Republika Hrvatska

Općinski sud u Virovitici

Virovitica, Tomaša Masaryka 8

Poslovni broj: Pn-2/2024-56

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V AT S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Virovitici, po sucu Zoranu Mandiću u pravnoj stvari tužitelja ČF OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koga zastupaju punomoćnici, odvjetnici Odvjetničkog društva Volić, Ružička & Cabadaj Cafuta iz Garešnice , protiv tuženika Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, zastupano po punomoćnici Katarini Prelec, odvjetnici u Odvjetničkom društvu Leko i partneri iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključenja glavne, javne rasprave 16. lipnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno i njegove punomoćnice, te zamjenika punomoćnika tuženika, temeljem odredbe čl. 335. st. 4. Zakona o parničnom postupku ( NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 u daljnjem tekstu ZPP-a), 14. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Filijala Osijek, Gajev trg 1, OIB: 26187994862 da tužitelju MF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plati na ime naknade neimovinske štete iznos od 941,00 € sa zakonskom zateznom kamatom od 14. srpnja 2023. do 31. prosinca 2023. koja se obračunava po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena počevši od dana 14. srpnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve do isplate.

II. Nalaže se tuženiku Croatia osiguranje d.d. Zagreb, Filijala Osijek, Gajev trg 1, OIB: 26187994862 da tužitelju MF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], plati na ime naknade imovinske nenovčane štete iznos od 168,00 € sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 14. srpnja 2026. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve do isplate.

III. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u razlici od ukupno dosuđene naknade štete u iznosu od 1.109,00 €, do zatražene u iznosu od 7.550,00 €, kao i u dijelu u kojem se potražuje zatezna kamata na neimovinsku štetu u razlici od dosuđene kamate počevši od 14. srpnja 2023. do zatražene od 18. srpnja 2022. , te u dijelu koji se odnosi na kamatu za neimovinsku štetu od dosuđene kamate od dana donošenja presude (14. srpnja 2026.), pa do zatražene kamate od 18. srpnja 2022. do isplate.

IV. Tuženik je dužan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka u iznosu od 1.312,16 € , sve to u roku od 15 dana sa zakonskom zateznom kamatom počevši od 14. srpnja 2026. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, sve do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj ČF iz [adresa], podnio je putem svog punomoćnika 6. lipnja 2023. tužbu Općinskom sudu u Bjelovaru, protiv tuženika Croatia osiguranja d.d. Zagreb, radi naknade štete.

1. 1. U tužbi i tijekom postupka tužitelj navodi da je ozlijeđen u prometnoj nezgodi koja se dogodila 19. kolovoza 2021. u 16,00 h u Pitomači, kada je kao pješak stajao kraj kolnika i provjeravao lijevu i desnu stranu prije prelaska kolnika, u njega je udarilo vozilo koje se kretalo iz pravca Pitomače u smjeru Starog Gradca, koje je u vrijeme nezgode bilo osigurano kod tuženika, a kojim je upravljala OF iz [adresa].

1. 2. Tužitelju je odmah nakon nezgode pružena hitna medicinska pomoć, te je hospitaliziran u Općoj bolnici Virovitica na odjelu kirurgije od 19. do 27. kolovoza 2021., te od 13. do 20. rujna 2021. radi vađenja fiksatora te ugradnje vijaka i pločica. Zbog povreda i liječenja tužitelj je pretrpio neimovinsku štetu u vidu fizičkih boli, straha, duševnih boli zbog trajnog smanjenja životne aktivnosti i naruženja. Tužitelju je bila potrebna tuđa pomoć i njega tijekom liječenja, a kao trošak liječenja javljaju se i posjeti obitelji u Opću bolnicu Virovitica, u vrijeme njegove hospitalizacije.

1. 3. Tužitelj se sa zahtjevom za mirno rješenje spora obratio tuženiku 18. srpnja 2022., a tuženik je 22. srpnja odgovorio kako se ne smatra odgovornim, pa predlaže da sud donese presudu kojom bi naložio tuženiku da tužitelju naknadi štetu u ukupnom iznosu od 7.550,00 € sa zateznim kamatama od 18. srpnja 2022. pa do isplate.

2. Rješenjem predsjednika Županijskog suda u Bjelovaru broj Su-409/2023-2 od 2. siječnja 2024. predmet je dodijeljen u rad ovome sudu.

3. U odgovoru na tužbu i tijekom postupka, tuženik priznaje nastanak štetnog događaja i svoju pasivnu legitimaciju u ovom sporu, no osporava odgovornost, osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, kao i tijek zateznih kamata. Tako tuženik ne osporava da je u prometnoj nezgodi sudjelovalo osobno vozilo osigurano kod tuženika na dan nezgode, policom osiguranja od odgovornosti broj: 010213661187, no sporna je dinamika nastanka prometne nezgode, a posljedično tomu i odgovornost tuženika.

3. 1.Tuženik smatra da je za nezgodu isključivo odgovoran tužitelj koji je stupio na kolnik, a da se prije toga nije uvjerio da radnju može učiniti na siguran način, te je protiv tužitelja izdan i prekršajni nalog zbog povrede čl. 129. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji propisuje da je pješak dužan preko kolnika i biciklističke staze ili trake prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjerio da to može učiniti na siguran način. Kako osiguranik tuženika nije odgovoran za nastanak štete, predlaže tužbeni zahtjev u cijelosti odbiti kao neosnovan.

3. 2. Tuženik opreza radi osporava i visinu štete.

4. Među strankama nije sporno da je dana 19. kolovoza 2021. u Pitomači došlo do prometne nezgode u kojoj je sudjelovao tužitelj kao pješak te osobno vozilo osigurano kod tuženika kojim je upravljala OF.

4. 1. Nije sporno niti da je tužitelj u prometnoj nezgodi zadobio teške tjelesne ozljede.

4. 2. Među strankama je sporno postoji li odgovornost tuženika za naknadu štete, šteta, visina štete i uzročno posljedična veza između štetnog događaja i štete.

5. Radi utvrđenja relevantnih činjenica izvršen je uvid u medicinsku dokumentaciju ( str. 5-28), zahtjev za mirno rješenje spora ( str. 29-30), zapisnik o očevidu ( str. 31-35), preslika fotodokumentacije ( str. 36-40) ispis elektronskog pismena tuženika ( str. 42), potvrda MUP-a ( str. 47-48), opis nezgode ( str. 50), obvezni prekršajni nalog ( str. 75. -76), zapisnik o očevidu ( sr. 77-80), zapisnik o ispitivanju alkohola, opojnih droga i lijekova ( str. 81-82), dopis Opće bolnice MUP-u ( str. 83-84), potvrda o oduzimanju predmeta ( str. 85), službene zabilješke ( str. 86- 92), situacijski plan (str. 93) fotodokumentacija očevida ( str. 103-159), ispis liječničkog kartona ( str. 186-214), interdisciplinarno prometno tehničko i medicinsko vještačenje

- nalaz i mišljenje ( str. 230-264) nalaz i mišljenje liječničkog vještaka ( str. 306-309), očitovanje prometno tehničkog vještaka ( str. 327-333), nalaz vještaka dipl. ing. Ivana Pekere ( str. 339-347), očitovanje liječničkog vještaka ( str. 353), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka ČFV, LF, RF, OF, ZF (str. 166-170), NF (str. 170) tužitelja ČF ( str. 349-350) provedena je rekonstrukcija prometne nezgode na kojoj je izveden dokaz saslušanjem tužitelja ( str. 225-226), saslušan je vještak Stiven Šijak (str.226, 348-349), izvršen je uvid u priloženi spis Pp-2401/2021 sa fotodokumentacijama očevida u boji.

6. Svi dokazi ocijenjeni su temeljem čl. 8. ZPP-a.

7. Tužbeni zahtjev je djelomično osnovan.

8. Ocjenjujući izvedene dokaze zasebno i u cjelini, sud je dokumentaciju koja se nalazi u spisu našao vjerodostojnom, obzirom da se radi o dokumentaciji Opće bolnice Virovitica, obiteljskog liječnika tužitelja, policije i Prekršajnog odjela suda, a vjerodostojnost ove dokumentacije stranke nisu niti osporavale.

8. 1. U odnosu na personalne dokaze, sud je iskaz svjedoka ČFV, LF, RF i OF, našao većim dijelom životnim logičnim i vjerodostojnim, a njihove iskaze u bitnom potvrđuje dokumentacija koja se nalazi u spisu te interdisciplinarni nalaz i mišljenje vještaka prometne i medicinske struke.

8. 2. Tako iz iskaza svjedoka ČFV koja je bila putnica u vozilu koje se kretalo iza osobnog automobila koji je sudjelovao u prometnoj nezgodi, kao i LF koja je upravljala tim vozilom, realno i životno opisuju nastanak prometne nezgode, s tim da su neke manje nelogičnosti kod iskaza svjedoka, što sud ne nalazi posljedicom svjesnog davanja lažnog iskaza, već neupućenosti svjedoka. Tako ČFV navodi da je razmak između vozila u kojem je ona bila i vozila koje je sudjelovalo u prometnoj nezgodi bio 4 metra, što sud nalazi nerealnim, dok LF razmak između vozila realno procjenjuje na 15-20 metara.

8. 3. Svjedok RF suglasno kao ČFV te LF, suglasno govori o brzini vozila od nekih 60 km/h, te prilično realno opisuje izlazak tužitelja na cestu i njegov kontakt sa vozilom.

8. 4. Iskaz svjedoka OF suglasan je sa iskazima drugih putnika, glede brzine od 60 km/h, a dio njenog iskaza da nije mijenjala pravac kretanja potvrđuje i nalaz i mišljenje vještaka.

8. 5. Što se tiče iskaza svjedoka ZF, iz njenog iskaza sud nije dobio relevantna saznanja.

8. 6. Iskaz NF, oca tužitelja kao i samog tužitelja, sud u dijelovima koji se odnose na dinamiku nastanka prometne nezgode ne nalazi vjerodostojnim. Iskaz svjedoka BF u dijelu gdje navodi kako je vozilo koje je udarilo njegovog sina naglo prikočilo da ne udari u vozilo ispred sebe, te da je radi izbjegavanja udara dijelom sišlo s kolnika, odnosno gotovo u cijelosti i udarilo u tužitelja koji je stajao pola metra od ruba ceste, suprotan je iskazima drugih svjedoka pa i samog tužitelja, te vještačenjem utvrđene dinamike nastanka štete. Isto tako i iskaz tužitelja koji u tužbi i tijekom postupka tvrdi da se nije kretao cestom kako bi došao do parkiranog kombija, već da je stajao uz cestu, potpuno je nelogičan i suprotan materijalnim tragovima, iskazima svjedoka ČFV, LF, RF i OF, te činjenicama utvrđenim interdisciplinarnim vještačenjem.

8. 7. Tužitelj ČF u svom iskazu danom na rekonstrukciji prometne nezgode govori o brzini kretanja tužiteljice od nekih 70-90 km/h, no njegovu slobodnu procjenu brzine sud nije prihvatio, a na licu mjesta pokazao je sudu i vještaku položaj kombi vozila, kao i mjesto na kojem tvrdi da je stajao u trenutku udara, kao i mjesto gdje je pao. Sve ove navode vještak je uzeo u obzir prilikom izrade nalaza i mišljenja.

9. Radi točnog utvrđenja dinamike prometne nezgode i visine štete provedeno je interdisciplinarno prometno tehničko i medicinsko vještačenje.

10. Interdisciplinarni nalaz i mišljenje stalnih sudskih vještaka Stivena Šijaka dipl. ing. i Roberta Grudića dr. med. sud je našao objektivnim, stručnim i izrađenim u skladu s pravilima znanosti i vještine kako u dijelu koji se odnosi na utvrđenu dinamiku nastanka prometne nezgode tako i u pogledu visine štete. No sud nije prihvatio mišljenje vještaka da OF koja je upravljala vozilom osiguranim kod tuženika, niti jednom svojom radnjom nije doprinijela nastanku štete, odnosno da je za istu isključivo odgovoran tužitelj. Naime, mišljenje vještaka o odgovornosti nije relevantno jer se odnosi na meritum spora, a uloga je vještaka pružiti sudu stručnu pomoć u pronalaženju odgovora na činjenična pitanja (quaestio facti).Na koncu i vještak je korigirao svoje stajalište, te u svom iskazu na pitanje o primjerenosti brzine osobnog vozila (63,68 km/h) odgovor prepušta sudu.

11. Vještak Stiven Šijak dipl. ing., na osnovu materijalnih tragova i pretrpljenih ozljeda zaključuje, da se u trenutku nesreće tužitelj kretao prema kombi vozilu koje se nalazilo parkirano sa suprotne strane kolnika. Mjesto kontakta je na udaljenosti od oko 1,3 m od zapadnog ruba kolnika, a da je bio u raskoraku i kretanju pokazuje pomak oštećenja na osobnom vozilu koje se u trenutku nezgode kretalo desnim gabaritom na oko 1,0 m od sebi desnog zapadnog ruba kolnika. Os osobnog automobila bila je paralelna u odnosu na središnju os kolnika. Brzina osobnog automobila u trenutku primarnog kontakta iznosila je 63,68 km/h, a brzina kretanja tužitelja kao pješaka 7,2 km/h što odgovara bržem hodu pješaka.

11.1.Što se tiče mogućnosti izbjegavanja nesreće, vozačica osobnog automobila mogla je napraviti bočni pomak od oko 0,26 m što ne bi bilo dovoljno za izbjegavanje pješaka koji se također kretao. Zaustaviti vozilo kočenjem prije kontakta sa pješakom bilo je moguća samo u slučaju da je vozila brzinom od 31,48 km/h ili manjom.

11. 2. Teretno vozilo koje je prije nezgode zaustavio tužitelj, djelomično se nalazilo na kolniku, da način da je pola gabarita vozila bilo na kolniku, a pola van kolnika , na mjestu u zavoju označeno punom središnjom crtom kolnika, čime je otežao prometnu situaciju i stvorio prometni konflikt. Sva vozila koja su obilazila kombi morala su prelaziti preko srednje crte, a ona iz suprotnog smjera su se sklanjala sve više uz desni rub kolnika, bilo zbog nailaska vozila iz suprotnog smjera, bilo psihološki jer su očekivali nailazak drugih vozila i sudionika iza kombija.

12. U medicinskom dijelu vještačenja utvrđeno je, da je tužitelj u nezgodi zadobio otvoreni prijelom lijeve potkoljenice, te višestruke oguljotine desne podlaktice i trbušne stjenke, a koje ozljede se u ukupnosti kvalificiraju kao teška tjelesna ozljeda. Primarni kontakt bio je između desne strane branika vozila te lijeve noge oštećenog koji je bio u iskoraku i prilikom tog kontakta nastao je otvoreni prijelom lijeve potkoljenice, a u nastavku kretanja zbog brzine osobnog vozila i rubnog kontakta, desne strane branika i tijela oštećenog, došlo je do rotacije tijela oštećenog u smjeru kazaljke na satu, te nabačaja oštećenog na desni rub vjetrobranskog stakla i prednji desni nosač krova automobila. Tijekom sekundarnog kontakta, u nastavku kretanja dolazi do klizanja tijela oštećenog uz desni dio vozila, te otkinuća desnog retrovizora područjem trbuha, nakon čega je tijelo oštećenog odbačeno prema desno i naprijed, te dolazi do tercijalnog kontakta tijela oštećenog i šljunčane podloge, te oguljotine desne podlaktice prilikom pada.

12. 1. Odmah nakon nezgode (19. kolovoza 2021.) tužitelj je hospitaliziran te mu je isti dan postavljen vanjski fiksator na goljeničnu kost, a 27. kolovoza 2021. otpušten je na kućnu njegu. Ponovno je hospitaliziran 13. rujna 2021. radi nastavka liječenja, odnosno operativnog zahvata, te je 16. rujna 2021. učinjena osteosinteza goljenične kosti, zaključanom titanskom pločom. Dana 20. rujna 2021. otpušten je na kućnu njegu, nakon toga bile su kontrole kirurga i kontrola oftalmologa zbog magljenja pred desnim okom, te rehabilitacije u specijalnim bolnicama za medicinsku rehabilitaciju u razdoblju od 3. do 22. siječnja 2022.

12. 2. Kod tužitelja je zaostala hipotrofija mišića potkoljenice uz smanjen opseg od 2 cm, redukcija pokreta koljena i skočnog zgloba lijeve noge, bol i otok u području lijevog skočnog zgloba, te više ožiljaka sa unutarnje strane donjeg dijela desne nadlaktice te lakta u površini 10x5 cm i uzdužni ožiljak dužine 22 cm , širine 3 mm u području prednje strane lijeve potkoljenice.

12. 3. Tužitelj je uslijed povređivanja trpio fizičke boli jakog intenziteta 7 dana, srednjeg intenziteta 11 dana, slabog intenziteta 70 dana, a bolovi slabog intenziteta i povremenog karaktera ocijenjeni su u sklopu smanjenja životne aktivnosti. Strah jakog intenziteta bio je prisutan kod tužitelja 15 minuta, a sekundarni strah srednjeg intenziteta trajao je 7 dana, zbog neizvjesnosti za ishod liječenja, posljedice i rizika nastanka komplikacija. Isti se manifestirao u vidu smetnji usnivanja, proživljavanja stresnog događaja, anksioznosti, zabrinutosti i neizvjesnosti za ishod liječenja.

12. 4. Sekundarni strah slabog intenziteta trajao je do 6 mjeseci u vidu smetnji pro snivanja, proživljavanja stresnog događaja, straha od trajnih posljedica, no vještak ne nalazi elemente koji bi ukazivali na trajne posljedice straha. Tuđa pomoć i njega tužitelju je bila potrebna zbog hoda za štakama bez opterećenja ili sa djelomičnim opterećenjem lijeve noge i to prilikom pripreme obroka, higijene, odlaska na kontrolne preglede, obavljanja svakodnevnih poslova u kući kroz 90 dana u opsegu od 2 sata dnevno.

12. 5. Umanjenje životne aktivnosti nastaje uslijed ograničenja kretnji u lijevom koljenu slabog stupnja, ograničenje kretnji u lijevom skočnom zglobu slabog stupnja, te boli i otoka u području lijevog skočnog zgloba, a obzirom na dob i zanimanje (poljoprivrednik), ocjenjuje se kao umanjenje životne aktivnosti, odnosno duševna bol zbog smanjenja opće, radne sposobnosti u visini od 15%, te će u tom obimu oštećeni morati ulagati pojačane napore u svakodnevnim aktivnostima.

12. 6. Naruženje zbog zaostalih ožiljaka vještak procjenjuje kao naruženje blagog stupnja.

13. Vještaci su svojim dopunama nalaza, očitovali se na sve primjedbe stranaka pa tako vještak Stiven Šijak u svom očitovanju na primjedbe tužitelja i u svom iskazu dao je jasne i razumljive odgovore na sve primjedbe tužitelja, kao i na nalaz dipl. ing. Ivana Pekere izrađen izvan postupka po narudžbi tužitelja. Sud je razmatrao i nalaz vještaka Ivana Pekere iako nije izrađen po nalogu suda, te nije našao stručnim pokušaj dovođenja u sumnju interdisciplinarnim vještačenjem utvrđenog mjesta nezgode. Očitujući se na nalaz dostavljen od tužitelja, vještak Stiven Šijak u svom iskazu navodi kako je mjesto kontakta utvrđeno na osnovu materijalnih tragova odnosno dokaza fiksiranih prilikom očevida, kojim su fiksirani tragovi dijela bočnog retrovizora koji se rasprsnuo prilikom sudara i kada se prati trag njihovih kretanja nakon sudara, dobije se mjesto kontakta, odnosno mjesto gdje je došlo do sudara auta i dijela tijela tužitelja. Ovakav zaključak vještaka sud je našao stručnim i objektivnim, a ovakav način utvrđenja mjesta kontakta uobičajen je u praksi.

13. 1. Vještak Robert Grudić, u svom je pismenom očitovanju od 21. travnja 2026., otklonio sve primjedbe tuženika (str. 353), a njegovo usmeno saslušanje stranke nisu tražile.

14. Sud je na osnovu izvedenih dokaza našao utvrđenim slijedeće relevantne činjenice:

- da se prije štetnog događaja tužitelj upravljao kombi vozilom iz pravca Starog Gradca u pravcu centra Pitomače,

- da je dolaskom do kbr. 284 u ulici Ljudevita Gaja parkirao kombi uz desni rub kolnika na način da je pola širine vozila bilo na putnoj bankini, a pola na cesti, odnosno na istočnoj prometnoj traci državne ceste br. 2. , koje je tako ostavljeno predstavljalo smetnju za normalan tok prometa,

- da je nakon zaustavljanja kombi vozila prešao preko ceste iz smjera istoka u pravcu zapada do kolnog ulaza na kbr. 284, gdje je bio štand s povrćem,

- da se nakon razgovora s prodavačicom uputio prema parkiranom kombi vozilu u smjeru od zapad-istok brzinom od 7,2 km/h,

- da je sa njegove lijeve strane iz pravca sjevera, a krećući se u pravcu juga nailazilo vozilo kojim je upravljala OF brzinom od 63,68 km/h,

- da je na mjestu nezgode puna središnja linije, brzina je ograničena na 70 km/h, a nekoliko metara prije mjesta sudara nalazi se prometni znak opasnosti A 33 koji vozače upozorava da se približava mjesto obilježenog pješačkog prijelaza,

- da je os osobnog automobila bila paralelna u odnosu na središnju os kolnika, a udaljenost desnog gabarita osobnog automobila od desnog (zapadnog) ruba kolnika iznosila je 1,0 m,

- da je do kontakta tijela tužitelja i osobnog vozila došlo na 1,3 m od zapadnog ruba kolnika,

- da je OF mogla izbjeći sudar samo da se kretala brzinom od 31,47 km/h, ili manjom,

- da je tužitelj u štetnom događaju zadobio otvoreni prijelom lijeve potkoljenice i brojne oguljotine, koje u svojem zbiru predstavljaju teške tjelesne ozljede.

15. Za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari relevantne su Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08,125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, u daljnjem tekstu ZOO-a), Zakona o sigurnosti prometa na cestama (Narodne novine 67/2008, 48/2010, 74/2011, 80/2013, 158//2013, 92/2014, 64/2015, 108/2017, 70/2019, 42/2020, 85/2022, 114/2022, 133/2023, 145/2024 u daljnjem tekstu ZOSPC ) i Zakona o parničnom postupku.

15. 1. Temeljem odredbe čl. 38.st.1. ZOSPC-a, vozač je dužan obratiti pažnju na pješake koji se nalaze na kolniku ili stupaju na kolnik, a odredba čl. 51.st.1. određuje da je vozač dužan brzinu kretanja vozila prilagoditi osobinama i stanju ceste, vidljivosti, preglednosti, atmosferskim prilikama, stanju vozila i tereta, kao i gustoći prometa, tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom zaprekom koju u konkretnim uvjetima može predvidjeti, odnosno da može pravodobno postupiti prema prometnom pravilu ili znaku.

15. 2. Članak 129. ZOSPC-a određuje, da je pješak dužan preko kolnika prelaziti pažljivo i najkraćim putem, nakon što se prije stupanja na kolnik uvjeri da to može učiniti na siguran način. Ako namjerava prijeći kolnik na mjestu na kojem ne postoji obilježen pješački prijelaz, ne smije stupiti na kolnik, ako time ometa promet vozila.

15. 3. Nadalje relevantna je i odredba čl. 78.st.1. ZOSPC-a koja određuje, da vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo na mjestu na kojem bi ono prvo ugrožavalo sigurnost drugih sudionika u prometu ili predstavljalo smetnju za normalan tok prometa ili kretanje pješaka.

15. 4. U Čl. 1067. ZOO-a regulira se oslobođenje od odgovornosti vlasnika opasne stvari, a ista odredba u ovom slučaju primjenjuje se i na tuženika obzirom na zaključen ugovor o osiguranju st. 2. i 3. glase:

"Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći, ni otkloniti.

Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete."

15. 5. Čl. 1086.ZOO-a određuje da obveza naknade štete dospijeva od trenutka nastanka štete.

15. 6. Čl. 1089. st. 1. i 2. ZOO-a određuje, da oštećenik ima pravo na naknadu kako obične štete, tako i izmakle koristi prema cijenama u vrijeme donošenja sudske odluke, osim kad Zakon određuje što drugo.

15. 7. Temeljem čl. 1092.st.1. ZOO-a, oštećenik koji je pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila ima pravo samo na razmjerno sniženu naknadu.

15. 8. Čl. 1095. ZOO-a određuje obvezu štetnika naknaditi oštećenom troškove liječenja i druge potrebne troškove u vezi s tim.

15. 9. Čl. 1100. ZOO-a st. 1. i 2. glase:

" U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema.

Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom."

15. 10. Članak 1103. ZOO-a određuje, da obveza naknade štete dospijeva danom podnošenja pismenog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

15. 11. Zakon o parničnom postupku u čl. 223. st. 1. glasi:

"Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu štete na novčanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno količina stvari ne može utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nerazmjernim teškoćama, sud će o tome odlučiti prema slobodnoj ocjeni."

16. U ovoj pravnoj stvari veći dio postupka raspravljalo se pitanju postojanja odgovornosti tuženika obzirom na postupanje tužitelja prilikom parkiranja kombi vozila i načina koji je prelazio cestu, počinivši dva prekršaja. Odnosno, je li ispunjen ekskulpacijski razlog iz čl. 1067.st. 2. ZOO-a.

17. Ocjenjujući izvedene dokaze zasebno i u cjelini, te stavljajući ih u odnos s navedenim odredbama ZOSPC-a i ZOO-a, sud je našao da za nastanak štete postoji i odgovornost OF koja je upravljala osobnim automobilom osiguranim kod tuženika, pa samim time i odgovornost tuženika za naknadu štete.

17. 1. Naime, prema utvrđenju ovoga suda brzina od 63,68 km/h u situaciji kada se nailazi na prometno konfliktnu situaciju zbog nepropisno parkiranog kombi vozila na suprotnoj strani koji zauzima pola prometne trake i prisiljava vozila iz suprotnog smjera da prelaze središnju punu liniju, a sa druge strane pješaka uz samu cestu, ne može se smatrati prilagođenom brzinom uvjetima na cesti, čime je vozačica osobnog automobila postupila suprotno odredbama čl. 38.st.1. i čl. 51. st.1. ZOSPC-a.

17. 2. Udio tužitelja u odgovornosti za nastanak štete daleko je već nego udio vozačice osobnog automobila. Naime, tužitelj je nepropisno zaustavio kombi na cesti na način da je izazvao prometni konflikt, iako za to uopće nije bilo opravdanog razloga obzirom da se iz foto elaborata MUP-a i onoga što je utvrđeno očevidom, jasno vidi da je imao više nego dovoljno mjesta kombi maknuti sa ceste, čime bi samo malo žrtvovao svoju komociju. Ovakvim postupanjem počinio je prekršaj iz čl. 78. st.1. ZOSPC-a i doprinio nastanku štete sa 30%.

17. 3. Nakon toga je vraćajući se prema kombiju započeo radnju prelaska preko ceste, a da se nije uvjerio da time ne ometa promet vozila, iako su uvjeti na cesti bili takvi da je jasno mogao uočiti vozilo koje nailazi i biti svjestan da neće moći sigurno prijeći cestu, odnosno da postupa suprotno čl. 129. ZOSPC-a, pa je ovakvim nerazumnim postupkom doprinio nastanku štete sa 60%, čime njegov ukupan doprinos nastanku štete sud utvrđuje sa 90%.

18. Medicinskim je vještačenjem utvrđeno, kako je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja na tjelesno i duševno zdravlje, čime mu je nastala neimovinska šteta u smislu čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. Zakona o obveznim odnosima, a utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu, a temeljem čl. 1100. st. 1. ZOO-a.

19. U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje: za fizičke bolove, strah i duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti, kao što je i u ovom predmetu slučaj, odnosno za tako međusobno povezane (isprepletene) oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve oblike neimovinske štete. One su u smislu čl. 1100. st. 2. ZOO-a kriteriji (mjerila) odnosno kvalifikatorne okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu.

19. 1. Nadalje, svaki od elemenata o kojima ovisi visina pravične novčane naknade mogu sami za sebe biti dovoljan razlog koji opravdava dosuditi tužitelju pravičnu novčanu naknadu. Stoga je, radi pravilne ocjene visine novčane naknade u ovom konkretnom slučaju, potrebno procijeniti koji bi iznos pravične novčane naknade pripao tužitelju jer je svaki od navedenih kriterija samostalna osnova za dosudu novčane satisfakcije zbog povrede prava osobnosti.

19. 2. Sud je pri utvrđenju pravične novčane naknade uzeo u obzir i notornu činjenicu da je u proteklih šest godina od kada je došlo do izmjene Orijentacijskih kriterija Vrhovnog suda Republike Hrvatske (u lipnju 2020.) porasla stopa inflacije, a prema javno dostupnim podacima Državnog zavoda za statistiku od lipnja 2020. do lipnja 2026. zbirna odnosno kumulativna stopa inflacije iznosi preko 35%. Navedeni podaci, osobito oni o pojačanim inflatornim kretanjima, nipošto i ni na koji način ne mogu realno i stvarno opisati, u činjeničnom smislu, koliki je stvarni porast troškova života, a koji stope inflacije ne mogu prikazati na objektivan način. Sve se to odrazilo i na gubitak vrijednosti iznosa pravičnih novčanih naknada koje se oštećenicima isplaćuju za popravljanje pretrpljene neimovinske štete zbog povreda prava osobnosti.

19. 2. Stoga je sud pri utvrđivanju iznosa pravične novčane naknade zbog povrede prava osobnosti uzeo u obzir i kumulativnu stopu inflacije od lipnja 2020., koja je 35%.

19. 3. Cijeneći nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđen intenzitet i trajanje fizičkih bolova, vrstu i lokalitet ozljeda te notornu činjenicu povećanih troškova života u zadnjih nekoliko godina, sud smatra da bi pravična novčana naknada temeljem čl. 1100. ZOO-a iznosila 2.760,00 €.

19. 4. Vještačenjem je utvrđeno trajanje i intenzitet kako primarnog tako i sekundarnog straha tužitelja i obzirom na sve utvrđenje vještaka, tužitelju bi obzirom na intenzitet i trajanje straha pripadala pravična novčana naknada u iznosu od 2.000,00 €.

19. 5. Prihvaćajući nalazom i mišljenjem liječnika vještaka utvrđeno umanjenje opće životne i radne aktivnosti u opsegu od 15%, pojavne oblike kroz koje se te posljedice očituju, dob tužitelja (rođen 1996.) u vrijeme ozljeđivanja, kao i sam način ozljeđivanja, činjenicu da je kao poljoprivrednik izložen većim i češćim tjelesnim naporima kao i već navedenu činjenicu povećanih troškova života u zadnjih nekoliko godina, sud smatra da bi tužitelju kao pravična novčana naknada temeljem čl. 1100.

ZOO-a pripadao iznos od 4.000,00 €.

19. 6. Kod tužitelj je zaostala i naruženost zbog ožiljaka u području desne ruke i lijeve potkoljenice koja je lakog stupnja pa bi mu obzirom na dob, spol i lokalitet ožiljaka po ovoj osnovi pripadala pravična novčana naknada od 650,00 €.

19. 7. Osim neimovinske štete, povređivanje je kod tužitelja imalo za posljedicu i imovinsku štetu uslijed potrebe za tuđom pomoći i njegom te troškovi posjeta članova obitelji za vrijeme njegova bolničkog liječenja i boravka u toplicama.

19. 8. Kako je tužitelju tuđa pomoć i njega prema utvrđenju vještaka trebala u trajanju od 90 dana po dva sata, a radi se o pomoći nestručne osobe pri pripremi hrane, održavanja higijene, odlaska na kontrole i sl., sud je uzevši u obzir vrijednost radnog sata nestručne osobe u vrijeme donošenja odluke i u mjestu izvršavanja radnji našao da bi naknada od 6,00 € bila primjerena, što za ukupno 180 sati iznosila 1.080,00 €.

19. 9. Za troškove posjeta obitelji za vrijeme bolničkog liječenja (ukupno 12 posjeta) tužitelju bi obzirom na udaljenost mjesta prebivališta njega i obitelji i Opće bolnice u Virovitici i Varaždinskih toplica, kao i prigodnog dara koji se nosi bolesniku (voće, sokovi i sl.) pravična novčana naknada iznosila minimalno 50,00 € po posjetu odnosno ukupno 600,00 €. Ove iznose pravične novčane naknade imovinske nenovčane štete, sud je utvrdio primjenom odredbe čl. 223. ZPP-a.

19. 10. Dakle, tužitelju bi na ime pravične novčane naknade za neimovinsku štetu pripadao iznos od ukupno 9.410,00 €, a na ime naknade za imovinsku nenovčanu štetu iznos od ukupno 1.680,00 €.

20. Utvrđene iznose pravične novčane naknade sud je umanjio za doprinos tužitelja nastanku štete od čak 90%, pa bi mu na ime pretrpljenih fizičkih bolova za koje potražuje naknadu u iznosu od 2.000,00 €, pripadao iznos od 276,00 €, za pretrpljeni strah smatra da mu pripada pravična naknada u iznosu od 1.800,00 €, a sud je našao zahtjev osnovanim u iznosu od 200,00 €. Na ime duševnih boli zbog smanjenja životnih aktivnosti od zatraženih 2.000,00 €, zahtjev je osnovan u iznosu od 400,00 €, a na ime duševnih boli zbog naruženosti od zatraženih 750,00 € pravična novčana naknada osnovana je u iznosu od 65,00 €, odnosno ukupno na ime naknade neimovinske štete 941,00 €, a na ime naknade imovinske nenovčane štete iznos od 168,00 € te je naknada dosuđena u granicama zahtjeva tužitelja (čl. 2. ZPP-a).

21. Temeljem odredbe čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade neimovinske štete dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga.

22. Kako je uvidom u medicinsku dokumentaciju te vještačenjem utvrđeno, da je liječenje tužitelja završilo kontrolnim pregledom 13. srpnja 2023. kad je bila zadnja kontrola kirurga, tužitelju pripada zatezna kamata od 14. srpnja 2023. a ne od dana postavljanja odštetnog zahtjeva 18. srpnja 2022. pa je tužbeni zahtjev u dijelu u kojem se potražuje kamata za neimovinsku štetu u razlici od dosuđene kamate od 14. srpnja 2023. pa do zatražene 18. srpnja 2022. odbio kao neosnovan (t. III. Izreke)

23. Što se tiče imovinske nenovčane štete, koju je sud utvrdio u vrijeme presuđenja, tužitelju pripada zakonska zatezna kamata od dana donošenja presude, a ne od dana podnošenja zahtjeva, pa je u tom dijelu riješeno kao u točci III. izreke.

24. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. i 3. ZPP- a.

24. 1. Tužitelj je u pogledu visine tužbenog zahtjeva uspio sa 14,69%, dok je u dokazivanju pravne osnove uspio u cijelosti, što ukupno iznosi 114,69%, a nakon što se navedeni postotak podijeli sa dva ( pravna osnova i visina) dobiva se tužiteljev uspjeh u sporu sa 57,35%, dok uspjeh tuženika u pogledu visine tužbenog zahtjeva, iznosi 85,31%, a u pogledu pravne osnove 0%, što ukupno iznosi 85,31%, kada se podijeli sa dva ( pravna osnova i visina) uspjeh tuženika iznosi 42,66 %.

24. 2. Nakon što se od postotka uspjeha tužitelja 57,35% oduzme uspjeh tuženika od 42,66%, dobije se konačni postotak uspjeha tužitelja u sporu od 14,69 %.

24. 3. Razmjeno uspjehu tužitelja u parnici, tuženik mu je dužan naknaditi troškove parničnog postupka koji su bili opravdani i nužni, a koji se odnose na trošak zastupanja po punomoćniku, te trošak sudske pristojbe.

24. 4. Zahtjev za naknadu troškova koji se odnose na sastavljanje zahtjeva za mirno rješenje spora, sud nije našao opravdanim i nužnim troškom, obzirom da je ovaj zahtjev upućen tuženiku prije završenog liječenja tužitelja.

24. 5. Punomoćniku tužitelja za sastav tužbe, obzirom na vrijednost predmeta spora, po tbr. 7. st. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (u daljnjem tekstu; Tarife) pripada nagrada od 200,00 € a ista nagrada pripada mu za sastav obrazloženog podneska od 6. listopada 2023. po tbr. 8. točka 1.Tarife.

24. 6. Za zastupanje na ročištu od 9. svibnja 2024. punomoćniku tužitelja po tbr. 9. točka 1. Tarife pripada nagrada od 200,00 €, a ista nagrada pripada mu za zastupanje na ročištu od 30. siječnja 2025.

24. 7. Za sastav podneska od 30. siječnja 2025. a kojim obavještava sud da predaje CD sa snimkom medicinskog pregleda, sud nije našao opravdanim i nužnim troškom, obzirom da je CD mogao biti predan na ročištu.

24. 8. Za zastupanje na ročištu od 19. rujna 2025. punomoćniku tužitelja po tbr. 9. točka 1. Tarife pripada nagrada od 200,00 €.

24. 9. Za sastav obrazloženog podneska do 23. siječnja 2026. punomoćniku tužitelja po tbr. 8 točka 1. Tarife pripada nagrada od 200,00 €, a ista nagrada pripada mu i za sastav obrazloženog podneska od 3. ožujka 2026.

24. 10.Za zastupanje na ročištima od 31. ožujka 2026. i 16. lipnja 2026. punomoćniku tužitelja pripada nagrada od 200,00 €, za zastupanje na svakom ročištu po tbr. 9. točka 1. Tarife.

24. 11. Dakle, ukupno zahtjev za naknadu troškova postupka koji se odnose na trošak zastupanja po punomoćniku, sud je našao u skladu s odvjetničkom Tarifom osnovanim u iznosu od 1.800,00 € što sa PDV-om iznosi 2.250,00 €.

24. 12. Trošak sudske pristojbe na tužbu iznosi 121,95 €, a isto toliko i na presudu, odnosno ukupno 243,90 €.

24. 13. Dakle, ukupan trošak zastupanja po punomoćniku i trošak sudske pristojbe iznose 2.493,90 €, pa kada se isti umanji razmjerno uspjehu tužitelja u parnici od 14,69%, tuženik je u obvezi naknaditi tužitelju na ime troškova odvjetnika i pristojbe iznos od 366,35 €.

24. 14. Troškovi vještačenja u iznosu od 900,00 € i troškovi izrade fotoelaborata od 45,81 € odnosno 945,81 € opravdani su i nužni troškovi , neovisno o ishodu parnice, te ih je tuženik dužan naknaditi tužitelju u cijelosti , tako da ukupan opravdan i nužan trošak parničnog postupka tužitelja iznosi 1.312,16 €, pa je slijedom iznijetog riješeno kao u točci IV. izreke.

25. Slijedom iznijetog, presuđeno je kao u izreci.

U Virovitici 14. srpnja 2026.

Sudac:

Zoran Mandić

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira je li na isto pristupila, odnosno od dana primitka prijepisa presude, ukoliko stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje. Žalba se podnosi pisano, u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostaviti;

1. Za tužitelja OD Volić & Ružička & Cabadaj Cafuta, Garešnica

2. Za tuženika OD Leko & partneri, Zagreb