REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8
Poslovni broj: Us I-3706/2024-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Jasni Peroš Nikolić, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke Anđele Hambašić, u upravnom sporu tužiteljice RC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenica Emilija Čibarić, odvjetnica iz Odvjetničkog društva Babić & Čibarić d.o.o., Zagreba, Charlesa Darwina 4F, protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, OIB: 95093210687, uz sudjelovanje zainteresirane osobe RCĆ iz [adresa], Ulica 30. svibnja 3, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi građevinske dozvole, nakon održane javne rasprave, dana 14. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, KLASA: UP/II-361-03/24-02/306, URBROJ: 531-03-4-24-2 od 23. srpnja 2024.
II Odbija se zahtjev tužitelja za nadoknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporavanim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv građevinske dozvole, Zagrebačke županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju, Ispostave Dugo Selo, KLASA: UP/I-361-03/23-01/000234, URBROJ: 238-18-03/1-24-0015 od 7. svibnja 2024., kojim se zainteresiranoj osobi u ovom upravnom sporu dozvoljava rekonstrukcija zgrade stambene namjene, 3.b skupine, stambena zgrada s dvije stambene jedinice – prenamjena kata u stambenu jedinicu te rekonstrukcija dijela krovišta i uklanjanje pomoćne zgrade na postojećoj građevnoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ([adresa], Ulica 30. svibnja 3) u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake ZOP: 45/2023, koji je sastavni dio te građevinske dozvole.
2. Tužiteljica u tužbi i tijekom spora pobija zakonitost osporavanog rješenja, u bitnome navodeći da građevinska dozvola nije usklađena s člankom 8.a PPUG [adresa], a prema kojoj se iznimno, uz pisanu suglasnost vlasnika susjedne katastarske čestice, zgrade mogu jednom svojom stranom približiti granici susjedne građevinske čestice i na manju udaljenost od 3m, odnosno h/2, ali ne manju od 1,0m i to pod određenim uvjetima. Napominje da ona kao vlasnica susjedne čestice nije dala suglasnost da udaljenost bude manja od 3m. Navodi da se projektant poziva na rješenje o izvedenom stanju, KLASA: UP/I-361-06/13-02/3793, URBROJ: 238/1-18- 03/9-16-11 od 30. studenoga 2016., kojim je legalizirano stubište koje vodi na tavan postojeće građevine, a ono se u ovom projektu rekonstrukcije koristi za pristup novonastaloj stambenoj jedinici. Ističe da se planiranim zahvatom u prostoru prenamjenjuje tavanski prostor u stambeni, čime se u bitnom mijenja način korištenja. Navodi da je poziv za uvid u spis radi izjašnjavanja u postupku legalizacije stubišta dostavljen strankama javnom objavnom na oglasnoj ploči nadležnog javnopravnog tijela odnosno na oglasnoj ploči Agencije za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, zbog čega je upitna mogućnost isticanja prigovora udaljenosti od susjedne međe u tom postupku. Navodi da je člankom 40. Pravilnika o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (Narodne novine, broj 118/19 i 95/20) propisano što projekt za rekonstrukciju mora dodatno sadržavati, a što u konkretnom slučaju ne sadrži. Navodi da je angažirala ovlaštenog sudskog vještaka vezano za dokumentaciju koja se odnosi na ispunjavanje bitnih zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti, te da proizlazi da prema glavnom projektu eventualno izgrađena građevina ne bi ispunjavala bitne propisane zahtjeve. Predlaže provesti dokazu očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje građevinskog vještaka VCĆ, na adresi [adresa], na okolnost da li je građevinska dozvola izdana sukladno članku 8.a PPUG [adresa], posebno uzimajući u obzir da bi zgrada trebala biti udaljena 3m i da za građevinsku dozvolu ona nije dala suglasnost koja je potrebna ukoliko je udaljenost manja od 3m. Predlaže provesti dokaz njezinim saslušanjem kako bi pojasnila zbog čega se protivi građevinskoj dozvoli prenamjene tavanskog u stambeni prostor. Protivi se navodu zainteresirane osobe da bi njezina nekretnina bila nelegalna, budući da, prema njezinim navodima, ona ima dokumentaciju o legalnosti svoje kuće.
3. Predlaže da Sud usvoji tužbeni zahtjev i poništi osporavano rješenje. Traži trošak za sastav tužbe, podneska i zastupanja na ročištu, svako u iznosu od 500,00 eura, uvećano za PDV.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da u cijelosti ostaje kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja.
5. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
6. Zainteresirana osoba u ovom upravnom sporu u odgovoru na tužbu i tijekom spora navodi da mu je izdano pravomoćno i ovršno rješenja o izvedenom stanju od 30. studenoga 2016. koje je upisano u zemljišnim knjigama te da je građevinska dozvola izdana za prenamjenu tavanskog prostora u stambeni u postojećim gabaritima. Dodaje da je tavan korišten kao ostava, a dijelom kao igraonica za djecu sa dva pomoćna ležaja. Ukazuje da tužiteljičina kuća nije legalna, a što je vidljivo iz ISPU, jer je zahtjev tužiteljice za izdavanje rješenja o izvedenom stanju odbijen rješenjem, KLASA: UP/I- 361-06/13-02/5500 od 19. veljače 2020. Predlaže da Sud sam odredi sudskog vještaka ukoliko odredi dopusti vještačenje po prijedlogu tužiteljice.
7. Predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.
8. Radi ocjene zakonitosti osporavanog rješenja, Sud je izvršio uvid u sudski spis i isprave priložene spisu tuženika te je održao javnu raspravu.
9. Strankama je, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24 i 39/26 - dalje ZUS), dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.
10. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je ocijenio tužbeni zahtjev neosnovanim.
11. Odredbom članka 110. stavka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) propisano je da je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građevinu za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su uz zahtjev priloženi svi propisani dokumenti, 2. su izdane sve propisane potvrde glavnog projekta, 3. je glavni projekt u pogledu lokacijskih uvjeta izrađen u skladu s uvjetima za provedbu zahvata u prostoru propisanim prostornim planom, 4. je glavni projekt izradila ovlaštena osoba, 5. je glavni projekt propisno označen, 6. je glavni projekt izrađen tako da je onemogućena promjena njegova sadržaja, odnosno zamjena njegovih dijelova i 7. je donesen urbanistički plan uređenja, ako se dozvola izdaje na području za koje je posebnim zakonom propisana obveza njegova donošenja. Stavkom 3. toga članka Zakona propisano je da je tijelo graditeljstva dužno izdati građevinsku dozvolu za građenje nove zgrade za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola nakon što u provedenom postupku utvrdi da: 1. su ispunjeni uvjeti iz stavka 1. ovoga članka, 2. postoji mogućnost priključenja građevne čestice, odnosno zgrade na prometnu površinu ili da je izdana građevinska dozvola za građenje prometne površine, 3. postoji mogućnost priključenja zgrade na javni sustav odvodnje otpadnih voda, ako prostornim planom nije omogućeno priključenje na vlastiti sustav odvodnje i 4. postoji mogućnost priključenja zgrade na niskonaponsku električnu mrežu ili da ima autonomni sustav opskrbom električnom energijom ako se radi o zgradi u kojoj je projektirano korištenje iste.
12. Iz podataka spisa predmeta, dostavljenog ovom Sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je zainteresiranoj osobi u ovom upravnom sporu, kao investitoru, izdana građevinska dozvola za rekonstrukcija zgrade stambene namjene, 3.b skupine, stambena zgrada sa dvije stambene jedinice – prenamjena kata u stambenu jedinicu te rekonstrukcija dijela krovišta i uklanjanje pomoćne zgrade na postojećoj građevnoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ([adresa], Ulica 30. svibnja 3) u skladu s glavnim projektom, zajedničke oznake ZOP: 45/2023, koji je sastavni dio te građevinske dozvole, a nakon što je utvrđeno da su za izdavanje građevinske dozvole ispunjeni svi zakonom propisani uvjeti.
13. Osnovni prigovor koji tužiteljica ističe u tužbi i tijekom spora, a isticala ga je i tijekom upravnog postupka je da zahvat nije usklađen sa člankom 8.a PPUG [adresa] (Službeni glasnik Dugog Sela broj: 6/04, 13/06, 14/06 ispravak odluke) PPUG [adresa] (Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj: 6/04,13/06,14/06 (ispravak Odluke), Službeni glasnik Grada Dugog Sela, Općina Brckovljani i Rugvica, broj: 8/10, Službeni glasnik Grada Dugog Sela, broj: 8/12,8/13,1/14 (pročišćen tekst), 2/15 (ispravak Odluke), 2/15,4/15 (pročišćen tekst), 11/20,12/20 (pročišćen tekst), 2/21 (ispravak pročišćenog teksta), 3/21, 7/21 (pročišćen tekst), 3/22, 7/22 (pročišćen tekst), 9/22, 11/22 (pročišćen tekst), 7/23, 8/23 (pročišćen tekst) i 10/23 (ispravak grafike), odnosno da ona nije dala pisanu suglasnost kao vlasnik susjedne čestice od koje je udaljenost manja od 3m.
14. Člankom 8.a PPUG [adresa], vezano za udaljenost od međe, propisano je da daljenost zgrade od granice susjedne građevne čestice mora iznositi najmanje polovinu visine zgrade do vijenca (h/2) gdje se visina određuje kao maksimalna visina u odnosu na prosječnu kotu prirodnog terena između dvije zgrade, ali ne manja od 3m za obiteljske kuće, i ne manja od 5 m za višestambene zgrade.
Iznimno, ako se na zgradi izvode svjetlarnici za podzemne etaže maksimalne visine jednake razini terena, oni mogu biti izvedeni i na manjoj udaljenosti, ali ne manjoj od 1,5 m od granice susjedne građevne čestice. Iznimno, uz pisanu suglasnost vlasnika susjedne katastarske čestice, zgrade se mogu jednom svojom stranom približiti granici susjedne građevne čestice i na manju udaljenost od 3m, odnosno h/2, ali ne manju od 1,0 m, pod sljedećim uvjetima:
- susjedna neizgrađena građevna čestica, od koje je zgrada udaljena manje od 3,0 m, mora imati širinu min. 18,0m,
- udaljenost zgrade od postojeće zgrade na susjednoj čestici mora biti min. (h1+h2)/2 (gdje je h1 visina do vijenca zgrade koja se namjerava graditi, a h2 visina do vijenca svih ostalih zgrada oko nje)-
udaljenost zgrade od postojeće zgrade na susjednoj čestici može biti manja od (h1+h2)/2 u slučajevima:
• interpolacije (gradnja jedne zgrade između dvije postojeće)
• nadogradnja postojeće zgrade.
U tim slučajevima minimalna udaljenost zgrada iznosi 4 m isključivo za zgrade do visine podrum i/ili suterena, prizemlje, 1 kat i potkrovlje (tri nadzemne etaže). Kod rekonstrukcija, dogradnji i nadogradnji postojećih zgrada, viših od tri nadzemne etaže, međusobna udaljenost dviju susjednih zgrada iznimno može biti manja od (h1+h2)/2 pod uvjetom da je tehničkom dokumentacijom dokazano da je konstrukcija zgrade otporna na rušenje od elementarnih nepogoda.
Ukoliko se zgrada gradi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od granice susjedne građevne čestice iz prethodnog stavka na zgradi se ne smiju izvoditi otvori na pročelju, a zgradu je potrebno protupožarno odvojiti, te na krovnoj plohi prema susjedu obvezno se izvodi snjegobran.
15. U konkretnom slučaju zainteresirana osoba je dokazala legalnost predmetne građevine rješenjem o izvedenom stanju Zagrebačke županije, Upravni odjel za prostorno planiranje, gradnju i zaštitu okoliša, ispostava [adresa], KLASA: UP/I-361-06/13-02/3793, URBROJ: 238/1-18-03/9-16-11 od 30. studenoga 2016. godine te je sporni pristup u novo planirani stan preko postojećeg vanjskog stubišta koje je legalno prema navedenom rješenju o izvedenom stanju i nije predmet ove građevinske dozvole te su sve udaljenosti od susjednih međa postojeće.
16. Dakle, predmetnim zahvatom u prostoru dozvoljava se prenamjena postojećeg potkrovlja na postojećoj građevini u stambeni prostor – druga stambena jedinica, slijedom čega tužiteljica prigovore vezane uz legalizaciju vanjskog stubišta ne može s uspjehom isticati u ovom postupku, već ih je imala mogućnost isticati u postupku donošenja rješenja o izvedenom stanju.
17. Kako tužiteljica niti ostalim prigovorima nije dovela u sumnju zakonitost i pravilnost osporavanog rješenja, Sud osporavano rješenje tuženika ne može ocijeniti nezakonitim.
18. Stoga je Sud ocijenio nesvrsishodnim dokazni prijedlog tužiteljice za provođenje očevida na licu mjesta uz sudjelovanje građevinskog vještaka, na okolnost da li je građevinska dozvola izdana sukladno članku 8.a PPUG [adresa], posebno uzimajući u obzir da bi zgrada trebala biti udaljena 3m i da za građevinsku dozvolu ona nije dala suglasnost koja je potrebna ukoliko je udaljenost manja od 3m. Također, niti dokaz njezinim saslušanjem kojim bi pojasnila zbog čega se protivi građevinskoj dozvoli prenamjene tavanskog u stambeni prostor ne bi doveo do drukčije oduke u ovoj upravnoj stvari pa ga je Sud odbio kao nesvrsishodan jer se istima ne bi utvrdile pravno relevantne činjenice za odluku u ovoj upravnoj stvari.
19. Valjalo je stoga, temeljem članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, presuditi kao u točki I izreke presude.
20. Odluka o trošku u točki II izreke presude temelji se na članku 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima.
U Zagrebu 14. srpnja 2026.
Sudac:
Jasna Peroš Nikolić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za Sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.
Dna:
1. Odvjetnica Emilija Čibarić, e – komunikacijom
2. Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Zagreb, Ulica
Republike Austrije 20, e – komunikacijom
3. RCĆ, [adresa], Ulica 30. svibnja 3
4. U spis
