelesnom smislu. Tada da služe kao sigurna baza iz koje dijete crpi utjehu i podršku i na taj način ostvaruje tzv. "sigurnu privrženost". Odgovori tih osoba prema djetetu da određuju kako će dijete gledati na svijet i odnose u budućnosti. Poseban oblik privrženosti tzv. "dezorganizirana privrženost" da se razvija kada osoba koja je skrbnik i kojoj je zadaća da njeguje dijete zlostavlja dijete, često plaši dijete, iskrivljeno komunicira osjećaje i ima visoko nerealistična očekivanja od djeteta u što se ubraja i traženje zaštite od djeteta ili oslanjanje na dijete. Skrbnici (roditelji) koji postupaju na način koji izaziva tu vrstu privrženosti tzv. dezorganizirana privrženost" ponašaju se nekongzistentno. Nekada su intruzivni, nekada povučeni u odnosu sa djetetom, a to da izaziva konfuziju kod djeteta. Dijete da usvaja te multiple, ali ne kompatibilne aspekte skrbnika kojeg vidi i kao izvor utjehe, ali i kao samog sebe, pa dijete više ne zna da li je dobro ili loše i ima poteškoće da stvori koherentnu strukturu osobnosti. Tako je dijete u konfuziji, tko su njegovi roditelji i tko je ona. To iskustvo da je u osnovi disocijativnog iskustva. Dijete da još više zbunjuje dilema oko toga da zapravo mora štititi sebe od osobe koja skrbi za njega i prikazati odnos sa tim istim skrbnikom. Osjećaj da je izdao odnosno traume izdaje da se uvijek nađe kod takvog djeteta i objašnjava zaboravljeno zlostavljanje ili micanje traume iz misli. Razvojem disocijacije, dijete da može nastaviti život sa skrbnikom bez intruzivnih sjećanja. Vještaci smatraju da je Mlt. Kiari neophodan kongzistentni psihijatrijski tretman kod licenciranog dječjeg psihoterapeuta .

28. Zaključak vještaka u bitnom je da aktualno mlt. HE pokazuje smetnje iz kruga Konverzivnog poremećaja (F44.7) i naznake razvoja Disocijativnog poremećaja identiteta. Mišljenje vještaka je da promjena imena i prezimena se preporuča ukoliko osoba na tome inzistira tek oko 25 godine kada se pretpostavlja da je razvoj identiteta pri kraju ili završen. Zaključak vještaka je da je mlt. HE da neophodan konzistentni psihoterapijski tretman kod licenciranog dječjeg psihoterapeuta, a za oba roditelja da se može preporučiti psihoterapijske konzultacije kako bi bolje razumjeli utjecaj pojedinih svojih postupaka na razvoj djeteta, a te konzultacije da se mogu provoditi kao mjere nadzora od strane HZSR-a.

29. Prilikom donošenja odluke u predmetu R1 Ob- 318/2019, sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka, dodatno ih saslušavši na ročištu održanom u istome postupku te je nalaz vještaka prihvatio kao objektivan, usmeno obrazložen i izrađen sukladno pravilima struke.

30. Utvrđeno je i da je otac 16. ožujka 2021. pokrenuo ovršni postupak radi ostvarivanja osobnih odnosa sa djetetom. Rješenjem Općinskog suda u Pazinu, stalnoj službi u Poreču, poslovni broj Ovr Ob-2/2021 od 14. lipnja 2023. odbijen je prijedlog protustranke - oca za ostvarivanjem osobnih odnosa sa mlt. HE, a prema pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog suda u Poreču-Parenzo pod posl.br. P- 349/12 od dana 14. veljače 2013. U bitnom je sud u provedenom dokaznom postupku zaključio da dijete i otac već duže vrijeme ne ostvaruju osobne odnose, da iz izraženog mišljenja mlt. djeteta, a koji je u vrijeme davanja mišljenja navršilo 14 godina, proizlazi da mlt. dijete ne želi uopće kontaktirati s ocem, da se ukazuje nužna potreba da se i otac i mlt. dijete uključe u neki vid radionice radi pružanja psihološke potpore i ocu i mlt. djetetu, a sve sa svrhom uspostavljanja komunikacije koja za sada ne postoji kao i uspostave emocionalne povezanosti roditelja i mlt. djeteta, a zbog čega nije moguće prihvatiti zahtjev protustranke za ostvarivanje osobnih susreta sa djetetom po ranijoj odluci suda od 14. veljače 2013. Utvrđeno je i da je otac u predmetnom postupku bio suglasan da se susreti njega i djeteta održavaju i u kontroliranim uvjetima, odnosno uz prisutnost djelatnika HZSR, a sve kako bi se uspostavio odnosi oca i mlt. djeteta.

31. Utvrđeno je i da je otac pri ovome sudu pokrenuo postupak radi izmjene odluke o ostvarivanju osobnih odnosa njega i djeteta , podnošenjem tužbe dana 18. listopada 2024. Uvidom u predmet ovog suda poslovni broj P Ob- 312/2024 utvrđeno je da je tom postupku donesena nepravomoćna presuda poslovni broj P Ob- 312/2024- 44 od 25. lipnja 2026. kojom je odbijen zahtjev oca, ovdje protustranke da se osobni odnosi njega i djeteta odvijaju jednom tjedno u trajanju od dva sata u prostorijama Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Poreč, u trajanju od šest mjeseci od dana kada će nadležni Hrvatski zavod za socijalni rad, Područni ured Poreč imenovati osobu koja će obavljati nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa. Naime, po provedenom dokaznom postupku, sud je utvrdio da dijete manifestira ekstremnu mržnju prema ocu te da je dijete jasno manifestira namjeru da ukoliko susreti budu budu određeni, da će ono odbijati te susrete. Utvrđeno je da je mlt. HE sada dijete sa navršenih 17 godina te da je ista u dva puta kada je proveden razgovor sa njom, jasno iskazivala odbijanje bilo kakve uspostave odnosa s ocem. Sud je također u provedenom dokaznom postupku utvrdio da je djetetovo mišljenje o biološkom ocu i stav prema njemu posljedica identifikacije s mišljenjem majke i užeg socijalnog kruga, međutim uzevši u obzir ekstremnu netrpeljivost i negativan stav mlt. HE prema ocu , neovisno o činjenici da je dijete zakinuto zbog nepostojanja adekvatnog odnosa s ocem, sud je u konkretnom slučaju ocijenio da nije skladu s najboljim interesom djeteta da se susreti oca i djeteta odrede, a s obzirom da bi dijete navedeni susreti kod djeteta očigledno prouzrokovali visoku razinu stresa popraćenog vrlo vjerojatno mogućim tjelesnim i psihološkim manifestacijama.

32. Uvidom u predmetni spis utvrđeno je da je 20. svibnja 2026. provedeno saslušanje sudske psihologinje ovog suda HEŽ ista je u bitnom navela da je kod mlt. HE prisutan strah i ekstremna verbalizacija mržnje prema ocu. Navodi da su mišljenja djeteta u tom dijelu inducirana od drugog roditelja, a što je utvrdila iz psihološke obrade djeteta. Smatra da postoji visoka vjerojatnost da će postojeći odnos mržnje HE prema ocu reflektirati na njezino psihičko zdravlje kao i na neke obrasce ponašanja. Navodi da kada dijete jasno artikulira da neće i ne želi održavati osobne odnose sa drugim roditeljem i ukoliko oni budu određeni, da dijete neće na navedene odlaziti te je mišljenja da se isti, i da budu određeni pod nadzorom stručne osobe, s obzirom na protivljenje djeteta, da se isti ne bi mogli adekvatno odvijati.

33. Saslušanjem predlagateljice i protustranke u bitnom je utvrđeno da je odnos stranaka nakon prekida životne zajednice visoko konfliktan te da je roditeljska komunikacija u znatnoj mjeri bila otežana, a kasnije i prekinuta.

34. U svojem iskazu predlagateljica navodi da otac dijete ne viđa dijete od 2013. Ponavlja optužbe za počinjeno nasilje prema njoj i djetetu, a u vrijeme kada su stranke živjele u bračnoj zajednici. Navodi da dijete ima negativne emocije prema ocu, dijete jako muči što nije promijenila svoje prezime, tu želju je s majkom još iskomunicirala tijekom pohađanja vrtića, te je ona zbog toga dva puta pokretala postupak promjene djetetovog prezimena. Sa protustrankom i dalje ostvaruje zajedničku roditeljsku skrb te na upit navodi da nije nikada pokrenula postupak za dodjelu samostalne roditeljske skrbi. Navodi da otac nije plaćao alimentaciju, da je zbog navedenog pokrenula ovrhu. Navodi da dijete ima samo negativne emocije za oca, nema pozitivnih emocija, jako je vezana za svojeg očuha i braću te predlagateljičinog oca. Nije joj poznato da li je u odnosu na protustranku izrečena kakva mjera od strane HZSR

35. Suprotno iskazu predlagateljice, protustranka navodi da je on sa djetetom održavao osobne odnose i to nakon prekida životne zajednice stranaka pa do kraja 2016., kada razbolio i kada je krenuo na liječenje. Navodi da se tijekom 2018. osobni odnosi njega i djeteta nisu odvijali, da je majka odbijala kontakt sa njim, da je on pokrenuo postupak pri HZSR u svrhu rješavanja navedenog pitanja međutim da stranke nisu postigle dogovor. Otac u svojem iskazu priznaje da je uvijek išao linijom manjeg otpora, da nije htio raditi ništa što bi pogodilo ili ražalostilo mlt. HE. Dok je ranije održavao osobne odnose sa djetetom, dijete bi se veselilo tim susretima, lijepo bi proveli vrijeme zajedno. Navodi da mu je mlt. HE na susretima znalo u razgovoru spomenuti da ju on ne voli, da je je zatvorio u boks za pse, da je on tukao njezinu majku, na što bi on umirio dijete, rekao da ju voli i da ne vjeruje svemu što čuje. Dijete je tada imalo četiri godine. Protustranka priznaje da se susreti sa djetetom do kraja 2016. nisu odvijali sukladno ranije donesenoj presudi, već rjeđe, u pravilu jedanput mjesečno, u pravilu po prethodnom dogovoru sa majkom djeteta. Smatra da nisu ostvareni uvjeti da ga se liši roditeljske skrbi, da je on uvijek aktivno sudjelovao u skrbi za dijete, uvijek je plaćao uzdržavanje, da mu sud niti HZSR nikada nisu izrekli nit jednu mjeru te ističe da u odnosu na njega nije nikada donesena pravomoćna presuda kojom bi on kao otac bio oglašen krivim za počinjenja nasilja prema majci djeteta ili djetetu. Navodi da je od prekida životne zajednice, majka djeteta odbijala imati komunikaciju sa njim te da mu je svega dva puta proslijedila informacije o njihovom djetetu.

36. Sud prihvaća iskaz protustranke budući da je isti u skladu sa ostalim dokazima provedenim u postupku. Sud ne prihvaća iskaz predlagateljice jer je isti smatra subjektivnim, isti nije u skladu sa ostalim dokazima provedenim u postupku, a u suštini nije niti životan i logičan, osobito u dijelu u kojem majka navodi da otac ne sudjeluje u skrbi za dijete, da bi na upit suda navela da dosada nije pokretala postupak radi dodjele samostalne roditeljske skrbi. Nije prihvaćen niti iskaz predlagateljice u dijelu vremenskog razdoblja kada su se prestali održavati osobni odnosi oca i djeteta, budući da je temeljem svih dokaza provedenih u postupku utvrđeno da je otac do kraja 2016. održavao osobne odnose sa djetetom te da je već u tom razdoblju majka sa svojim ponašanjem (odbijanjem komunikacije sa ocem djeteta vezanom za skrb i odgoj djeteta, iznošenjem neprimjernih informacija pred djetetom vezanim za kazneni postupak koji se vodi pred djetetom, odbijanjem suradnje sa HZSR, pokretanjem postupka za promjenu djetetovog prezimena) opetovano osnaživala i poticala udaljenje i otuđenje mlt. HE od oca.

37. Dakle, suprotno tvrdnjama predlagateljice, u provedenom dokaznom postupku nije utvrđeno da je otac zloupotrebljavao ili grubo kršio svoju roditeljsku odgovornost, dužnosti i prava, a nije utvrđeno niti postojanje posebnih pretpostavki za određivanje predložene mjere po odredbi članka 171. ObZ-a. Štoviše utvrđeno je da je otac cijelo vrijeme od prekida životne zajednice poduzimao sve potrebne zakonom predviđene radnje, kako pri HZSR tako i na sudu, a u svrhu održavanja osobnog odnosa sa djetetom kao i izvršavanja roditeljske skrbi u odnosu na mlt. HE. Utvrđeno je da je navedeno očevo postupanje, osobito u dijelu nastojanja oca da ponovno uspostavi odnos sa mlt. HE (otac se još tijekom 2018. pred HZSR bio usuglasio da se osobni odnosi njega i djeteta odvijaju u sklopu mjere HZSR i u nazočnosti stručne osobe HZSR, a što je majka odbila) u pravilu uvijek aktivno onemogućavano od strane majke djeteta i njezinog užeg obiteljskog okruženja. Utvrđeno je da otac plaća uzdržavanje za mlt. HE, da je nakon prekida bračne zajednice stranaka pokušao biti uključen u skrb za dijete, da je pokušao sa majkom djeteta održavati roditeljsku komunikaciju, da je uredno surađivao sa HZSR i majci djeteta davao sve potrebne suglasnost za dijete, da je prijavljivao pri HZSR nemogućnost suradnje sa majkom, a kasnije i nemogućnost uspostave osobnih odnosa sa djetetom. Utvrđeno je i da se osobni odnosi oca i djeteta ne mogu održavati iz razloga što je kod djeteta prisutno snažno otuđenje od oca, a koje je takvog intenziteta i karaktera da se održava i na djetetovo psihičko, emocionalno i fizičko zdravlje. Utvrđeno je i da je dijete putem socijalnog utjecaja majke internalizirano majčine percepcije, stavove i mišljenja te vrijednosti kao jedine ispravne. Utvrđeno je da su prilikom obrade stručnih osoba (vještaka i psihologa) registrirani instrumentalizirani pritisci vezani za izjave djeteta ali i njegovo ponašanje (snimanje, zapisivanje, pitanja). Utvrđeno je i da su prisutna anksioznost kod djeteta, stavovi, vrijednosti i odbijajuća ponašanja djeteta potaknuta interpretacijama niza događaja i atribucijama ponašanja oca od strane socijalne okoline, a ponajviše majke koje sa kojom dijete živi. Sud takvo majčino ponašanje ocjenjuje kao emocionalno zlostavljanje djeteta te zaključuje da je odbijanje djeteta da ima osobne odnose sa ocem upravo rezultat dugotrajno prisutnih problematičnih obrazaca i ponašanja identificiranih na strani majke, koja za direktnu posljedicu po mišljenju ovog suda imaju negativni utjecaj na psihički, fizički i emotivni razvoj mlt. HE, a što je u više navrata potvrđeno u psihološkim i psihijatrijskim obradama djeteta.

38. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci ovog rješenja.

U Puli - Pola, 14. srpnja 2026.

S u d a c

Elena Vukotić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 3 (tri) dana od dana uručenja, odnosno dostave prijepisa odluke. Žalba se podnosi ovom sudu, u 3 (tri) istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud. Žalba protiv ovog rješenja ne odgađa njegovu provedbu.

Dostaviti:

1. Predlagateljici po pun

2. Protustranci po pun

3. posebnoj skrbnici mlt. djeteta

Po pravomoćnosti:

- na znanje HZSR Poreč