REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-2951/2021-46
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Blaženki Butigan Matić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja TJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po
protiv tuženika
punomoćnici Martini Tončić Bota, odvjetnici u Zagrebu,
Croatia osiguranje d.d., OIB: 26187994862, Zagreb, Vatroslava Jagića 33, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 10. lipnja 2026. godine, u prisutnosti punomoćnice tužitelja TJŠ,
i punomoćnice tuženika GJŠ, dipl. iur., dana 14. odvjetnice
srpnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d., Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, isplatiti tužitelju GJ, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] na ime naknade neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnosti iznos od 4.894,70 EUR sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana 12.03.2019. godine pa do isplate, iznos od 140,69 EUR na ime imovinske štete popravka bicikla zajedno s zakonskim zateznim kamatama od 16.04.2019. do isplate, iznos od 1.147,36 EUR na ime imovinske štete zbog izgubljene zarade zajedno s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim na iznos:
- 94,02 € od 01.12.2018. do isplate
- 14,15 € od 01.01.2019. do isplate
- 144,74 € od 01.02.2019. do isplate
- 199,35 € od 01.03.2019. do isplate
- 181,15 € od 01.04.2019. do isplate
- 162,94 € od 01.05.2019. do isplate
- 118,74 € od 01.06.2019. do isplate,
- 147,34 € od 01.07.2019. do isplate,
- 84,93 € od 01.08.2019. do isplate,
i to sve do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena te po stopi koja se za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena te od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
II. Odbija se tužitelj sa dijelom zahtjeva za isplatu iznosa od 5.709,40 EUR na ime naknade neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu zbog povrede prava osobnosti sa zateznom kamatom počev od 12.03.2019. do isplate, kao i iznosa od 663,61 EUR na ime imovinske štete za uništeni bicikl zajedno s zakonskim zateznim kamatama tekućim od 19.12.2018. do isplate, a sve to do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, te od 30. prosinca 2023. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a sve u roku 15 dana.
III. Odbija se tužitelj sa dijelom zahtjeva postavljenim u tužbi za isplatu neimovinske štete i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 15.926,74 EUR do iznosa zatraženim konačnim zahtjevom od 10.354,70 EUR, dakle za iznos od 5.572,04 EUR, zatim sa zahtjevom za isplatu rente zatraženim u tužbi u visini od 132,27 EUR (protuvrijednost od 1.000,00 kn) sa zateznom kamatom od 18.11.2018. do isplate, a nadalje na način da dospjele iznose plati odjednom s zateznom kamatom od dospijeća svakog pojedinog iznosa do isplate, a buduće do svakog 15- og uz mjesecu na ruke tužitelju, zatim sa zahtjevom postavljenim u tužbu za isplatu imovinske šeta izgubljene zarade od 2.787,18 EUR do iznosa zatraženim konačnim zahtjevom od 1.147,36 EUR, dakle za iznos od 1.639,82 EUR sa pripadajućom zateznom kamatom, a sve u roku od 15 dana.
IV. Tuženik je dužan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka od 3.507,62 EUR sa zakonskim zateznim kamatama počev od 14. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.
V. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu parničnog troška u cijelosti.
Obrazloženje
1.Tužitelj u tužbi navodi da se dana 18.11.2018. u Zagrebu, Jaruščica 17, dogodila se prometna nesreća kojom prilikom je na tužitelja koji se kretao na biciklu naletjelo vozilo osigurano kod tuženika. Prilikom naleta vozila na tužitelja koji se kretao na biciklu, tužitelj je pao i zadobio teške tjelesne ozljede pobliže opisane u medicinskoj dokumentaciji. Protiv osiguranika tuženika, pokrenut je kazneni postupak te je tužitelj zaprimio Obavijest MUP-a žrtvi kaznenog djela. Nadalje, protiv osiguranika tuženika je u predmetu Općinskog suda u Novom Zagrebu. Presudom od 5.11.2019. izdan kazneni nalog br. K-440/19 i kojom se štetnik ČJ oglašava krivim za počinjenje kaznenog djela protiv sigurnosti prometa - izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu - opisano po čl. 227. st. 1. i 2. KZ/11. Kako je na dan štetnog događaja štetnik bio osiguran kod tuženika te obzirom da je isti isključivi krivac za nastanak prometne nezgode, pa slijedom navedenog, a nakon nesporno izvršene isplate tete od 35.000,00 kn, prema konačnom zahtjevu iz podneska 20.06.2024. potražuje od tuženika pravičnu novčanu naknadu neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu, a imajući u vidu imajući u vidu kvalifikatorne okolnosti i to:
- za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.725,40 EUR,
- za pretrpljeni strah iznos od 1.327,23 EUR,
- za duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti iznos od 2.243,02 EUR,
- za duševne boli zbog naruženosti iznos od 663,61 EUR,
- za tuđu pomoć i njegu za koju potražuje iznos od 2.183,29 EUR, ukupno 8.142,55 EUR umanjeno za nesporno isplaćeni iznos od 4.645,30 EUR, pa u konačnici potražuje iznos od 3.497,25 EUR sa zateznom kamatom od 12.03.2019. do isplate, troškova uništenog bicikla od 663,61 EUR sa zateznom kamatom od 19.12.2018. do isplate, troškove popravka istog od 140,69 EUR sa zateznom kamatom od 16.04.2019., te izgubljenu zaradu od 1.147,36 EUR sa zateznim kamatama na pojedine mjesečne iznose kako je navedeno u izreci presude pod točkom I. do isplate, kao i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od presuđenja do isplate.
2. U odgovoru na tužbu tuženik priznaje činjenicu nastanka prometne nezgode od dana 18.11.2018. godine u kojoj je stradao tužitelj, činjenicu da je autobus reg. oznake [registarska oznaka] u trenutku štetnog događaja bio osiguran kod tuženika policom osiguranja br. [broj police osiguranja] te odgovornost. Tuženik priznaje da se tužitelj obratio tuženiku podnošenjem odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, a u kojem joj je temeljem priložene dokumentacije dana 25.03.2019. godine isplatio iznos od 35.000,00 kuna te dana 05.12.2019. daljnji iznos od 2.000,00 kuna sa osnova neimovinske i imovinske štete sa osnova tuđe pomoći. Isplatom navedenog iznosa 37.000,00 kuna, tuženik smatra da je u cijelosti ispunio obvezu za svojeg osiguranika zbog čega se svako daljnje potraživanje tužitelja kako na ime glavnice tako i na ime zateznih kamata ukazuje neosnovanim. Tuženik priznaje da je tužitelj zadobio tjelesne ozljede koje su dovele do SŽA, međutim unatoč ozljedama nastupjeli invaliditet, s obzirom na njegovo psihičko, intelektualno, mentalno i fizičko funkcioniranje, nije takvog stupnja da bi opravdavalo dosuđivanje naknade s osnova trajne tuđe pomoći i njege, a posebno u opsegu kako to tužitelj potražuje tužbom. Dakle, tuženik osporava osnovanost i visinu potraživanja tužitelja iz razloga što se ne radi o invaliditetu takvog stupnja da bi opravdava dosuđivanje naknade s osnova trajne tuđe pomoći i njege. Tuženik se ne protivi provođenju medicinskog vještačenja kojim će se utvrditi povrede koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju, trajanje i intenzitet fizičkih bolova i straha kojeg je pretrpio, kao i potrebi za trajnom tuđom pomoći. Prije provođenja medicinskog vještačenja predlaže obvezati tužitelja da u spis dostavi: - cjelokupnu medicinsku dokumentaciju vezanu uz predmetno ozlijeđivanje,- cjelokupnu medicinsku dokumentaciju u originalu poradi usporedbe iste sa preslikama koje prileže spisu, a sve sukladno čl.108.ZPP-a, - te ovjerenu presliku cjelokupnog osobnog zdravstvenog kartona od liječnika primarne zdravstvene zaštite, a sve to poradi jasnog i nedvojbenog razgraničenja svih prijašnjih ozljeda i bolesti tužitelja od navodnih posljedica predmetne prometne nezgode. Tuženik osporava potraživanje sa osnova imovinske štete za uništeni bicikl u iznosu od 2.792,00 kn te 5.000,00 kuna s osnova umanjene vrijednosti u cijelosti preko nesporno priznatog iznosa od 1.732,00 kuna, kao nedokazano. Također, tuženik u cijelosti osporava osnovanost i visinu navodno izgubljene zarade. Tužitelji nije dostavio podatke, niti isprave iz kojih bi bilo vidljivo kako je reguliran njegov radni te podatke kolike je prihode ostvarivao 6 mjeseci prije štetnog događaja i 6 mjeseci nakon štetnog događaja. Na spornu okolnost predlaže obvezati tužitelja dostavi ovjerenu potvrdu poslodavca s ispisom iznosa koji bi oštećeniku pripadali da je radio, iznosa koji im je isplaćivan na ime naknade za bolovanje, te eventualne razlike koja predstavlja izgubljenu zaradu, potvrdu o prosjeku plaće za zadnjih šest mjeseci, potvrda o isplaćenim iznosima naknade plaće za vrijeme bolovanja (isplatne liste), Izvješće o bolovanju (koje izdaje liječnik). Nadalje, obzirom na ozljede koje je tužitelj zadobio u štetnom događaju te obzirom na opis posla kojim se tužitelj bavi, tuženik osporava i uzročnu vezu između štetnog događaja te nesposobnosti za rad u zatraženom opsegu, time i izgubljene zarade. S tim u vezi, predlaže provođenje vještačenja po vještaku medicine rada. Tuženik osporava zatraženi tijek zakonskih zateznih kamata na imovinsku štetu koju tužitelj potražuje na ime tuđe pomoći i njege. Ovo iz razloga što tužitelj uz tužbu nije dostavio dokaz da je istu plaćao te se pretpostavlja da su mu istu pružali ukućani. Dakle, obzirom da se radi o nerepariranoj šteti, zakonske zatezne kamate se na istu mogu računati jedino od dana kada njena visina bude utvrđena, odnosno od dana presuđenja. Zaključno, predlaže se sudu odbiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti uz naknadu troškova sudskih pristojbi tuženiku.
3. Ovdje je potrebno navesti kako je ovaj sud prvotno donio presudu Pn- 2951/21 od 30.10.2024. kojom je usvojio tužbeni zahtjev tužitelja kao u točci I, II ,III i V izreke. Županijski sud u Sisku rješenjem GŽ-1162/2024 od 20.11.2025. ukinuo je prethodno navedenu presudu prvog suda u točci I i III i predmet vratio ovom sudu na ponovni postupak. U obrazloženju istog rješenja stoji u obrazloženju prvostupanjske odluke, vezano za visinu tužbenog zahtjeva koji je predmet postupka, prvostupanjski sud navodi da "za smanjenje tužbenog zahtjeva ne treba pristanak tuženika, pa se stoga tuženik tom smanjenju ne može protiviti, niti isti s tog osnova, može potraživati parnični trošak od tužitelja u smislu članka 158. ZPP-a te da smanjenje tužbenog zahtjeva u konkretnoj situaciji ima konstitutivan učinak, a isto joj omogućava da tužbeni zahtjev prilagodi rezultatima raspravljanja, a da u protivnom provedeno vještačenje ne bi imalo smisao, jer ako je sudu potrebno stručno znanje kako bi utvrdio opseg i visinu štete, onda je isto potrebno i samom tužitelju". Navedeni zaključak prvostupanjskog suda, a obzirom da smanjenje zahtjeva tužitelja (kako imovinske tako i neimovinske štete) nije uslijedilo po djelomičnom ispunjenju tražbine, protivi se ne samo odredbi članka 193. stavak 2. ZPP već i odredbi članka 2. stavak 2. ZPP, pa zbog toga u konkretnom slučaju nije moguće odlučiti o žalbi tuženika na prvostupanjsku presudu jer o svim zahtjevima tužitelja, u ovom trenutku, nije odlučeno (procesno ili meritorno). Naime, iako točno prvostupanjski sud navodi da smanjenje tužbenog zahtjeva nije preinaka (u smislu članka 191. stavka 3. ZPP), pristanak tuženika nije potreban samo za preinaku već i za povlačenje tužbe, ukoliko se tuženik upustio u raspravljanje (a kao što je u predmetnom slučaju, članak 193. stavak 2. ZPP). Kako je smanjenje tužbenog zahtjeva (bez obzira radi li se o istom pravnom i činjeničnom osnovu) djelomično povlačenje tužbe (pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH broj: Su IV-16/2021-8 od 26. travnja 2021.) a za koje je uvijek potreban pristanak tuženika, neosnovano i ničim obrazloženo prvostupanjski sud odbija odlučiti o tom dijelu zahtjeva tužitelja. Naime, tuženik kao pasivna strana ima pravni interes tražiti da sud meritorno odluči o svim zahtjevima tužitelja postavljenim tijekom postupka, a kako se ne bio izlagao eventualnim novim tužbama, tim više što u predmetnom postupku je tužitelj potraživao, ne samo neimovinsku već i imovinsku štetu i to po osnovi izgubljene dobiti (a u odnosu na koju je također djelomično povukao tužbu). 8. Obzirom da se zbog odbijanja prvostupanjskog suda odlučiti i o tom dijelu zahtjeva tužitelja prvostupanjska presuda ima takav nedostatak da se za sada ne može ispitati, ovaj sud je, temeljem članka 369. stavka 1. ZPP ukinuo istu i vratio prvostupanjskom sudu na ponovi postupak kako u dijelu glavne stvari (točke I. izreke) tako i u dijelu izjavljenog troška (točke III. izreke). 9. U ponovnom postupku, nakon što otkloni navedenu bitnu povredu, ponovno donijeti presudu kojom će odlučiti o svim zahtjevima stranaka (glavnim i sporednim). 10. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke. 11. Obzirom da je prvostupanjska presuda ukinuta, u smislu članka 166. stavka 3. ZPP ostavljeno je da se o troškovima žalbenog postupka odluči u konačnoj odluci. Stoga je odlučeno kao u točki II. izreke.
4. U ponovnom dokaznom postupku sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 8, 25-38, 52-54, 58-64 spisa), presliku obavijesti OS Novi Zagreb od 17.02.2020. (list 9 spisa), presliku odštetnog zahtjeva sa povratnicom (list 11-12, 17-19 spisa), ponudu Tehno-razvoj d.o.o. (lit 13 spisa), obavijest žrtvi kaznenog djela (list 15-16 spisa), presudu K-440/19 od 05.11.20196. (list 20-23 spisa), karticu plaća sa obračunom (list 45-50 spisa), te pročitao vještvo dr. Melite Uremović, fizijatra (list 71-78 spisa), te financijsko vještačenje dipl. oec. Darka Prpića (list 100-131 spisa), kao saslušanjem tužitelja (list 96 spisa).
5. U ponovnom dokaznom postupku među strankama je sporno da ovaj sud nije odlučio o povučenom dijelu tužbe, a koji je tužitelj izvršio konačnom specifikacijom tužbenog zahtjeva od u podnesku od 20.06.2024., odnosno u ponovljenom postupku u podnesku od 02.06.2026., a u odnosu na tužbeni zahtjev postavljen u tužbi., no kako je drugostupanjski sud ukinuo odluku i u točki I presude Pn-2951/21 od 30.10.2024. kojom je tužitelju dosuđen iznos neimovinske i imovinske štete za tuđu pomoć i njegu od 3.031,01 EUR sa zateznom kamatom od 12.03.2019. do isplate, na ime popravka bicikla iznos od 140,69 EUR sa zateznom kamatama od 16.04.2019. do isplate, te na ime izgubljene zarade iznos od 1.147,36 EUR sa zateznim kamatama od dospijeća pojedinog iznosa do isplate, ovaj sud je i u ponovnom postupku ponovno analizirao i cijenio sve dokaze.
6. Među parničnim strankama je nesporan nastanak štetnog događaja, aktivna i pasivna legitimacija, kao i odgovornost, te činjenica da je tuženik u mirnom postupku isplatio tužitelju nesporni iznos štete od 4.645,30 EUR na ime neimovinske štete i imovinske štete s osnova tuđe pomoći i njege.
7. Među strankama je sporan osnov i visina tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa.
8. Na okolnost osnovanosti i visine tužbenog zahtjeva, te uzročno-posljedične veze ovaj sud je proveo dokaz medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Meliti Uremović, fizijatru koja u svom vještvu navodi kako je tužitelja nastradao kao vozač bicikla pri naletu osobnog automobila. U nezgodi je zadobio prijelom desne potkoljenice i iščašenje desnog ramenog zgloba. Op. 19.11.2018. repozicija prijeloma i operativna stabilizacija desne goljenične kosti uz pomoć osteosintetskog materijala. Ozljede su utvrđene odmah po ozljeđivanju u Hitnoj kirurškoj ambulanti KBC SM gdje je učinjena repozicija desnog ramena te je potom zaprimljen na Kirurški odjel. Učinjena je prije operativna priprema i u hitnoći je 09.11.20218 prijelom stabiliziran uz pomoć osteosintetskog materijala. Post. O.p. tijek je uz analgetsku, antibiotsku i antitrombotičnu terapiju protekao uredno. U dobrom općem stanju, urednog lokalnog nalaza s imobiliziranim desnim ramenom i desnom potkoljenicom te preporukom hoda uz pomoć štaka bez opterećenja operirane noge 21.11.2018. otpušten na kućno liječenje. Dolaskom na kućno liječenje nastavio je u kontinuitetu ambulantno liječenje po kirurgu, ortopedu i fizijatru analgeticima i postupcima fizikalne terapije. Tijek sanacije prijeloma praćen je RTG-om te je ovisno o fazi sanacije dopušteno opterećenje desne noge. Tužitelj navodi da prije štetnog događaja nije liječen zbog bolesti ili ozljede desnog ramena i desne potkoljenice. Sam štetni događaj opisuje u cijelosti, navodi da je po završenoj hospitalizaciji na Klinici za kirurgiju bio kroz mjesec dana potpuno ovisan o pomoći druge osobe, zbog toga što je imao desnu ruku imobiliziranu , a u hodu se nije smio oslanjati na desnu nogu. Po preporuci kirurga uz pomoć dvije štake hodao je 2 mjeseca, a uz pomoć jedne štake 5 mjeseci . Fizikalnu terapiju je provodio u SB Sv. Katarina i u SB Aritheri. Navodi da nakon štetnog događaja jednom godišnje provodi održavajuću fizikalnu terapiju a u fazi jače izraženih bolova uzima analgetike. Na pregledu navodi otežano sagibanje, bolove u desnoj potkoljenici prilikom dužeg stajanja i hodanja, otežano obavljanje poslova desnom rukom iznad horizontale. U kliničkom nalazu bol na palpaciju u području desnog ramena, pokretljivost desnog ramena ograničena: AF polovična, unutarnja rotacija ograničena za 2/3 opsega pokreta, a vanjska rotacija za 1/3 opsega pokreta. U području desne potkoljenice uredno saniran postoperativni ožiljak, bol na palpaciju u području prijeloma, fleksija desnog koljena uredna, ekstenzija zaostaje za 10 stupnjeva. U desnom gležnju plantarna i dorzalna fleksija ograničena za 1/3 opsega pokreta uz hipotrofiju mišića desne natkoljenice. Po završenom liječenju, nakon zadobivenih ozljeda desnog ramena i desne potkoljenice kod tužitelja je zaostala ograničena pokretljivost desnog ramena i desnog koljena uz hipotrofiju natkoljenične muskulature desne natkoljenice. Navedene trajne posljedice smanjuju životnu aktivnost tužitelja trajno za 15 %. Zbog trajnih posljedica zadobivenih ozljeda u svakodnevnom životu tužitelj neće moći obavljati sve poslove desnom rukom iznad horizontale, bit će mu otežano duže stajanje, hodanje i neće moći više rekreativno igrati nogomet čime se bavio prije štetnog događaja. (uključujući operativni zahvat) tzv. primarni bio je jakog intenziteta i kratkotrajan, Strah
sekundarni strah jakog intenziteta trajao je 5
srednjeg intenziteta 10
a manjeg dana
dana,
intenziteta 20 dana. Na isti se nadovezuje tzv. kasni strah u vidu zabrinutosti za ishod
liječenja u trajanju od još mjesec dana. Bol (uključujući operativni zahvat) jačeg intenziteta trpio je 5 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, slabog intenziteta dva mjeseca, povremeno kod promjene vremena i pojačanih napora trpi trajno. Tuđa pomoć i njega druge osobe
U
tužitelju je bila potrebna od 21.11.- 27.12.2018 po 6 sati dnevno. navedenom periodu tužitelj je zbog nošenja imobilizacija i hoda uz pomoć štaka bez opterećenja operirane noge nije bio u mogućnosti se samostalno obući, oprati niti odlaziti na kontrolne preglede . Od 27.12.2018.-31.1.2019 tuđa pomoć mu je bila potrebna po 4 sata , te nastavno do 28.6.2019 po 2 sata dnevno. Tužitelju je tuđa pomoć bila u svim aktivnostima samostalnog nužnog samozbrinjavanja, odlasku na kontrolne preglede, nabavci veće količine živežnih namirnica te pripravi hrane, obavljanju težih poslova. Naruženje: post o.p. ožiljak u području desne potkoljenice za tužitelja predstavlja naruženja u lakom stupnju
uočljivo trećim osobama ponekad (kad nosi kratke hlače, na plaži, ukućani).
9. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje dr. Melite Uremović, budući da je isto vještvo sačinjeno stručno, detaljno je obrazloženo, u skladu je s pravilima struke, te je izrađeno na temelju medicinske dokumentacije koja je postojala u spisu do trenutka vještačenja, kao i pregleda tužitelja te zdravstvenog kartona istog, a koji je postojao u spisu u trenutku vještačenja, a vještak je naveo argumente za procjenu svih vidova štete u svom vještvu.
10. Slijedom svega navedenog uzimajući u obzir intenzitet i trajanje fizičkih bolova, kao i sve prethodno opisane okolnosti te imajući u vidu da je tužitelj u štetnome događaju zadobio prijelom desne potkoljenice i iščašenje desnog ramenog zgloba. da mu je učinjena repozicija prijeloma i operativna stabilizacija desne goljenične kosti, da mu je učinjena repozicija desnog ramena, proveo analgetsku, antibiotsku i antitrombotičnu terapiju, kao i fizikalnu terapiju, zbog čega je zasigurno trpio bol određenog intenziteta procijenjen po vještaku, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.650,00 EUR.
11. Uzimajući u obzir intenzitet i trajanje pretrpljenog straha, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.100,00 EUR .
12. Slijedom navedenog, a imajući u vidu trajanje i intenzitet duševnih boli zbog smanjenja opće životne i radne sposobnosti tužitelja u omjeru od 15%, u kojem će isti morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu, a sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 3.000,00 EUR.
13. Imajući u vidu da je vještačkim nalazom utvrđeno naruženje tužitelja kao posljedica ove nezgode u vidu ožiljka post operativnom ožiljku u području desne potkoljenice za tužitelja predstavlja naruženja u lakom stupnju uočljivo trećim
osobama ponekad (kad nosi kratke hlače, na plaži, ukućani), a i sud je također utvrdio da je riječ o postoperativnom ožiljku na prednjoj strani desne potkoljenice u dužini cca 30 cm koji je povremeno vidljiv trećim osobama kada tužitelj nosi kratku odjeću, a koji prema stavu ovog suda predstavljaju naruženja lakog stupnja, dakle očito je riječ o naruženju zbog kojeg tužitelj može trpjeti nelagodu, sukladno čl. 1100. ZOO-a i čl. 223. ZPP-a, sud je utvrdio da tužitelju za ovaj vid štete pripada pravična novčana naknada u iznosu od 500,00 EUR.
14. U svom logičnom i životnom iskazu kojeg sud u cijelosti prihvaća tužitelj je naveo kako je u ovoj nezgodi zadobio ozljedu loma desne potkoljenice, desnog ramenog zgloba kao i iskakanje diska. Zbog ovih ozljeda bio je bolovanju 5-6 mjeseci, a za to vrijeme su mi pomoć i njegu su mu pružali roditelji u vidu ustajanja iz kreveta, hranjenja, obavljanja svakodnevnih higijenskih potreba, nabavke namirnica, kuhanja.
15. Iz predmetnog vještva utvrđeno je da je tužitelju bila potrebna tuđa pomoć druge osobe u ukupnom trajanju od 658 sati, a budući da se inače s naslova pomoći druge osobe cijena određuje prema neto zaradi osobe koja bi u mjestu gdje stanuje tužitelj mogla pružiti takvu uslugu, sud je u nedostatku bilo kakvih drugih dokaza na tu okolnost ocijenio da je to 5,00 EUR kn po satu, te da bi tužitelju po ovoj osnovi pripadala pravična novčana naknada u iznosu od 3.290,00 EUR.
16. Obzirom na naprijed navedeno tužitelju je priznata pravična novčana naknada neimovinske i imovinske štete u ukupnom iznosu od 9.540,00 EUR, no isti je bilo potrebno umanjiti za nesporno isplaćeni iznos od 4.645,30 EUR, pa je u konačnici tužitelju dosuđen iznos od 4.894,70 EUR, no kako isti konačnim zahtjevom potražuje iznos od 10.354,70 EUR, to je isti odbijen u preostalom daljnjem dijelu od 5.709,40 EUR kao prekomjerno zatraženim, a sve sa zakonskom zateznom kamatom na osnovi čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 ) počev od podnošenja odštetnog zahtjeva, tj. 12.03.2019. do isplate, i to do 31. prosinca 2022. sukladno odredbi čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima NN br. 78/15.), od 01. siječnja 2023. do 30. prosinca 2023.sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23).
17. Naime, sukladno čl. 12. st. 1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (NN 151/05,36/09, 75/09, 76/13 i 152/14 ) propisano je da je osiguratelj dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako se odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne ili utemeljeni odgovor na sve točke iz ovršnog zahtjeva u slučaju da su odgovornost za naknadu štete i visina šteta sporne.
18. Odredbom čl. 4 istog zakona propisano je da u slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete u roku iz stavka 1 oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamata i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva. Obzirom da je navedena odredba ZOOP lex specijalis u odnosu na odredbama u kamatama ZOO-a tužitelju pripadaju zatezne kamate od dana podnošenja odštetnog zahtjeva tj. 10.8. 2019. bez obzira radi li se o naknadi novčane ili ne novčane štete. Iz odštetnog zahtjeva razvidno je da je tužitelj tuženiku dostavio cjelokupnu dokumentaciju, a da je isti zahtjev podnesen 12.03.2019. čime obveza tuženika prema tuženiku dospijeva.
19. Naime kada bi se tijek zateznih kamata prekidao samim tuženikovim očitovanjem na oštečenikov oštećenih zahtjev tada bi institut zateznih kamata na imovinsku štetu u ovakvim postupcima bio potpuno nesvrsishodan, pa je stoga tužitelju zatezna kamata na dosuđeni iznos neimovinske štete po osnovi povrede prava osobnosti i imovinske štete za tuđu pomoć od 4.894,70 EUR dosuđena od navedenog datuma.
20. U odnosu na zahtjev tužitelja za isplatu imovinske štete za uništeni bicikl u ovo postupku tužitelj tvrdi da je bicikl potpuno uništen te potražuje na ime umanjene vrijednosti bicikla iznos od 663,61 EUR no na navedenu okolnost tužitelj tijekom postupka ne dostavlja niti jedan relevantan dokaz u smislu o kojoj marki elektroničnog bicikla je riječ, godina starosti, te cijeni po kojoj je plaćen, pa da bi mu sud mogao dosuditi zatraženi iznos umanjene vrijednosti od 663,61 EUR, pa je u tom dijelu tužbeni zahtjev odbijen EUR sa zateznom kamatom od dana plaćanja, tj. 16.04.2019. do isplate, dok je sa druge strane iz ponude 126/01 od 28.02.2019. razvidno kako je tužitelj isti bicikl popravio za što je isplatio vrijednost od 2.792,00 kn, pa je tuženiku u smislu čl. 1095 ZOO-a dužan naknaditi tužitelju navedeni trošak popravka od 370,53 EUR umanjen za nesporno isplaćeni iznos od 229.88. EUR, pa je u konačnici tužitelju za ovu vrstu štete dosuđen zatraženi iznos od 140,69 EUR sa zateznom kamatom od dana dospijeća računa, tj. 16.04.2019. do isplate i to do 30. prosinca 2023. sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br.114/22) i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN br. 156/22), a od 31.12.2023. do isplate sukladno čl. 29. st. 2. Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN 155/23), slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom I i II..
21. Nadalje u odnosu na zahtjev tužitelja za isplatu imovinske štete za izgubljenu zaradu sud je proveo financijsko vještačenje po stanom sudskom vještaku mr.sc. Darku Prpiću iz čijeg vještva je utvrđeno kako je 18.11.2018. tužitelj je stradao u prometnoj nezgodi kojom prilikom je na tužitelja koji se kretao na biciklu naletjelo vozilo osigurano kod tuženika. Tužitelj je zbog posljedica predmetne nezgode bio na bolovanju zbog čega trpi izgubljenu zaradu te na ime izgubljene zarade u vrijeme privremene nesposobnosti za rad, odnosno za razdoblje studeni 2018. do svibanj 2019. potražuje iznos od 21.000,00 kn. Iz spisu priležećih obračunskih platnih lista proizlazi da je u razdoblju privremene nesposobnosti za rad od studenog 2018. do kolovoza 2019.g. tužitelju obračunat iznos od ukupno 33.221,89 kn, odnosno u utuženom razdoblju od studenog 2018. do svibnja 2019.g. iznos od ukupno 22.819,36 kn. Vještak je u postupku vještačenja tužitelja zatražio dostaviti dokumentaciju o bolovanju tužitelja - Potvrdu o plaći - obrazac R1 (podaci o iznosima plaće koja je osiguraniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je nastupio slučaj na osnovi kojeg se stječe pravo na naknadu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad koja se isplaćuje na teret HZZO – štetni događaj od 18. studenoga 2018.g.) s prilogom dokumentacije (obračunske platne liste za mjesece uzete u obzir u obrascu R1), temeljem kojeg/kojih je tužitelju izvršen obračun naknade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Tužitelj je vještaku dostavio obračunske platne liste za razdoblje travanj do rujan 2018.g., iz koje dokumentacije je razvidan mjesečno obračunat broj sati i iznos isplaćene neto plaće po mjesecima. Proizlazi da prosječni mjesečni iznos neto plaće prema vještaku dostavljenoj dokumentaciji iznosi 4.244,86 kn. Vještak donosi prikaz izračuna iznosa na ime izgubljene zarade tužitelja obračunatog kao razlike između pretpostavljene plaće primjenom prosječne mjesečne neto plaće tužitelja u razdoblju koje je prethodilo štetnom događaju i iznosa koji je stvarno primio. Razlika iznosa na ime izgubljene zarade tužitelja obračunatog kao razlike između pretpostavljene plaće primjenom prosječne mjesečne neto plaće tužitelja u razdoblju koje je prethodilo štetnom događaju i iznosa koji je stvarno primio iznosi: u razdoblju privremene nesposobnosti za rad od studenog 2018. do kolovoza 2019.g. ukupno 8.644,73 kn, odnosno 1.147,36 EUR primjenom fiksnog tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 kn. U utuženom razdoblju od studenog 2018. do svibnja 2019.g. ukupno 6.000,03 kn, odnosno 796,35 EUR primjenom fiksnog tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 kn. Razlika iznosa na ime izgubljene zarade tužitelja obračunatog kao razlike između pretpostavljene plaće primjenom prosječne mjesečne neto plaće tužitelja u razdoblju koje je prethodilo štetnom događaju i iznosa koji je stvarno primio: u razdoblju privremene nesposobnosti za rad od studenog 2018. do kolovoza 2019.g. iznosi 1.147,36 EUR primjenom fiksnog tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 kn, u utuženom razdoblju od studenog 2018. do svibnja 2019.g. iznosi 796,35 EUR primjenom fiksnog tečaja konverzije 1 EUR=7,53450 kn.
22. Na navedeno vještvo stranke nisu imale prigovora te ga je sud prihvatio u cijelosti kao objektivno i stručno, sačinjeno temeljem relevantne dokumentacije u spisu.
23. Slijedom navedenog, a temeljem odredbe članka 325. stavka 1. ZPP-a u svezi s odredbom članka 1085. stavka 1. ZOO-a, odredbom članka 1089. stavka 3. ZOO-a i odredbom članka 1086. ZOO-a sud je usvojio kao osnovan tužbeni zahtjev na ime naknade štete s naslova izgubljene zarade u iznosu od 1.147,36 EUR neto sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedini mjesečni iznos od dana plaćanja mjesečnog iznosa naknade za bolovanje, a koji datumi proizlaze iz vještačkog nalaza do isplate za razdoblje od 01.11.2018. do 01.07.2019. te je odlučeno kao pod točkom I. izreke presude.
24. Odluka o parničnom trošku tužitelja temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. ZPP u svezi odredbe čl. 155. ZPP-a, slijedom kojih je tužitelju dosuđen trošak parničnog postupka za slijedeće parnične radnje: za sastav tužbe 200,00 EUR, za sastav podneska od 16.02.2023., 09.03.2023., 20.06.2024. 02.04.2026. , 02.06.2026. 200,00 EUR za svaki podnesak, za sastav podneska od 18.11.2021., 31.03.2022., 01.04.2022., 04.04.2022., 07.10.2022., 22.12.2023. 50,00 EUR za svaki podnesak, za sastav odgovora na žalbu 200,00 EUR za pristup na ročište 09.09.2022., 08.12.2023., 15.04.2024., 18.09.2024.14.04.2026., 10.06.2026.200,00 EUR za svako ročište, za pristup na ročište 01.04.2022. 50,00 EUR ukupno 2.950,00 EUR, sve uvećano za 25% PDV-a u iznosu od 737,50 EUR, a na osnovi Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika Tbr. 7., Tbr. 8., Tbr. 9. i Tbr. 42., kao i trošak sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 1.390,30 EUR i presudu u iznosu od 95,32 EUR, a na osnovi Zakona o sudskim pristojbama. ("Narodne novine" br. 74/95, 57/96, 137/02 i 26/03, u daljnjem tekstu: ZSP), time da je tužitelju za sastav podneska od 18.11.2021., 31.03.2022., 01.04.2022., 04.04.2022., 07.10.2022., 22.12.2023. dosuđeno 25% nagrade iz Tbr. 7. toč. 1., Tarife jer istim podnescima tužitelj dostavlja u sudski spis samo dokumentaciju za potrebe postupka, bez predlaganja ovih dokaza i iznošenja novih činjenica, pa mu je trošak istog dosuđen sukladno Tbr. 8. toč. 3. Tarife, dok mu podnesak od 01.04.2022. nije niti dosuđen jer je sadržaj istog podneska tužitelj mogao iznijeti na ročištu koje je održao istog dana, a za koje je tužitelju dosuđen trošak pristupa također u visini od 25% nagrade iz Tbr. 7 roč. 1. Tarife jer je isto odgođeno prije početka raspravljanja, te je tužitelju trošak pristupa na isto dosuđen sukladno Tbr. 9. toč. 5 Tarife, i time ne stvarati dodatne troškove. Isto tako nije mu niti dosuđen trošak ročišta za objavu presude jer na isti tužitelj nije niti pristupio, a niti trošak sudske pristojbe za odgovora na žalbu jer iz spisa nije razvidno da bi navedenu pristojbu tužitelj doista i platio.
25. Nadalje tužitelju je dosuđen trošak nužnog medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 EUR i financijskog vještačenja od 199,08 EUR.
26. Visinu troškova zastupanja sud je dosudio imajući u vidu vrijednost predmeta spora i vrijednost boda u vrijeme poduzimanja pojedine parnične radnje, kao i uspjeh stranaka u sporu prema konačnom zahtjevu iz podneska od 20.06.2024. od 7.111,25 EUR.
27. Tužitelj je u pogledu osnovanosti zahtjeva u ovom postupku uspio sa 100% (nesporna odgovornost tuženika za predmetni događaj), a u pogledu visine tužbenog zahtjeva sa 55,65% (dosuđeni iznos od ukupno 6.848,36 EUR podijeljen je sa iznosom konačnog zahtjeva od 12.306,36 EUR), pa kad se navedeni uspjeh od 155,65 % podijeli na dva jednaka dijela, u pogledu osnovanosti i visine tužitelj je u ovom postupku uspio sa 77,83 %, a tuženik sa 22,18% (44,35:%:2).
28. Kada se navedeni postotak tužitelja umanji za postotak uspjeha tuženika, tužitelj je u ovom postupku uspio sa ukupno 55,65%.
29. Slijedom navedenog tužitelju je sukladno čl. 154.st. 2. i čl. 155. ZPP-a dosuđen parnični trošak u ukupnom iznosu od 3.277,00 EUR time da mu je trošak oba vještačenja kao nužan trošak dosuđen u cijelosti bez obzira na uspjeh u sporu, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ove presude pod točkom IV.
30. U odnosu na prigovor sniženju tužbenog zahtjeva koji je tužitelj izvršio u podnesku od 02.06.2026. potrebno je navesti da obzirom na zauzeti stav na sjednici VSRH od 26.04.2021. kako smanjenje tužbenog zahtjeva (iako nije preinaka) djelomično je povlačenje tužbe iz čl. 193. ZPP-a za koje je ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari (uvijek) potreban pristanak tuženika, a u konkretnom slučaju tuženik nije pristao na djelomično povlačenje tužbe pa time do takvog povlačenja tužbe nije niti došlo, radi čega je sud i u pogledu glavne stvar donio odluku kao u izreci ove presude pod točkom III.
31. Slijedom navedenog tuženik bi također ima pravo na troškove parničnog postupka po čl. 158. st. 1. ZPP-a koji su mu nastali djelomičnim povlačenjem tužbe (smanjenjem tužbenog zahtjeva jer je dispozicijom tužitelja izmijenjen tarifni razred iz Tbr. 7. OT (tako i VSRH Rev 312/2023 od 27. svibnja 2025.).
32. No kako tuženik u ovom postupku potražuje samo trošak sudske pristojbe na žalbu koji je nastao nakon što je tužitelj već snizio tužbeni zahtjev, to je obzirom na sve navedeno valjalo u cijelosti odbiti zahtjev tuženika za naknadu troska i odlučiti kao u izreci ove presude pod točkom V.
33. O zateznim kamatama na trošak parničnog postupka tužitelja odlučeno je na osnovi odredbe čl. 27. st. 3. Ovršnog zakona (NN br. 57/96., 29/99., 194/05. i 88/05.) i čl. 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o obveznim odnosima (NN broj 78/15), a počev od donošenja ove presude, tj. 14. srpnja 2026.do isplate.
U Zagrebu, 14. srpnja 2026.
Sudac:
Blaženka Butigan Matić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranka koja je bila na ročištu za uručenje ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana uručenja otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.
Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva nije uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave otpravka iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud. Protiv ove presude stranka koja nije bila na ročištu za uručenje, a dostava poziva je uredna, ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana objave iste. Žalba se podnosi ovom sudu pismeno u četiri primjerka, a za Županijski sud.
DNA:
1. Tužitelju po pun.
2. Tuženiku
