REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZADRU
Zadar,Ulica plemića Borelli 9
Poslovni broj: P-1413/2026-6
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
PRESUDA NA TEMELJU PRIZNANJA
Općinski sud u Zadru, po sutkinji Jasenki Glavan, u pravnoj stvari tužitelja MS ESTATE d.o.o., OIB: 05650675702, Ulica braće Krajanski 18, Varaždin, zastupano po direktoru CN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Mariju Petaniju, odvjetniku iz Zadru protiv tuženika 1. ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 2. MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa],-oba kao pravni sljednici iza u zemljišnoj knjizi upisane pok. PN (u zemljišnoj knjizi upisana kao: NN, [adresa]); oba tuženika zastupana po punomoćniku RN, odvjetniku u [adresa] utvrđenja prava vlasništva nekretnine, dana 14. srpnja 2026.,
p r e s u d i o j e
„I. Utvrđuje se da je tužitelj MS ESTATE d.o.o., OIB: 05650675702, Ulica braće Krajanski 18, Varaždin, stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva nekretnine oznake: k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za cijelo, a što su tuženici ČN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i MN, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba kao pravni sljednici u zemljišnim knjigama upisane NN, [adresa] XXIV 62, dužni priznati i trpjeti, te da tužitelj, na temelju ove presude, a po njezinoj pravomoćnosti, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru zatraži i ishodi upis uknjižbe svojeg prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, na svoje ime i za cijelo, uz istovremeni upis brisanja tog prava s imena tuženika, odnosno s imena pravne prednice tuženika NN.“
Obrazloženje
1. Tužitelj u tužbi navodi da je tužitelj stvarni vlasnik i posjednik, za cijelo, nekretnine oznake: • k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (dalje u tekstu i kao: predmetna nekretnina). Međutim, u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, pogrešno je kao vlasnica predmetne nekretnine, za cijelo, evidentirana pok. PN, pravna prednica tuženika ad. 1 i ad. 2, premda ista, kao ni njezini pravni sljednici, ne polaže nikakva prava na navedenoj nekretnini. Naime, ističe se kako je upisana zemljišnoknjižna vlasnica predmetne nekretnine, PN, preminula, a da iza iste nikada nije vođen ostavinski postupak pred nadležnim sudom. Međutim, budući da je pok. PN u trenutku smrti bila u braku sa tuženikom ad. 1, te da je imala samo jedno dijete, ujedno tuženika ad. 2, to su istu temeljem zakona naslijedili imenovani tuženik ad. 1 i ad. 2, svaki za 1/2 dijela. Također, u vezi s navedenim, ističe se kako u trenutku smrti pok. PN nije imala drugih zakonskih niti oporučnih nasljednika. Nadalje, da predmetna nekretnina ne predstavlja vlasništvo upisane zemljišnoknjižne vlasnice, niti tuženika ad. 1 i ad. 2 kao njezinih pravnih sljednika, proizlazi iz činjenice da su tuženici iza smrti upisane zemljišnoknjižne vlasnice, pok. PN, otuđili predmetnu nekretninu u korist tužitelja, i to temeljem Ugovora o kupoprodaji sklopljenog dana 22. svibnja 2026., a ovjerenog dana 25. svibnja 2026. po v.d. javnog bilježnika Goranu Marčini, broj ovjere: OV- 5618/2026. Posebno se ukazuje kako je za predmetnu nekretninu u trenutku podnošenja ove tužbe u C- listu zemljišnoknjižnog izvatka još uvijek evidentirana zabilježba pokretanja ovršnog postupka, poslovni broj: Ovr-1159/2014, koja zabilježba glasi: „3.1 Zaprimljeno 11.04.2014.g. pod brojem Z-5481/2014 ZABILJEŽBA, Temeljem čl. 7 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama NN 55/13 i prijedloga Partner banka d.d., pokretenja ovršnog postupka koji se vodi pred Općinskim sudom u Zadru pod posl.br. Ovr1159/14.“, a koji ovršni postupak je obustavljen pravomoćnim Rješenjem naslovnog suda. Naime, glede predmetne nekretnine kao i trećih nekretnina ranije vlasnice, pokrenut je ovršni postupak pred Općinskim sudom u Zadru, pod poslovnim brojem: Ovr-1159/2014, a glede kojeg postupka je došlo do razdvajanja na način da je u odnosu na predmetnu nekretninu ovršni postupak nastavljen pred naslovnim sudom pod poslovnim brojem: Ovr-1808/2014. Nadalje, ističe se kako je ovršni postupak poslovni broj: Ovr-1808/2014, a koji postupak se odnosi na predmetnu nekretninu, obustavljen temeljem Rješenja naslovnog suda od 19. kolovoza 2014., a koje Rješenje je pravomoćno dana 27. listopada 2014. Konačno, ističe se kako je i inicijalno pokrenuti ovršni postupak pod poslovnim brojem: Ovr- 1159/2014 također obustavljen, i to Rješenjem naslovnog suda od 23. prosinca 2019., koje Rješenje je pravomoćno dana 23. siječnja 2020. Slijedom naprijed navedenog, razvidno je kako omaškom nije došlo do brisanja zabilježbe pokretanja ovršnog postupka, a koji postupak je pravomoćno okončan, te slijedom čega nema zapreka za tužiteljevo stjecanje i upis prava vlasništva na predmetnoj nekretnini. Također, da predmetna zabilježba ne predstavlja zapreku za stjecanje prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, proizlazi i iz stručnog članka prof. dr. sc. LN Zabilježbe u postupku ovrhe na nekretnini-odabrana pitanja, a kojim se navodi da: „Zabilježba pokretanja postupka ovrhe na nekretnini prva je od zabilježbi koju je moguće upisati u zemljišnu knjigu u vezi s ovršnim postupkom. Posebna je u odnosu na ostale promatrane zabilježbe jer se određuje/upisuje na prijedlog ovrhovoditelja (ostale se upisuju po nalogu ovršnog suda). O dopuštenosti njezina upisa zemljišnoknjižni sud odlučuje kao sud odluke primjenom članka 117. stavka 1. i članka 90. ZZK-a (u svih ostalih djeluje kao sud provedbe). Pretpostavke za upis zabilježbe pokretanja postupka su (i kada je riječ o zabilježbi pokretanja postupka ovrhe na nekretnini): a) da je stranka pred sudom pokrenula postupak u kojem bi se mogao odrediti upis na nekretnini, b) da se za taj postupak ne može upisati zabilježba spora (da nije dopušteno odrediti zabilježbu spora), c) da je na temelju podneska kojim je postupak pokrenut i potvrde da je predan sudu na rješavanje zatražen (predložen) upis zabilježbe pokretanja postupka. Pravni učinci koje postiže zabilježba pokretanja postupka vrlo su slični onima zabilježbe spora. Zabilježba pokretanja postupka ima učinak da odluka donesena povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu stigao u zemljišnoknjižni sud. Kada je u postupku na koji se odnosi zabilježbaodlučeno o provedbi upisa, on dobiva mjesto u prvenstvenom redu koje mu je „čuvala” zabilježba.“ Nadalje, u istoj stručnoj literaturi se navodi kako: „Vrlo je važno što nakon zabilježbe ovrhe nije dopušten upis promjene prava vlasništva ni kojeg drugog stvarnog prava ut eljenog na raspoložbi ovršenika, bez obzira na to kad je ta raspoložba poduzeta (članak 84. stavak 3. OZ-a).Naime, iz navedenog jasno proizlazi da zabilježba pokretanja ovršnog postupka ne proizvodi iste pravne učinke kao i zabilježba ovrhe, te da zabilježba pokretanja ovršnog postupka nema nikakvog učinka na mogućnost stjecanja prava vlasništva na predmetnoj nekretnini, a tim višešto je navedeni ovršni postupak obustavljen pravomoćnom odlukom suda Također, navedeno proizlazi i iz članka 90. stavaka 1. i 3. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024), a kojima je propisano kako slijedi: „(1) Zabilježba pokretanja postupka je upis kojim se čini vidljivim da je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišne knjige, a za koji se ne može upisati zabilježba spora. (3) Zabilježba pokretanja postupka iz stavka 1. ovoga članka ima učinak da odluka donesena pred drugim sudom ili tijelom povodom pokrenutog postupka djeluje i protiv onih osoba koje su stekle knjižna prava nakon što je prijedlog za zabilježbu pokretanja postupka stigao u zemljišnoknjižni sud.“ Konačno, a s obzirom na to da je tužitelj nakon smrti upisane zemljišnoknjižne vlasnice, predmetnu nekretninu stekao kupoprodajom od jedinih nasljednika iste, te da nema pravnih ili faktičnih zapreka za tužiteljevo stjecanje prava vlasništva, to isti očekuje od tuženika da se ogluše ili da priznaju tužbeni zahtjev, sve kako bi se stekli uvjeti za donošenje presude zbog ogluhe ili presude na temelju priznanja, a slijedom čega tužitelj neće potraživati parnični trošak od tuženika. Slijedom svega navedenog, predlaže se naslovnom sudu donijeti presudu kojom se usvaja tužbeni zahtjev tužitelja.
2. Tuženici su podneskom zaprimljenim kod ovog suda dana 30. lipnja 2026 izjavili da priznaju postavljeni tužbeni zahtjev, pa je sud bez daljnjeg raspravljanja donio presudu kojom je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja.(čl. 331. stavak 1. i čl. 338. stavak 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 43/13, 89/14 i 70/19).
3. Slijedom iznesenog odlučeno je kao u izreci presude.
U Zadru, 14. srpnja 2026.
Sutkinja
Jasenka Glavan
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno, putem ovog suda, u 3 primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka prijepisa ove odluke.
Presuda na temelju priznanja može se pobijati zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP-a ili zbog toga što je izjava o priznanju dana u bitnoj zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.
DNA:
1. Tužitelju po pun.
2. Tuženicima po pun.
