Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31 000 Osijek
R1 Ob-1004/2025-12
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Almi Mehmedović, u izvanparničnom postupku predlagateljice TŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Matej Balaž, odvjetnik u Osijeku, protiv I - protustranke DŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], i II-protustranke VŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, nakon održanog ročišta, 14. srpnja 2026.,
r i j e š i o j e
Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice TŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođene **.**.1965. i sada pokojnog RŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođenog **.**.1955., koja je trajala od 1983. godine, pa do smrti pok. RŽ dana 7. prosinca 2025.
Obrazloženje
1. Predlagateljica je u prijedlogu navela da je živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. RŽ od 1983., pa sve do njegove smrti 7. prosinca 2025. Navela je da ima pravni interes za vođenje ovog postupka, a radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu, pa je predložila donijeti odluku kao u izreci.
2. I-protustranka DŽ i II-protustranka VŽ u svom očitovanju na prijedlog nisu sporili postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice, koja je njihova majka, i pok. RŽ, koji je njihov otac.
3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u Izvadak iz Matice umrlih za pok. RŽ; Uvjerenje o prebivalištu za predlagateljicu i pok. RŽ; Rješenje o nasljeđivanju broj O-3015/2025-4 od 29. siječnja 2026.; Izvadak iz Matice rođenih za predlagateljicu; Izvadak iz Matice rođenih za pok. RŽ, te su saslušani svjedoci CŽ i ŽŽ, te predlagateljica i protustranke.
4. Iz dokaznog postupka slijedi kako je RŽ preminuo **.**.2025., te da je jednom za života zasnivao brak i to 1978. godine s KŽ, a koji brak je razveden pravomoćnom presudom broj P-2472/82 od 22. prosinca 1982., nakon čega sada pok. RŽ nije sklapao brak. Predlagateljica nije zasnivala brak.
5. Iz pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Krešimira Milasa iz Osijeka broj O-3015/2025 od 29. siječnja 2026., utvrđeno je da je nasljednicom iza pok. RŽ proglašena predlagateljica kao izvanbračna supruga u cijelosti.
6. Iz Uvjerenja o prebivalištu za pok. RŽ utvrđeno je da je od 1976. imao prijavljeno prebivalište u [adresa], a na istoj adresi od 1987. do danas predlagateljica ima prijavljeno prebivalište.
7. Iz iskaza predlagateljice utvrđeno je da je pok. RŽ upoznala 1982. godine, tada nije živio ni s kim, a ona to zna jer je dolazila kod njega. Zna da je ranije bio u braku, koji je završio razvodom, ali ne zna kada je to bilo. Ona je sa 17 godina ostala trudna, te se 1983. uselila kod RŽ i nastavili su živjeti zajedno, te su dobili dvoje djece. Zajedno su živjeli sve do njegove smrti. Zajedno su posjećivali njenog brata i sestru u Zagrebu, išli su na selo zajedno kod njene rodbine, a RŽ nije imao baš puno rodbine. Posjećivali su majku od svjedoka CŽ, koja je Milanova rodbina. Spavali su zajedno, bili su u emotivnoj zajednici, a sve troškove zajedničkog života plaćali su zajedno od Milanove mirovine i njezine plaće. Najčešće su posjećivali kumove, svjedoka ŽŽ i njegovu suprugu, a i oni su posjećivali njih. Zajednički su jeli, a većinom je ona kuhala. Ona je vodila brigu o RŽ kad se razbolio sve do njegove smrti i ona je podmirila troškove njegove sahrane. Predlagateljica nikada nije sklapala brak.
8. I-protustranka DŽ je u svom iskazu naveo da je on s in predlagateljice i pok. RŽ, no osobno nije baš bio u dobrim odnosima s ocem. Njegovi su roditelji živjeli zajedno od kad on zna za sebe , dakle od 1985. pa sve do očeve smrti. Svi su zajedno živjeli na istoj adresi, dakle otac, majka, sestra VŽ i on, a sestra kada se udala se odselila, dok je on nastavio živjeti s roditeljima, a i danas živi s majkom na toj adresi. Majka je kuhala za njih sve, zajedno su jeli, a roditelji su imali spavaću sobu koju su dijelili, te su živjeli od očeve vojne mirovine i od majčine plaće. Otac i majka su uvijek zajednički išli u posjete i putovali, prvenstveno kod majčine rodbine u Zagrebu, zajednički su obilazili groblja za Svisvete, posjećivali su ih zajednički prijatelji, a i oni su zajednički odlazili kod prijatelja. Otac je duže bolovao, a o njemu je potpunu brigu vodila predlagateljica i to sve do njegove smrti, a ona je i platila troškove sahrane.
9. II-protustranka VŽ je u svom iskazu navela da je kćerka predlagateljice i pok. RŽ, te zna da su njeni roditelji zajedno bili i prije njenog rođenja, a kada je majka ostala trudna počeli su živjeti zajedno i tako su živjeli sve do očeve smrti. Otac joj je pričao da je ranije bio u braku, ali da je taj brak razveden, no ne zna točno kada. II-protustranka je sve do 2005. kada se udala, živjela s roditeljima, te su svi zajedno putovali u Zagreb kod mamine sestre i brata, i pok. djeda u Cirkvenskom Brdu. Svi su živjeli u zajedničkom domaćinstvu, uglavnom je kuhala mama, a ponekad je i otac znao nešto skuhati, kad bi to naučio. Roditelji su imali svoju spavaću sobu, a brat i ona su bili u drugoj sobi, te su roditelji sve troškove domaćinstva podmirivali zajedno. Kada se udavala njeni roditelji su platili pola njezinih svatova. Otac je radio, a kad je otišao u mirovinu živjeli su od njegove mirovine i majčine plaće. Kad se otac razbolio majka je apsolutno brinula o svemu oko njega jer je on bio nepokretan, a ona je, svaki put kada je mogla, dolazila pomoći majci. Kada je majka operirala rame, on je bio njezine ruke, a ona njegove noge. Najmanje jednom tjedno je sa svojom obitelji dolazila u posjetu roditeljima, a i oni su dolazili kod nje na rođendane i druge obiteljske proslave. Do očeve smrti su živjeli zajedno, a majka je podmirila troškove sahrane.
10. Svjedok CŽ je u svom iskazu naveo da je pok. RŽ njegov ujak u daljnjem srodstvu jer su njegova majka i pok. RŽ sestrična i bratić. Zna da je pok. RŽ prije bio u nekoj vezi ili izvanbračnoj zajednici s KŽ, koja zajednica je prestala, a nakon toga negdje 1984. ili 1985., ne sjeća se točno, je čuo da je RŽ u vezi s predlagateljicom, a prije Domovinskog rata ju je i upoznao. Nisu se posjećivali jer svjedok živi malo izoliraniji život, ali cijelo vrijeme zna da su bili zajedno, te da imaju dvoje zajedničke djece u čije svatove je bio pozvan, no nije došao. Sretao je predlagateljicu kroz godine, a i pok. RŽ, te iz razgovora zna da su cijelo vrijeme bili zajedno. Prema njegovim saznanjima kada se pok. RŽ razbolio o njemu je brigu vodila T. Svjedok mu je nudio pomoć, no Milan to nije želio. Bio je na sahrani kada je pok. RŽ preminuo i prema njegovim saznanjima, T je podmirila troškove sahrane.
11. Svjedok ŽŽ je u svom iskazu naveo da je pok. RŽ poznavao od 1981. godine jer su zajedno radili u poduzeću Ukop i bili dobri prijatelji. Negdje 1983. ili 1984. godine RŽ ga je upoznao s TŽ, te je rekao da mu je to žena. Nakon što je T ostala trudna i rodila sina DŽ, RŽ ga je pitao da budem Josipov kum, na što je svjedok pristao te je sada kum DŽ, odnosno cijeloj obitelji. Oni su se kroz sve te godine družili i posjećivali, supruga i svjedok su dolazili kod predlagateljice i pok. RŽ, a i oni su dolazili kod njih. Kada je dolazio kod njih svi su zajedno znali jesti, a zna da su imali zajedničku spavaću sobu. RŽ je radio sa svjedokom, a kasnije su obojica bili u Domovinskom ratu kada je RŽ i ranjen, i onda je dobio mirovinu, a T je radila i primala plaću. Kada je RŽ bio bolestan, svjedok je znao odlaziti njemu u posjetu i tada je vidio da je o njemu brigu vodila T sve do njegove smrti. Zna da su zajednički išli na selo u posjet kod Radine rodbine, a bili su kupili i vikendicu u [adresa] koju su obnavljali i tamo je i svjedok znao odlaziti.
12. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, a posebno iskaza predlagateljice, protustranaka i svjedoka koji su podudarni jedni s drugim, kao i s materijalnom dokumentacijom u spisu, sud je utvrdio da je izvanbračna zajednica između predlagateljice i pokojnog RŽ trajala neprekidno od 1983., pa sve do njegove smrti dana 7. prosinca 2025., kao i da za vrijeme trajanja te zajednice predlagateljica i pokojni nisu bili u braku s trećim osobama. Živjeli su na zajedničkoj adresi u [adresa], a što je utvrđeno iz Uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i pok. RŽ. Predlagateljicino prebivalište na toj adresi je prijavljeno 1987. godine. Predlagateljica je rješenjem o nasljeđivanju broj O-3015/2025-4 od 29. siječnja 2026. proglašena nasljednicom iza pok. RŽ kao njegova izvanbračna supruga, u cijelosti. Stranke i svjedoci su suglasno izjavili da su predlagateljica i pok. RŽ od kada je rođena njihova kći VŽ, dakle 1983., živjeli u emotivnoj, ekonomskoj i intimnoj zajednici, od plaće, a kasnije mirovine, koju je pok. RŽ ostvarivao, te od plaće predlagateljice. Zajedno su putovali u Zagreb kod rodbine predlagateljice, posjećivali zajedničke prijatelje, i kumove koji su također posjećivali predlagateljicu i pok. RŽ. Dijelili su spavaću sobu, zajednički su jeli i dijelili troškove života. U njihovoj izvanbračnoj zajednici rođena je kći VŽ i sin DŽ, ovdje protustranke. Predlagateljica je skrbila o pok. RŽ od trenutka kada se razbolio pa sve do njegove smrti, te je podmirila troškove sahrane.
13. Sukladno čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine", broj: 96/2025.) u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne mirovine osigurani su članovi njegove obitelji, a sukladno st. 3. citiranoga članka pod članom obitelji smatra se i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine, ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje, a status izvanbračne zajednice utvrđuje se u posebnom izvanparničnom sudskom postupku. Obiteljski zakon („Narodne novine‟ broj: 103/2015., 98/2019., 47/2020., 49/2023. i 156/2023. - u daljnjem tekstu: ObZ) u članku 11. propisuje da se odredbe ObZ-a o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.
14. Slijedom navedenog, kako predlagateljica ima pravni interes utvrditi postojanje izvanbračne zajednice s pok. RŽ radi ostvarivanja prava na mirovinu iza pokojnog, te kako je utvrđeno da je postojala izvanbračna zajednica u trajanju od najmanje tri godine između predlagateljice i pokojnog, valjalo je odlučiti kao u izreci, a na temelju citiranih zakonskih odredbi.
Osijek, 14. srpnja 2026.
SUTKINJA
Alma Mehmedović
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pismeno, u dovoljnom broju primjeraka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.
Dostaviti:
1. Punomoćniku predlagateljice
2. I-protustranci
3. II-protustranci
