REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PULI-POLA
Kranjčevićeva 8,52100 Pula-Pola
Poslovni broj P Ob-332/2024-22
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Puli - Pola, po sucu toga suda Nataši Horvat, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice 1. ĐU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ŽU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], obje zastupane po punomoćnici Sanji Ferković Cetina, odvjetnici u Puli, protiv tuženika KU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Miodragu Kliba, odvjetniku u Puli, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon zaključene glavne rasprave održane 1. lipnja 2026. u prisutnosti tužiteljica osobno uz punomoćnicu Sanju Ferković Cetina, odvjetnicu iz Pule i tuženika osobno uz punomoćnika Miodraga Klibu, odvjetnika iz Pule, a odluke objavljene dana 14. srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da nekretnina kč. br. [katastarska čestica] upisna u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te nekretnine kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] predstavljaju bračnu stečevinu pok. LU, rođ. Đ, od Ž, s prebivalištem: [adresa], rođene **.**.1948. godine, a umrle **.**.2009. godine i KU ovdje tuženika.
II. Utvrđuje se da su tužiteljice ĐU iz [adresa], [osobni identifikacijski broj] i ŽU iz [adresa], [osobni identifikacijski broj], suvlasnice, svaka u 1/6 dijela nekretnine i to: kč. br. [katastarska čestica] upisna u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
III. Ovlašćuju se tužiteljice da po pravomoćnosti ove presude u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli – Pola ishode uknjižbu prava suvlasništva, svaka u 1/6 dijela, na nekretnini to: kč. br. [katastarska čestica] upisna u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na svoje ime i u svoju korist, a što je tuženik dužan trpjeti.
IV. Nalaže se tuženiku da tužiteljicama isplati, svakoj 1/6 vrijednosti nekretnina kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], odnosno da svakoj isplati iznos od 20.833,33 EUR zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana 31.10.2024. godine do isplate, a sve u roku od 15 dana.
V. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 (petnaest) dana tužiteljicama naknadi trošak ovog postupka u iznosu od 3.923,23 EUR zajedno sa zakonskim kamatama koje teku od dana presuđenja pa do namirenja tužiteljica po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na sve posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena , dok se u preostalom dijelu zahtjev odbija.
VI. Odbija se u cijelosti zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška.
Obrazloženje
1. Tužiteljice su 31. listopada 2024. podnijele tužbu radi utvrđivanja da bračnu stečevinu tuženika i njihove pokojne majke predstavljaju nekretnine kč. br. [katastarska čestica] upisna u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja u naravi predstavlja obiteljsku kuću te nekretnina kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a na kojima je tuženik upisan kao samovlasnik. Tuženik je navedene nekretnine stekao u braku sa svojom suprugom pok. LU (rođ.K), ovdje majkom tužiteljica. Naime, tužitelj i pok. LU vjenčali su se dana **.**.1970. Pok. LU, majka tužiteljica, je za vrijeme trajanja braka bila zaposlena te primala plaću i imala redovne novčane prihode. Majka tužiteljica radila je do svoje redovne mirovine u trgovačkom društvu Puljaka d.d., nastavno Konzum d.d. u te je sa navedenog radnog mjesta otišla u punu mirovinu. Pored navedenog majka tužiteljica u cijelosti se brinula o kućanstvu i odgoju tužiteljica. Dakle, majka tužiteljica za cijelo vrijeme trajanja braka je radila i primala stalne novčane prihode. Tuženik i pok. LU, majka tužiteljica, u braku su 1992. godine kupili stan u zgradi u [adresa] u [adresa], sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (danas kč. br. [katastarska čestica]/ZGR: k. o. [katastarska općina]). Nadalje, isti su 1997. godine kupili građevinsko zemljište kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cilju gradnje obiteljske kuće i to kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koju kuću su u braku i sagradili. Nadalje, 1998. godine isti su prodali navedeni stan u [adresa] te 2000. godine kupili zemljišta i to kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Smatraju da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu pok. LU, majke tužiteljica i tuženika svakog u ½ dijela. Pok. LU preminula je dana 10.12.2009. te je iza iste proveden ostavinski postupak kod javnog bilježnika Marine Paić Čerin kao povjerenika suda pod posl.br.O-1186/09, a u kojem postupku su kao nasljednici iza pok. LU utvrđene tužiteljice kao kćerke ostaviteljice te tuženik kao suprug ostaviteljice. Tužiteljice ističu da je u navedenom ostavinskom postupku propušteno u ostavinsku masu unijeti nekretnine iz ove tužbe koje predstavljaju bračnu stečevinu pok. LU u ½ dijela. Imajući u vidu da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu pok. LU u ½ dijela, to su tužiteljice kao nasljednice iste stekle (su)vlasništvo na nekretninama u 1/6 dijela. Podneskom od 28. kolovoza 2025. konačno postavljaju tužbeni zahtjev na način kao je to navedeno u izreci. Postavljaju zahtjev za naknadom parničnog troška.
2. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti osporava tužbeni zahtjev. Smatra kako je ovdje u suštini riječ o nasljednopravnom zahtjevu tužiteljica koj im one potražuju ostavinu iza svoje pokojne majke LU koju drži njihov otac – tuženik isti kao zakonski nasljednik svoje pokojne supruge. Ovdje nije riječ o novopronađenoj imovini, budući da su tužiteljice za ovu imovinu kao ostavinu iza pok. LU znale još u trenutku otvaranja nasljedstva. Kako tužiteljice tužbu i tužbeni zahtjev temelje na svome pravu kao zakonskih nasljednica iza pokojne majke LU, na konkretan slučaj valja primijeniti prije svega odredbe članka 138. Zakona o nasljeđivanju, sukladno čemu tuženik ističe prigovor prekluzije. U odnosu na način stjecanja i izgradnju obiteljske kuće na kč. br. [katastarska čestica] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ističe da je tuženik od svoje pokojne majke u vrijeme započinjanja gradnje na dar dobio iznos od 30.000,00 USA dolara (tridesettisućadolara) koje je ona primila na ime tzv. talijanske mirovine, a koji iznos je tuženik uložio u izgradnju kuće. Stoga, udjeli tuženika i njegove pokojne supruge u stjecanju zajedničke bračne imovine ni u kojem slučaju ne mogu biti jednaki, jer je tuženik uložio i svoju zasebnu imovinu u gore navedenom iznosu. Postavlja zahtjev za naknadom parničnog troška.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid u zk izvatke, Sporazum od 23.12.1996., Ugovor o prodaji od 18.2.1992., Kupoprodajni ugovor od 15. 12.2000, Ugovor o prodaji stana, izvadak iz matice vjenčanih, spis ovoga suda O -1186/09, potvrda o isplati kupoprodajne cijene od 31.10.2024., Ugovor o kupoprodaji nekretnina od 31.10.2024., povijesni zk izvada, dopis HZMO, proveden je dokaz saslušanjem svjedoka NU, IU i parničnih stranaka.
4. Nakon ocjene svih provedenih dokaza sud je utvrdio zahtjev tužiteljica u cijelosti osnovanima.
5. Između stranaka nije sporno:
- da je tuženik upisan kao vlasnik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve kako to proizlazi iz zemljišnoknjižnog izvatka sa lista 5 spisa,
- da je tuženik u trenutku podnošenja predmetne tužbe bio upisan kao suvlasnik u ½ dijela na kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], kako to proizlazi iz zemljišnoknjižnih izvadaka sa lista 7 spisa,
- da je tuženik tijekom trajanja ovog postupka temeljem Ugovora o kupoprodaji od 31.10.2024. prodao nekretnine kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], za kupoprodajnu cijenu od 125.000,00 EUR, kako to proizlazi iz Ugovora sa lista 62 spisa,
- da su tuženik i pok. LU sklopili brak dana 30. svibnja 1970. u [adresa], kako to proizlazi iz vjenčanog lista (list 36 spisa),
- da je tuženik proglašen jedinim nasljednikom iza pok. LU koja je preminula **.**.2009. temeljem zakona i ustupa na ostavini i to novčanim sredstvima kod OTP banke d.d. i na zaostacima mirovine kako to proizlazi iz rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Marine Paić Čerin posl.br. O-1186/2009 od 8. veljače 2010. (list 31-32 spisa),
- da su tuženik i pok. LU tijekom trajanja braka 1992. godine kupili stan u zgradi u [adresa] u [adresa], sagrađenoj na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (danas kĉ.br.5544/ZGR: k. o. [katastarska općina]), da su 1998. godine prodali taj stan u [adresa] te 2000. godine kupili zemljišta i to kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kako to proizlazi iz odgovora na tužbu tuženika.
6. Između stranaka je sporno da li predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu pok. LU i tuženika svakog u ½ dijela, te imaju li tužiteljice pravo tražiti utvrđivanje tog prava odnosno upis svog suvlasničkog dijela od 1/6 dijela na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i isplatu 1/6 dijela kupoprodajne cijene za kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] a što iznosi 20.833,33 EUR, kao nasljednice iza pok. LU ili su u istom prekludirane.
7. Naime, tuženik smatra da su tužiteljice prekludirane za podnošenjem predmetne tužbe pozivom na odredbu čl. 138. Zakona o nasljeđivanju iz koje proizlazi da pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik ostavitelja prema poštenom posjedniku koji također tvrdi da na nju ima pravo kao nasljednik zastarijeva za godinu dana od kada je nasljednik saznao za svoje pravo i za posjednika ostavine, a najkasnije za deset godina računajući za zakonskog nasljednika od smrti ostaviteljeve, a za oporučnog nasljednika od proglašenja oporuke , dok u odnosu na nepoštenog posjednika ovo pravo zastarijeva za dvadeset godina. Navedena odredba ne može se primijeniti u konkretnom predmetu. Naime, predmet ove parnice je traženje tužiteljica da se utvrdi da predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu njihove pok. majke i tuženika svakog u ½ dijela, te da sukladno tome se na njihovo ime upiše 1/6 dijela budući su iste zakonske nasljednice uz tuženika. Ovdje se ne radi o naseljeničkoj tužbi jer „pravo zahtijevati ostavinu kao nasljednik“ moguće je samo između osoba koje se spore o pravu nasljedstva od kojih jedna ističe svoje jednako ili jače pravo nasljedstva naspram osobe koja posjed stvari ostavine također temelji na pravu nasljedstva, a između stranaka nije sporno da su predmetne nekretnine kupljene za vrijeme trajanja braka pokojne ostaviteljice i tuženika. Dakle riječ je o svojevrsno vlasničkoj tužbi kojoj ima mjesta protiv svakog tko drži stvar ostavine u posjedu na nekoj drugoj pravnoj osnovi, a ne na osnovi nasljednog prava, a što znači da se i zastara prosuđuje prema pravilima imovinskog a ne nasljednog prava, stoga prigovor prekluzije nije osnovan.
8. Radi utvrđenja da li predmetne nekretnine predstavljaju bračnu stečevinu stranaka te koliki je doprinos bračnih drugova u njihovom stjecanju sud je proveo dokaz saslušanjem svjedoka NU, IU i parničnih stranaka. Naime, uvidom u Sporazum od 23.12.1996. (list 9 spisa) utvrđeno je da je tuženik kao zadrugar sa Stambenom zadrugom Runjačica sklopio predmetni Sporazum kojim je utvrđeno da je tuženiku predan u posjed objekt sagrađen na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da se temeljem istog može knjižiti kao vlasnik. Obzirom na vrijeme stjecanja 1996. ima se na ovaj pravni odnos primijeniti Zakon o braku i porodičnim odnosima NN 25/94, budući je sukladno odredbi čl. 363. st. 2. Obiteljskog zakona propisano da se danom primjene ovog zakona ne mijenjaju prava i dužnosti stečeni po prijašnjim propisima, stoga se na imovinu stečenu za vrijeme trajanja bračne zajednice do 01. srpnja 1999. godine kao dana početka primjene obiteljskog zakona (NN 162/98) primjenjuju odredbe prijašnjeg Zakona o braku i porodičnim odnosima, a što je slučaj u ovom predmetu. Odredbom čl. 277. Zakona o braku i porodičnim odnosima (u daljnjem tekstu ZBPO) propisano je da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina. Sporna nekretnina stečena je radom ili potječe od te imovine, za vrijeme trajanja bračne zajednice, što potvrđuju svjedoci NU i IU iz čijih iskaza je sud utvrdio, a što između stranaka nije niti sporno da su pok. LU i tuženik tijekom trajanja braka kupili stan u [adresa] koji su prodali i tim novcima izgradili kuću na kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], oboje su bili u radnom odnosu, dodatno su zarađivali uzgojem i prodajom povrća, te su dio novaca za gradnju kuće oboje odbili od svojih roditelja. Pok. LU je od svog oca dobila jednokratnu isplatu talijanske mirovine od 40.000,00 USD te je svaki mjesec dobivala određeni dio, dok je tuženik dobio 30,000,00 USD.
9. Iz iskaza tužiteljica u bitnom proizlazi da nekretnina kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u naravi predstavlja obiteljsku kuću sa tri stana, garažom, dvorištem, dva parkirna mjesta i jednom drvenom kućicom. Ta je parcela kupljena početkom 1990. godina i tada je bila u naravi neizrađeno zemljište, a sve što je na njoj sagrađeno zajedno su gradili njihovi roditelji. Najveći dio izgrađen je od njegovih plaća budući su oboje radili u Puljanci, te su oboje dodatno zarađivali uzgojem i prodajom povrća. Majka je prodavala na tržnici a nekada su prodavali i magazinima. Ranije su kao obitelj živjeli u stanu na adresi [adresa], koji stan su roditelji prodali utrošen je za završetak radova na predmetnoj kući, ali i za kupnju zemljišta koje je također predmetom ovoga postupka (a koje je tijekom postupka tuženik prodao). Znaju da je majka od svog oca dobila 40,000,00 USD, a tuženik 30.000,00 USD.
10. Iz iskaza tuženika proizlazi da je parcelu na kojoj se nalazi njegova kuća, na adresi [adresa] kupila njegova firma 1988. od Stambene zadruge Runjačica i njemu su dodijelili parcelu za gradnju kuće. Sa temeljima je započeo 1989., a u kuću su uselili 1999. Bio je zaposlen u Puljanci, tako da je svojoj firmi kroz kredit otplaćivao parcelu i to mjesečno između 1.000,00 i 1.500,00 HRK. Njegova plaća je bila veća od plaće njegove supruge, koja je također radila u Puljanci za otprilike 30% odnosno on je imao plaću od 5.000,00 HRK, a ona od 3.000,00 HRK. U mirovinu je otišao 2001., a supruga 1991. Njegova supruga je prodavala povrće na tržnici skoro tijekom cijele godine, a on je obrađivao zemlju na kojoj su sadili to povrće. Prodajom na tržnici moglo se zaraditi mjesečno oko 3.000 ,00 HRK. U njihovoj obitelji nije se ništa odvajalo sve je to bilo zajedničko. Smatra da je predmetna kuća njegova posebna imovina iz razloga što je parcela kupljena kreditom koji je on vraćao firmi, u gradnju kuće uložio je 30.000,00 USD koji su mu dali roditelji od talijanske mirovine, a još mu je 10.000,00 USD dao brat, jer se tuženik odrekao svog udjela u obiteljskoj kući na selu. Roditelji njegove supruge također su dobili talijansku mirovinu ali samo 17.000,00 USD, međutim oni im nisu uopće pomogli jer su te novce uložili u svoju kuću na selu i to za nadogradnju stare kuće. Ja sam vam još 1974. od firme dobio stan u [adresa] i to na moj radni staž, taj stan smo prodali 2000., te smo sa dobivenim novcem završili kuću odnosno opremili smo je. Zemljište na kojem su sadili povrće on je kupio 1989. od L za 3 milijuna Dinara, a taj iznos plaćen je novcem dobivenim od talijanske mirovine njegovih roditelja.
11. Iako je odredbom čl. 287. ZBPO propisano da se kod utvrđenja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine, iz provedenih dokaza sud je utvrdio da je taj doprinos između supružnika bio jednak. Sud ne vjeruje iskazu tuženika u kojem tvrdi da roditelji pok. LU istoj nisu dali dio talijanske mirovine budući iz iskaza saslušanih svjedoka jasno proizlazi da su joj jednokratno dali 40.000,00 USD a onda svaki mjesec određeni novčani iznos, dok je tuženik od roditelja dobio 30.000,00 USD. U tom dijelu svjedoci i tužiteljice suglasno iskazuju, dok tuženik nije dokazao suprotno. Činjenica koju ističe tuženik da je od iz svoje plaće poslodavcu otplaćivao kredit za zemljište i kupnju materijala pa da bi stoga bio samovlasnik kuće ili imao veći suvlasnički dio sud ne prihvaća iz razloga što se kredit otplaćivao sredstvima stečenim radom iz plaće, tuženik niti ne tvrdi drugačije, stoga predstavlja bračnu stečevinu stranaka. Tuženik nije dokazao da bi za vrijeme radnog odnosa imao znatno veću plaću od pokojne supruge sukladno čemu bi imao pravo na veći suvlasnički dio. Iako u svom iskazu navodi da je njegova plaća iznosila oko 5.000,00 HRK, a plaća njegove supruge oko 3.000,00 HRK materijalnim dokazima to nije dokazao. Naime iz iskaza svjedoka, parničnih stranaka i materijalnih dokaza u spisu, jasno proizlazi da je kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] temeljem Sporazuma od 23.12.1996. upisana na ime tuženika ali da je njezino stjecanje putem kredita (ali koji je otplaćivan od plaće) kako to tvrdi tuženik, te sama gradnja kuće financirana zajedničkim sredstvima bračnih drugova stečenih radom za vrijeme trajanja braka i njihovom posebnom imovinom koju su kao dar primili od roditelja, sve u približno jednakim omjerima. Bračni drugovi su oboje bili u radnom odnosu, dodatno su radili na uzgoju i prodaji povrća, prodali su stan u [adresa] koji je stečen za vrijeme trajanja njihovog braka, te su na taj način sagradili predmetnu nekretninu i dijelom tog novca kupili ostale parcele koje su predmet ovoga postupka. Odredbom čl. 279. ZOBPO propisano je da bračni drugovi mogu ugovoriti da njihova zarada bude posebna imovina svakog od njih, te da se takav ugovor mora sastaviti u pisanom obliku a potpisi ovjeriti, što nesporno bračni drugovi nisu učinili, stoga se u ovoj pravnoj stvari ima primijeniti odredba čl. 277. ZOBPO-a. Sud je sukladno odredbi čl. 287. ZOBPO odlučio da je doprinos u stjecanju predmetnih nekretnina jednak svakog u ½ dijela. Kako su tužiteljice zakonske nasljednice iza pok. LU zajedno sa tuženikom istu svaki nasljeđuje u 1/3 dijela u odnosu na njen suvlasnički dio od ½ dijela, a što predstavlja za svakoga 1/6 dijela.
12. U odnosu na kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica], kč. br. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] koje su tijekom trajanja ovog postupka prodane od strane tuženika za iznos od 125.000,00 EUR, a što između stranaka nije sporno, osnovano tužiteljice na ime njihovog zakonskom nasljednog dijela potražuju 1/6 dijela odnosno isplatu iznosa od 20.833,33 EUR.
13. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP -a. Tužiteljicama je priznat trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku sukladno Tarifi o nagradama i naknadi za rad odvjetnika na ime sastava tužbe 250 bodova Tbr.7/1, zastupanje na ročištu 4.9.2025., 21.1.2026., 21.4.2026. i 1.6.2026. sve po 250 bodova Tbr.9/1, sastav jednog podneska po 250 bodova Tbr. 8/1, ukupno 1500 bodova, a što obzirom na vrijednost boda i PDV iznosi 3.750,00 EUR. Tužiteljicama je priznat trošak plaćene sudske pristojbe za tužbu 173,23 EUR tako da im je dosuđen ukupni parnični trošak u iznosu od 3.923,23 EUR. Sud je odbio zahtjev tužiteljica za naknadom parničnog troška na ime prijedloga za zabilježbu spora i sudske pristojbe iz razloga što o tom prijedlogu sud nije odlučivao u ovom parničnom postupku.
14. Budući je tuženik u cijelosti izgubio navedenu parnicu valjalo je njegov zahtjev za naknadom parničnog troška odbiti.
U Puli, 14. srpnja 2026.
S u d a c
Nataša Horvat
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu presude za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa presude za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.
DNA:
1. tužiteljicama po punomoćnici
2. tuženiku po punomoćniku
