Republika Hrvatska

Trgovački sud u Splitu

Split, Sukoišanska 6

Poslovni broj: R1-19/2025-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja CD, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Silvije Hraste, odvjetnik u Hraste & Partneri Odvjetničko društvo d.o.o., Zagreb, Ribnjak 40, protiv prvoprotivnika osiguranja GRAD SPLIT, OIB: 78755598868, Split, Obala kneza Branimira 17, drugoprotivnika osiguranja NEIR d.o.o., OIB 38236450160, Split, Tavelićeva 48 i trećeprotivnika osiguranja POINT SPLIT d.o.o., OIB 92462019127, Split, Ulica blaženog Ivana Merza 8, odlučujući o prijedlogu za osiguranje privremenom mjerom, 14. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja za prestankom povrede autorskih prava u odnosu na autorsko djelo predlagatelja osiguranja "Štandarac na Narodnom trgu u Splitu", određuje se

privremena mjera

Nalaže se prvoprotivniku osiguranja GRADU SPLITU da u roku od 60 dana od dana dostave ovog rješenja, vrati autorsko djelo predlagatelja osiguranja "Štandarac na Narodnom trgu u Splitu" na prijašnju lokaciju na Narodnom trgu u Splitu gdje se ono nalazilo do uklanjanja te na istovjetan način u skladu s izvornim autorskim djelom predlagatelja osiguranja.

II U slučaju neizvršenja naloga iz točke I izreke ovog rješenja zaprječuje se prvoprotivniku osiguranja GRADU SPLITU novčana kazna u iznosu od 10.000,00 EUR.

III Predlagatelj osiguranja je dužan je u roku od 20 radnih dana od dana primitka ovog rješenja podnijeti tužbu radi opravdanja privremene mjere.

IV Ova privremena mjera trajat će do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji će pokrenuti predlagatelj osiguranja tužbom radi opravdanja ove privremene mjere.

V Odbija se prijedlog za osiguranje u odnosu na drugoprotivnika osiguranja i trećeprotivnika osiguranja.

VI Odbija se prijedlog da sud zaprijeti novčanom kaznom u iznosu od 10.000,00 EUR i drugoprotivniku osiguranja i trećeprotivniku osiguranja kao dužnicima solidarne obveze s prvoprotivnikom osiguranja te da zaprijeti novčanom kaznom odgovornim osobama protivnika osiguranja kao dužnicima solidarne obveze u iznosu od 3.000,00 EUR.

VII Nalaže se prvoprotivniku osiguranja GRADU SPLITU da u roku od osam dana naknadi predlagatelju osiguranja CD troškove postupka osiguranja u iznosu od 426,45 EUR.

Obrazloženje

1.Predlagatelj osiguranja je podnio prijedlog za osiguranje privremenom mjerom radi osiguranja nenovčane tražbine za prestankom povrede autorskih prava u odnosu na autorsko djelo „Štandarac na Narodnom trgu u Splitu“ kojom će se naložiti protivnicima osiguranja da vrate autorsko djelo „Štandarac na Narodnom trgu“ u prijašnje stanje tako što će ga vratiti i montirati na prijašnju lokaciju na Narodnom trgu gdje se nalazilo do uklanjanja u skladu s izvornim autorskim djelom predlagatelja, pod prijetnjom novčane kazne.

2.Tražio je da sud odredi novčanu kaznu u slučaju nepostupanja po privremenoj mjeri u iznosu od 10.000,00 EUR, a odgovornim osobama protivnika osiguranja u iznosu od 3.000,00 EUR uz mogućnost uzastopnog izricanja kazni dok ne postupe po nalogu suda.

3.Izjavio je da je temeljem Ugovora o autorskom djelu za likovno rješenje i umjetničku obradu Štandarca na Narodnom trgu od 21. rujna 1999. preuzeo izradu likovnog rješenja i umjetničke obrade Štandarca na Narodnom trgu u Splitu, a što podrazumijeva idejno oblikovno rješenje, kiparsku izvedbu djela i kreativni nadzor radova.

4. Prije sklapanja ugovora da je doneseno rješenje o odobrenju postavljanja postolja za zastavu-štandarca na Narodnom trgu u Splitu na 23. sjednici Gradskog vijeća Grada Splita. Tome da je prethodila Inicijativa za postavljanje postolja za zastave-štandarca na Narodnom trgu koju je 27. kolovoza 1999. Gradsko poglavarstvo Grada Splita uputilo Komisiji Gradskog vijeća Grada Splita za imena ulica i trgova i za spomenike. Na sjednici 17. rujna 1999. Komisija za imena ulica i trgove i za spomenike da je donijela odluku da se Gradskom vijeću uputi prijedlog rješenja o odobrenju postavljanja postolja za zastavu- štandarca na Narodnom trgu s tim da će postolje biti izrađeno i postavljeno prema idejnom rješenju predlagatelja i da će na postolju pisati tekst uz napomenu da se neće pisati tekst s datumima jer su neki od predloženih datuma povijesno sporni, neprecizni i nisu znanstveno utvrđeni.

5. Izjavio je predlagatelj da je ispunio svoju ugovornu obvezu i da je izradio naručeni štandarac na koji je ugraviran tekst, usuglašen s njim i konceptom autorskog djela koji je ugradio u autorsko djelo te je Štandarac postavljen na Narodnom trgu u Splitu gdje se do uklanjanja nalazio preko dvadeset godina.

6. U ugovoru i svim aktima koji su mu prethodili da je jasno naznačeno da se radi o spomeniku koji je točno namijenjen Narodnom trgu u Splitu i da idejno rješenje Štandarca koncepcijski egzistira kao autorsko djelo pripojeno za trg. Stoga da ne može stajati na nekom drugom mjestu i da kao autorsko djelo ne egzistira na nekom drugom mjestu. Izmještanjem Štandarca s Narodnog trga da se gubi cijela bit i smisao tog autorskog djela jer je koncepcijski i idejno u osnovi zamišljeno da bude baš na Narodnom trgu u Splitu. Sklanjanjem Štandarca s Narodnog trga da se neovlašteno mijenja autorsko djelo, oduzima mu se smisao, svrha i dira se u njegovu osnovnu bit i cjelovitost.

7. Nadalje, izjavio je da je zbog naknadno dopisanog teksta na Štandarac između stranaka pred ovim sudom vođen postupak pod poslovnim brojem P-68/2024 u kojem je donesena presuda i rješenje o osiguranju. Presudom da je utvrđeno da je prvoprotivnik osiguranja povrijedio autorsko pravo tako što je na nedozvoljen način i bez suglasnosti predlagatelja mijenjao autorsko djelo dodavanjem teksta “ 26.10.1944. Dan oslobođenja Splita od fašizma“ uz postojeći tekst. Presudom da je zabranjeno prvoprotivniku osiguranja svako daljnje vršenje povrede autorskog prava uz nalog da ukloni sve postojeće deformacije na autorskom djelu koje nisu u skladu s izvornim autorski djelom i da vrati autorsko djelo u prvobitno stanje. Osim toga da mu je dosuđena naknada štete za povredu moralnih prava u iznosu od 6.000,00 EUR sa zateznim kamatama te da je naložeba objava izreke presude u tiskanom i elektroničkom izdanju dnevnih novina Slobodna Dalmacija. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja da je određena privremena mjera kojom je naloženo prvoprotivniku osiguranja da ukloni sve postojeće deformacije na autorskom djelu koje nisu u skladu s izvornim autorskim djelom i vrati autorsko djelo u prvobitno stanje.

8.Izjavio je da je pozvao prvoprotivnika osiguranja da postupi po toj privremenoj mjeri sa zahtjevom da ga se obavijesti o planiranom terminu uklanjanja dopisanog teksta kako bi istom prisustvovao te je ponudio stručnu pomoć prilikom uklanjanja uklesanog teksta kako bi se privremena mjera provela na ispravan način. Ujedno da je obavijestio prvoprotivnika osiguranja na pravne posljedice najavljenog uklanjanja Štandarca s Narodnog trga, odnosno da bi takvo što predstavljalo daljnju povredu autorskog prava. Nakon toga, unatoč donesenoj presudi i rješenju ovog suda, protivnici osiguranja da su učinili povredu autorskog prava uklanjanjem Štandarca s Narodnog trga.

9. Na internetskoj stranici prvoprotivnik da je objavio službeno priopćenje pod nazivom „Grad uklanja postojeći štandarac i postavlja novi spomenik sa svim važnim datumima iz povijesti Splita“, u kojem je navedeno da će prvoprotivnik ispoštivati odluku suda, ali i ukloniti Štandarac s Narodnog trga i ponuditi ga Muzeju pobjede u Šibeniku smatrajući da presuda ovog suda stvara opasan presedan i napad na povijest Grada Splita i da se ne smije dopustiti da institucije, poput sudova, odlučuju o tome što će pisati na ulicama i trgovima Grada Splita. To da je i realizirano i da su protivnici osiguranja 21. veljače 2025. započeli s radovima i 22. veljače 2025. Štandarac uklonili i odvezli s Narodnog trga, bez znanja i odobrenja i unatoč izričitom protivljenju predlagatelja, autora, dodatno devastirajući spomenik. Drugoprotivnik osiguranja da je izvršio radove na demontaži i uklanjanju Štandarca, kao podizvođač trećeprotivnika osiguranja koji je sklopio ugovor s prvoprotivnikom osiguranja. Prema saznanjima predlagatelja kameni donji dio Štandarca da je odvezen u radionicu drugoprotivnika osiguranja, a da mu nije poznato gdje se nalazi gornji drveni dio, tzv. jarbol.

10. Izjavio je da je prilikom uklanjanja i odvoza Štandarca nastala šteta na Štandarcu odlamanjem kamena kao i na javnoj površini u Bosanskoj ulici gdje je zbog težine postolja i uskih ulica oštećena šahta i vodovodna cijev.

11. Dakle, opisanim postupanjem da su mu povrijeđena imovinska i moralna prava i to imovinsko pravo prerade iz članka 54. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima te moralna prava na poštovanje autorskog djela iz članka 29. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima i pravo na poštovanje časti i ugleda autora iz članka 30. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima.

12.Izjavio je da kao autor zadržava sva moralna prava koja su neotuđiva i koja se moraju poštovati, pa tako i to da je autorsko djelo u svojoj ideji, predlagateljevoj autorskoj zamisli namijenjeno da bude ugrađeno na Narodni trg u Splitu.

13.Povreda imovinskog prava prerade da se sastoji u mijenjanju autorskog djela Štandarac na način da ga se uklanja s mjesta na kojem je ono u smislu osnovnog /koncepta i temeljem ideje bio postavljen i koja mu je bila namjena. Iz ugovora da ne proizlazi da bi prvoprotivnik osiguranja stekao pravo prerade, pa da on nema mogućnost mijenjanja djela, a pogotovo ne osnovne ideje i koncepta djela. Odnošenjem autorskog djela na drugu lokaciju da se povreda još intenzivira jer se djelo smješta u prostor kojem nije namijenjeno. Nadalje, izjavio je da je uklanjanje Štandarca osveta zbog prethodno izgubljenog sudskog spora. Uz to da se nalazi u obuhvatu zaštićene Kulturno povijesne cjeline Grada Splita upisane u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske pod brojem 3778 s lokacije koja je upisana u UNESCO-ov popis mjesta svjetske kulturne baštine u Europi i bez odluke Vijeća za kulturu, Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i bez uredne konzervatorske dokumentacije. U konačnici da ne postoji potrebna prethodna i valjana odluka gradskih tijela kojom se odobrava uklanjanje Štandarca s lokacije na kojoj je dugo godina bio postavljen.

14. Opisanim ponašanjem da je ugrožena profesionalna i osobna čast i ugled autora, koja je tim veća jer se radi o monumentalnom spomeniku Grada Splita, a sudionici čina uklanjanja da su u medijima davali omalovažavajuće i potpuno neprimjerene izjave o autoru i njegovim namjerama.

15. Izjavio je da autorsko djelo „Štandarac na Narodnom trgu“ predstavlja jedinstvenu cjelinu i da u svojoj polivalentnoj funkciji objedinjuje društvenu, obrazovnu i kulturnu komponentu i da ga je nužno vratiti u prijašnje stanje i na prijašnju lokaciju za koju je namijenjen kako bi i dalje imao karakter i svrhu izvornog autorskog djela. Protivnici osiguranja da nemaju nikakve ovlasti zadirati u cjelovitost autorskog djela niti na temelju zakona, niti na temelju ugovora o narudžbi autorskog djela.

16. Smatrajući da je očito da postoji povreda autorskog prava predložio je da sud odredi mjeru osiguranja.

17. Radi dokazivanja ispunjenja pretpostavki za određivanje predložene mjere osiguranja predložio je predlagatelj osiguranja izvesti dokaze čitanjem isprava ugovora o autorskom djelu za likovno rješenje i umjetničku obradu Štandarca na Narodnome trgu u Splitu, ispisane fotografije teksta na Štandarcu, zapisnika 16. sjednice Komisije Gradskog vijeća grada Splita za imena ulica i trgova i za spomenike održane 6. i 17. rujna 1999., dopisa Odbora za obilježavanje 20. -te obljetnice upisa Dioklecijanove palače u popis UNESCO-a Gradskom poglavarstvu Grada Splita od 26. kolovoza 1999., dopisa Gradskog poglavarstva Klasa:022-01/99-01/18, urbroj:2181/01-15-99-5 od 27. kolovoza 1999., prijedloga rješenja o odobrenju postavljanja postolja za zastavu- štandarca na Narodni trg u Splitu upućenog od Komisije za imena ulica i trgova i spomenike Klasa:023-01/99-01/26, urbroj:2181/01-14/6-99-2 od 13. rujna 1999. upućen Gradskom vijeću Grada Splita, obrazloženje prijedloga za postavu štandarca na Narodni trg- Pjacu u Splitu, skice, rješenja Gradskog vijeća, Klasa:021- 01/99-01/98, urbroj:2181/01-14-99-1 od 17. rujna 1999. o odobrenju postavljanja postolja za zastavu-štandarca na Narodni trg u Splitu, presudu i rješenje ovog suda poslovnog broja P-68/2024-14 od 12. veljače 2025., dopisa predlagatelja osiguranja prvoprotivniku osiguranja od 18. veljače 2025., ispisanih medijskih članaka, zamolbe za izdavanjem potvrde, potvrde I Policijske postaje Split, broj:511-12-23-03-8- 244/2025 od 4. ožujka 2025. i dopisa Ministarstva kulture i medija, Uprave za arhive, knjižnice i muzeje, Klasa:612-08/25-12/0070, urbroj:532-06-02-02-02/1-25-2 od 18. veljače 2025.

18. Prvoprotivnik osiguranja je dao očitovanje o prijedlogu za osiguranje i izjavio da Štandarac ne predstavlja komunalni ili tehnički objekt već da ima izražen simbolički, kulturni i umjetnički značaj za Grad Split, da je prepoznat kao jedan od vizualnih i identitetskih simbola grada, duboko ukorijenjen u njegovu povijesnu i društvenu tradiciju i kao takav da ima vrijednost javnog dobra i elemenata urbane memorije, koji nadilazi njegovu fizičku funkciju. Zbog njegove simboličke i umjetničke važnosti da svako postupanje vezano za njegov povrat, obnovu ili eventualnu zamjenu zahtijeva dodatnu razinu pažnje, stručne procjene i usklađenosti s odlukama predstavničkog tijela čime se osigurava očuvanje autentičnosti, estetske vrijednosti i dostojanstva samog simbola, kao i interesa građana Grada Splita.

19. Izjavio je da postoji javna inicijativa i namjera usklađivanja postupanja Grada Splita s traženom privremenom mjerom vraćanja Štandarca na izvorno postavljeno mjesto, kao i da su pokrenuti postupci radi stavljanja izvan snage spornih akata Gradskog vijeća Grada Splita i to Zaključka o prihvaćanju inicijative Gradonačelnika Grada Splita za postavljanje novog postolja za zastavu na Narodnom trgu u Splitu i rješenja o odobrenju trajnog uklanjanja postolja za zastavu-Štandarca na Narodnom trgu u Splitu od 3. travnja 2025., kako bi se omogućilo postupanje sukladno traženoj privremenoj mjeri. Nadalje, da se poduzimaju i druge odgovarajuće radnje radi vraćanja Štandarca, no da svi ti postupci zahtijevaju određeno vrijeme da bi se vraćanje provelo na zakonit i pravilan način. Stoga, a uvažavajući postulate i pravila javne nabave kojima prvoprotivnik mora udovoljiti da je izricanje predloženih novčanih kazni protivno propisima.

20. Uz očitovanje dostavio je Zaključak o prihvaćanju inicijative Gradonačelnika Grada Splita za postavljanje novog postolja za zastavu na Narodnom trgu u Splitu i rješenja o odobrenju trajnog uklanjanja postolja za zastavu-štandarca na Narodnom trgu u Splitu od 3. travnja 2025.

21. Odlučujući o prijedlogu za osiguranje sud je pročitao isprave sadržane u spisu.

22. Propisano je člankom 26. stavcima 1. 2. Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima („Narodne novine“ broj 111/2021., dalje: ZAPSP) da autorsko pravo sadržava moralna i imovinska prava autora. Autorskim pravom štite se osobne i duhovne veze autora s njegovim autorskim djelom (moralna prava autora) te imovinski interesi autora u pogledu njegova autorskog djela (imovinska prava autora).

23. Propisano je člankom 29. stavkom 1. ZAPSP-a da autor ima pravo usprotiviti se deformiranju, sakaćenju i sličnom naruženju svojeg autorskog djela (pravo na poštovanje autorskog djela) te se ima pravo usprotiviti uništenju izvornika ili posljednjeg primjerka svojeg autorskog djela, u skladu s odredbama iz članka 114. ZAPSP-a.

24. Propisano je člankom 30. ZAPSP-a da autor ima pravo usprotiviti se korištenju autorskog djela na način kojim se povrjeđuju njegova čast ili ugled (pravo na poštovanje časti i ugleda autora).

25. Propisano je člankom 32. ZAPSP-a da autor ima isključivo pravo sa svojim autorskim djelom i koristima od njega činiti što ga je volja te svakoga drugog iz toga isključiti, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno. To pravo obuhvaća pravo umnožavanja, pravo distribuiranja (pravo stavljanja u promet), pravo priopćavanja autorskog djela javnosti i pravo prerade.

26. Propisano je člankom 65. ZAPSP-a da ugovor na temelju kojeg se stječe pravo iskorištavanja autorskog prava (u daljnjem tekstu: autorskopravni ugovor) mora biti sklopljen u pisanom obliku, ako tim Zakonom nije drukčije određeno.

27. Propisano je člankom 96. ZAPSP-a da se ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi autor obvezuje stvoriti određeno autorsko djelo i primjerak tog djela predati naručitelju, a naručitelj se obvezuje autoru za to isplatiti ugovorenu naknadu i iskorištavati djelo u skladu s ugovorom o narudžbi, ako ugovorom nije drukčije određeno.

Ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi određuju se obilježja naručenog djela, rokovi njegove predaje, kao i način iskorištavanja djela. Ako ugovorom o stvaranju autorskog djela po narudžbi ili ZAPSP-om nije drukčije određeno, smatra se da je naručitelj stekao isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog po narudžbi, u sadržaju i opsegu koji je potreban za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez prostornog i vremenskog ograničenja.

28. Propisano je člankom 112. ZAPSP-a da je autorsko pravo samostalno i neovisno o pravu vlasništva i drugih stvarnih prava na stvari na kojoj je autorsko djelo fiksirano. Pravo vlasništva i druga stvarna prava na stvari na kojoj je fiksirano autorsko djelo ne smiju bez odobrenja nositelja autorskog prava biti izvršavana protivno autorskom pravu, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

29. Propisano je člankom 288. ZAPSP-a da na zahtjev nositelja prava koji učini vjerojatnim da mu je pravo iz tog Zakona povrijeđeno ili da prijeti opasnost od povrede, sud može odrediti bilo koju privremenu mjeru koja je usmjerena na prestanak ili sprječavanje povrede, kao što su:

- naložiti protivniku osiguranja da prestane, odnosno odustane od radnji kojima se povređuje pravo; ovaj nalog sud može izreći i protiv posrednika čije usluge koriste treće osobe da bi povrijedile pravo

- odrediti oduzimanje ili isključenje iz prometa proizvoda kojima se protupravno povređuje pravo.

U rješenju kojim se određuje privremena mjera sud će odrediti i trajanje te mjere, a ako je mjera određena prije podnošenja tužbe, i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere, koji ne može biti kraći od 20 radnih dana odnosno 31 kalendarski dan od dana dostave rješenja predlagatelju osiguranja, ovisno o tome koji kasnije istječe.

30. Propisano je člankom 346. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022., 6/2024., dalje:OZ) da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili

2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

Odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina.

31. Propisano je člankom 344. stavkom 2. OZ-a da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost da će bez mjere osiguranja protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ostvarenje tražbine ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

32. Nositelj prava iz Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima ima pravo na građanskopravnu zaštitu, ako mu je ono protupravno povrijeđeno (protiv osobe koja neovlašteno koristi autorsko djelo ili ga koristi na drugi način od onoga za koji je ovlaštena, te protiv svakog onog tko neovlašteno povrjeđuje autorska moralna prava).

33. Predlagatelj osiguranja je 1999. s Poglavarstvom Grada Splita sklopio ugovor o autorskom djelu za likovno rješenje i umjetničku obradu štandarca na Narodnom trgu u Splitu. Prema članku 1. ugovora autor je preuzeo izradu likovnog rješenja i umjetničke obrade štandarca na Narodnom trgu u Splitu što podrazumijeva idejno oblikovno rješenje, kiparsku izvedbu djela i kreativni nadzor radova.

34. Tome je prethodila odluka Komisije Gradskog vijeća Grada Splita o postavljanju postolja za zastavu na Narodni trg u Splitu u povodu obilježavanja 20. godišnjice upisa Dioklecijanove palače u popis UNESO-a. Iz zapisnika sjednice te Komisije održane 6. i 17. rujna 1999. vidjeti je da je postavljanje postolja za zastavu inicijativa Odbora za obilježavanje 20. godišn jice upisa Dioklecijanove palače u popis UNESCO-a, da su predstavnici tog odbora predložili idejno rješenje predlagatelja osiguranja, a opravdanost realizacije te inicijative opravdavali time da bi štandarac svojim izgledom trebao podsjećati na nekadašnji koji je Split stoljećima imao i da bi taj spomenik zastavi " u tom "mrtvom" dijelu grada motivirao neko kretanje." Komisija je prihvatila ideju da se na Narodni trg postavi postolje za zastavu-štandarac prema idejnom rješenju predlagatelja osiguranja s upisanim tekstom.

35. Gradsko vijeće Grada Splita donijelo je 17. rujna 1999. rješenje o odobrenju postavljanja postolja za zastavu-štandarca na Narodni trg u Splitu, klasa:021-01/99- 01/98, urbroj: 2181/01-14-99-1 kojim je odobreno postavljanje postolja za zastavu- štandarca na Narodni trg u Splitu, koje će biti izrađeno i postavljeno prema idejnom rješenju predlagatelja osiguranja s upisanim tekstom prema rješenju.

36. U obrazloženju prijedloga za postavljanje štandarca na Narodnom trgu u Splitu, opravdava se kulturno povijesnim i arhitektonsko urbanističkim aspektima. Kao kulturno povijesni aspekt izloženo je da je štandarac sublimirao i prezentirao samosvijest i atribute povijesnog grada i da će štandarac sa zastavom gradskjom , prigodnom ili državnom postati značajan, prepoznatljiv i uočljiv simbol identiteta Grada i pridonijeti bogatstvu simboličke slike grada. Položaj štandarca u neposrednoj blizini povijesne gradske vijećnice da omogućuje obogaćivanje gradskog protokola u prigodi svečanih zbivanja i omogućuje utemeljenje i održavanje novih, svečanijih i atraktivnijih ceremonija veličanja i upotrebe gradske i državne zastave u najznačajnijem svjetovnom povijesnom prostoru Grada. Nadalje, navedno je da prijedlog postavljanja štandarca na Pjacu ( Narodni trg) podrazumijeva vraćanje sadržaja (funkcija) u današnji prostor Pjace. Osim toga navedeno je da će se postavljanjem štandarca u zapadni dio Pjace sa skromnijim arhitektonskim vrijednostima u odnosu na arhitektonsku strukturu istočnog dijela (gotičke palače, antičkih vrata, ranosrednjovjekovnog zvonika itd., i s većim slobodnim prostorom i arhitekturom bez posebnih akcenata dodati novi prostorni element koji će pridonijeti obogaćivanju vizualnog dojma i atraktivnosti funkcija tog prostora, potom da širi prostor u kojem se planira postava štandarca omogućava njegovo kvalitetnije "iskorištavanje" u prigodnim manifestacijama a Pjaci, razvijanje atraktivnih protokolarnih zbivanja te svakodnevnih zbivanja oko štandarca kao jedne nove prepoznatljive i značajne točke u prostoru povijesne jezgre, najznačajnijem socijalnom prostoru grada. Uz to da bi postava štandarca trebala biti početak zacrtane obnove urbane opreme u povijenosj jezgri, a očekivana visoka razina likovnog rješenja i obrade posljedično da će uvjetovati standarde budućih intervencija.

37. Dakle, na temelju prethodno izloženih argumenata, inicijativa za postavljanje štandarca-postolja za zastavu na točno određenom mjestu u Splitu je prihvaćena, što je rezultiralo ugovorom predlagatelja i prvoprotivnika osiguranja.

38. Taj ugovor je ugovor o stvaranju autorskog djela po narudžbi. Sukladno članku 96. ZAPSP-a obveza je autora predati naručitelju primjerak djela, a obveza naručitelja platiti naknadu, a osim toga iskorištavati djelo u skladu s ugovorom.

39. Ugovorom se sukladno članku 96. stavku 2. ZAPSP-a određuju obilježja naručenog djela, rokovi predaje i način iskorištavanja djela, s tim da se sukladno članku 96. stavku 3. ZAPSP-a smatra da naručitelj stječe isključiva autorska imovinska prava iskorištavanja autorskog djela stvorenog po narudžbi u sadržaju i opsegu potrebnom za ostvarenje djelatnosti koju obavlja, bez vremenskog i prostornog ograničenja.

40. Predmetni ugovor međutim sadrži stipulaciju o načinu iskorištavanja autorskog djela. Naime, jasno je da je iskorištavanje djela određeno za prostor Narodnog trga, odnosno da će djelo biti iskorištavano postavljanjem na Narodnom trgu u Splitu. To je višekratno istaknuto u ugovoru, pa i u samom nazivu ugovora, zbog čega je i samo djelo Štandarac na Narodnom trgu, a ne štandarac. Uz to, određenje načina korištenja postavljanjem na Narodni trg, posljedica je baš inicijative koja je prethodila sklapanju ugovora, dakle inicijative da se izradi štandarac- postolje za zastavu na Narodnom trgu, što potvrđuje sadržaj odluka prvoportivnika osiguranja donesenih prije sklapanja ugovora te isprava sastavljenih od nadležnih tijela prvoprotivnika osiguranja.

41. Autorsko djelo po narudžbi za koje je određen način korištenja postavljanjem na Narodni trg, uklonjeno je s tog mjesta nakon što je ovaj sud donio odluku u postupku koji se vodio između predlagatelja osiguranja i prvoprotivnika osiguranja pod poslovnim brojem P-68/2024.

42. Presudom ovog suda poslovnog broja P-68/2024-14 utvrđeno je da je prvoprotivnik osiguranja povrijedio autorsko pravo predlagatelja osiguranja tako što je na nedozvoljen način i bez suglasnosti predlagatelja osiguranja mijenjao autorsko djelo "Štandarac na Narodnom trgu u Splitu" jer je uz postojeće natpise dodao natpis: "26.10.1944. Dan oslobođenja Splita od fašizma", te ga tako deformiranog izložio na Narodnom trgu u Splitu. Zabranjeno je provoprotivniku osiguranja svako daljnje vršenje povrede autorskog prava predlagatelja osiguranja i naloženo da u roku od 15 dana ukloni sve postojeće deformacije na autorskom djelu tužitelja "Štandarac na Narodnom trgu u Splitu" koje nisu u skladu s izvornim autorskim djelom tužitelja, a koje se sastoje u dodanom natpisu "26.10.1944. Dan oslobođenja Splita od fašizma" te da vrati autorsko djelo u prijašnje stanje tako da se u dijelu autorskog djela koji se sastoji u kronološki poredanim važnim datumima za Grad Split nalaze isključivo sljedeći natpisi: " 305. Car C ušao u svoju palaču

oko 640. Stanovnici porušene Salone naseljuju Split

1240. Prvi gradski statut

1882. Pobjeda narodnjaka

1991. Hrvatska postaje suverena i samostalna država".

43. U tekstu objavljenom na internetskoj stranici prvoprotivnika osiguranja 25. veljače 2025. je prvoprotivnik, odnosno tadašnji zastupnik po zakonu prvoprotivnika izjavio da će postupiti po privremenoj mjeri suda, ali i ukloniti Štandarac s Narodnog trga i postaviti novi štandarac koji neće biti autorsko djelo pojedinca, jer odluke o povijesti Splita ne smiju ovisiti o pojedincima s upitnim namjerama, a predmetni Štandarac ponuditi Muzeju pobjede u Šibeniku. Nadalje izjavio je da se kameno postolje Štandarca tretira kao komunalna oprema.

44. Uklanjanje autorskog djela predlagatelja osiguranja s Narodnog trga u Splitu, predstavlja povredu ugovora predlagatelja osiguranja i prvoprotivnika osiguranja i to povredu ugovorenog načina korištenja autorskog djela. Predlagatelj osiguranja kao ugovorna strana ima ovlaštenje tražiti da se autorsko djelo koristi kako je ugovoreno, odnosno da se uklonjeni Štandarac vrati na Narodni trg u Splitu i koristi izlaganjem baš na tom ugovorom određenom mjestu. Stoga predlagatelja ima nenovčanu tražbinu prema prvoprotivniku osiguranja, radi osiguranja koje se sukladno članku 346. OZ-a u vezi s člankom 344. stavkom 2. OZ-a može odrediti predložena privremena mjera. Naime, učinio je vjerojatnim postojanje tražbine, a pretpostavku opasnosti za ostvarenje tražbine sukladno članku 344. stavku 2. OZ-a nije trebao dokazivati jer je učinio vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

45. No radnja uklanjanja autorskog djela predlagatelja osiguranja ujedno je i radnja kojom je povrijeđeno autorsko pravo predlagatelja, pa je i zbog toga prijedlog za osiguranje, sukladno članku 288. ZAPSP-a osnovan.

46. Autorsko djelo je prema članku 14. stavku 1. ZAPSP-a originalna intelektualna tvorevina iz književnog, znanstvenog ili umjetničkog područja koja ima individualni karakter, bez obzira na način i oblik izražavanja, vrstu, vrijednost ili namjenu. Prema članku 14. stavku 2. ZAPSP-a autorska djela su i djela vizualnih umjetnosti s područja slikarstva, kiparstva i grafike, bez obzira na materijal od kojega su načinjena, te ostala djela vizualnih umjetnosti. Moralna prava autora temelje se na osobnoj i duhovnoj vezi autora i autorskog djela. Ta moralna i duhovna veza autora i djela je neraskidiva jer je djelo poteklo iz autorove osobe, iz njegova uma. Autorsko djelo je materijalizirana ideja nastala unutar autora, to je njegova unutrašnja i osobna perspektiva materijalizirana kroz djelo u objektivnu stvarnost. Ta duhovna i moralna veza autora i djela predmet je autorskopravne zaštite. ZASPSP- om je određena zaštita poštovanja autorskog djela i poštovanja časti i ugleda autora.

47. Iz isprava nastalih prije sklapanja ugovora, čiji je sadržaj prethodno u bitnom dijelu prenesen, vidjeti je da je predlagatelj dobio zadatak sačiniti štandarac i to štandarac na Narodnom trgu, dakle učiniti prostornu interpolaciju spomenika, koji je ujedno i štandarac, na Narodni trg. Tako je okruženje, odnosno mjesto na kojem je određeno postaviti štandarac i taj prostorni kontekst utjecao na ideju koja je u konačnici materijalizirana u autorskom djelu. Dakle, autor je stvarao imajući na umu okruženje odnosno prostor na kojem je trebao biti postavljen, pa je to okruženje integrirano u autorsko djelo i pridonijelo je tome da je djelo bude takvo kako je. To djelo dopunjuje i predstavlja sastavni dio točno određenog mjesta u Gradu Splitu te je prilagođeno kompoziciji točno određenog prostora. Autor ga je učinio takvim kakvo je uvažavajući okolni prostor i izradio ga je za taj prostor. Dakle predmetno djelo je ambijentalno uvjetovano i prostorno interpolirano, pa promjena mjesta na kojem je djelo izloženo, motivirana očito nezadovoljstvom da djelo treba ostati onakvo kakvim ga je autor zamislio i izradio, osim što predstavlja povredu ugovorenog načina korištenja autorskog djela, ujedno predstavlja i odraz nepoštivanja autorskog djela, kao i samog autora. Naime, autor je izradio djelo za određeni prostor i u određenoj formi i to za prostor izrazitog publiciteta, kako je i pojašnjeno u obrazloženju ideje da se baš na Narodnom trgu postavi štandarac. Odabir predlagatelja osiguranja kao autora posljedica je očitog povjerenja u rad autora i očekivanja "visoke razine likovnog rješenja i obrade koja će posljedično uvjetovati standarde budućih intervencija", što je naglašeno u obrazloženju ideje postavljanja štandarca i izraz poštovanja autora. Naknadno uklanjanje autorskog djela Štandarac na Narodnom trgu iz kompozicije prostora uslijedilo je nakon već spomenutog spora stranaka o povredi autorskog prava dodavanjem teksta na autorsko djelo. U već spomenutoj objavi na internetskoj stranici provoprotivnika osiguranja predmetno djelo svedeno je na komunalnu opremu, čime je zanemaren i obezvrijeđen intelektualni doprinos autora i njegovo djelo.

48. Sudskom odlukom potvrđeno je pravo autora da se odupre povredi autorskog prava dodavanjem testa u postojeći tekst uklesan u spomeniku, što je rezultiralo uklanjanjem autorskog djela od strane prvoprotivnika osiguranja s Narodnog trga i ignoriranjem umjetničkog, intelektualnog karaktera djela, koji je prvoprotivnik priznao u ugovoru. Autorsko djelo može se nekome sviđati, a isto tako nekome i ne sviđati, no isto je nužno poštivati, jednako kao i autora. To je u konačnici određeno i ZAPSP-om. Dakle predlagateljevo autorsko moralno pravo je povrijeđeno, a u tom slučaju autor ima ovlaštenje tražiti zaštitu privremenom mjerom, temeljem članka 288. ZAPSP-a i to u odnosu prema prvoprotivniku osiguranja.

49. Propisano je člankom 347. stavkom 1. OZ-a da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, pa je stoga sud temeljem članka 288. stavka 1. i stavka 8. ZAPSP-a te članka 347. stavka 1. OZ-a i članka 262. OZ-a i 290. OZ-a, prihvatio prijedlog za određivanje privremene mjere kojom se nalaže prvoprotivniku osiguranja da u roku od 60 dana od dana dostave ovog rješenja vrati autorsko djelo Štandarac na Narodni trg, smatrajući da je taj rok primjeren uvažavajući sve okolnosti izvršenja radnje iz privremene mjere, pa tako i okolnosti vezane za obveze prvoprotivnika osiguranja kao jedinice lokalne samouprave.

50. Predlagatelj osiguranja tražio je određivanje privremene mjere i prema drugoprotivniku osiguranja i trećeprotivniku osiguranja, navodeći da je drugoprotivnik osiguranja izveo radove uklanjanja Štandarca s Narodnog trga kao podizvođač trećeprotivnika osiguranja koji je ugovorna strana prvoprotivnika osiguranja za izvođenje radova uklanjanja Štandarca s Narodnog trga. Prednje tvrdnje o postojanju ugovornog odnosa prvoprotivnika osiguranja i trećeprotivnika osiguranja radi izvođenja radova uklanjanja Štandarca s Narodnog trga, kao i daljnjeg odnosa trećeprotivnika osiguranja i drugoprotivnika osiguranja u pogledu izvođenja tih radova, predlagatelj osiguranja nije dokazao niti jednim dokazom iz sadržaja kojeg bi sud, makar na razini onog stupnja uvjerenja koje treba steći prilikom donošenja odluke o osiguranju tražbine trebao imati, dakle na razini vjerojatnosti. Zato je sud odbio prijedlog za osiguranje u odnosu na drugoprotivnika osiguranja i trećeprotivnika osiguranja.

51. Predlagatelj osiguranja je tražio i to da sud zapriječi protivnicima osiguranja izricanje novčane kazne u iznosu od 10.000,00 EUR, a odgovornim osobama protivnika osiguranja novčanu kaznu u iznosu od 3.000,00 EUR uz mogućnost uzastopnog izricanja kazni ukoliko ne postupe prema nalogu suda da vrate autorsko djelo na Narodni trg.

52. Taj prijedlog nije osnovan u odnosu na drugoprotivnika osiguranja i trećeprotivnika osiguranja te odgovornih osoba tih protivnika osiguranja jer predlagatelj nije dokazao da su učinili povredu prava ili da ima tražbinu prema njima, pa onda nema naloga suda u odnosu na njih, pa slijedom toga nije moguće niti zaprijetiti izricanjem novčane kazne za slučaj propuštanja postupanja u skladu sa obvezom. Taj prijedlog nije osnovan niti u odnosu na odgovornu osobu prvoprotivnika osiguranja. Naime, nisu ispunjene pretpostavke iz članka 16. stavka 2. OZ-a.

53. Propisano je člankom 16. stavkom 1. OZ-a da se novčana kazna može izreći fizičkim osobama u iznosu od 130,00 do 3.980,00 EUR, a pravnim osobama u iznosu od 1.320,00 do 13.270,00 EUR, kad je OZ-om novčana kazna predviđena kao sredstvo ovrhe ili osiguranja.

54. Propisano je člankom 290. stavkom 1. OZ-a da se osiguranje tražbine prema tom dijelu Zakona na odgovarajući način primjenjuju odredbe OZ-a o ovrsi radi ostvarenja tražbine.

55. Propisano je člankom 262. stavkom 1. i 2. OZ-a da će sud rješenjem o ovrsi odrediti ovršeniku primjereni rok za ispunjenje obveze ako radnju utvrđenu u ovršnoj ispravi može obaviti samo ovršenik. Rješenjem o ovrsi sud će istodobno zaprijetiti ovršeniku da će protiv njega izreći određenu novčanu kaznu u skladu s odredbama članka 16. ovoga Zakona ako u roku koji mu je određen ne ispuni obvezu.

56. Stoga je temeljem citiranih odredbi članaka 16., 262. i 290. i 347. OZ-a sud zaprijetio prvoprotivniku osiguranja izricanjem novčane kazne u iznosu od 10.000,00 EUR ukoliko ne postupi prema nalogu suda sadržanom u točki I izreke ovog rješenja.

57. Odluka o trajanju određene privremene mjere i rok u kojemu predlagatelj osiguranja mora podnijeti tužbu radi opravdanja mjere donesena je temeljem članka 288. ZAPSP-a.

58. Predlagatelj osiguranja je tražio naknadu troškova postupka osiguranja i to sastava prijedloga za određivanje privremene mjere u iznosu od 250,00 EUR te trošak sudske pristojbe u iznosu od 176,45 EUR.

59.Propisano je člankom 14. stavkom 4. OZ-a da je predlagatelj osiguranja dužan protivniku osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za osiguranje.

60.Propisano je člankom 21. stavkom 1. OZ-a da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjuju odredbe Zakona o parničnom postupku, ako tim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.

61.Sukladno Tbr. 11. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/2023., 107/2025.) sud je prihvatio zahtjev predlagatelja osiguranja da mu protivnik osiguranja naknadi trošak sastava prijedloga za osiguranje u iznosu od 250,00 EUR.

62.Sukladno Tar.br. 1. stavku 1. i 2. Tarife sudskih pristojbi iz Uredbe o tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine br. 37/2023.“) i Tar.br. 1. stavku 1. i 2. Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi („Narodne novine br. 50/2026.“) sud je prihvatio zahtjev predlagatelja osiguranja da mu protivnik osiguranja naknadi trošak sudske pristojbe prijedloga za osiguranje i rješenja o osiguranju u iznosu od u iznosu od 176,45 EUR.

63.Stoga je prihvaćen zahtjev predlagatelja osiguranja da mu protivnik osiguranja naknadi troškove osiguranja u iznosu od 426,45 EUR.

U Splitu 14. srpnja 2025.

Sudac

Ana Misir Šarić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se može izjaviti u roku od 8 dana od dana dostave prijepisa odluke, putem ovog suda, u pisanom obliku u tri primjerka. O žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

- punomoćnik predlagatelja osiguranja

- protivnici osiguranja

- u spis