Republika Hrvatska

Općinski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 27

R1-378/2023-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Marici Lović, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu po prijedlogu predlagateljice ĆZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Dijani Vulić, odvjetnici u Splitu naspram protustranke MZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Tomislavu Livajiću, odvjetniku u Omišu, radi uređenja međe, 14. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se po pravičnoj odluci suda međa između čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] vlasništvo predlagateljice i čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] vlasništvo protustranke na način da ista predstavlja međašni pravac-liniju označen točkama N-L-C u Prikazu lica mjesta 1 od 8. svibnja 2026. u Dopuni nalaza i mišljenju sudskog vještaka Tomislava Čipčića koji Prikaz lica mjesta 1 od 8.svibnja 2026. je sastavni dio ovog rješenja.

II. Nalaže se protustranci da u roku od 15 dana naknadi predlagateljici trošak ovog postupka u iznosu od 321,13 eura dok se za više traženo u iznosu od 1.108,63 eura trošak odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. U prijedlogu koji je zaprimljen kod ovog suda 14. srpnja 2023. predlagateljica navodi da je isključiva vlasnica i posjednica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), upisane u ZU 3946 u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel u [adresa], koje se vode za K. O. [katastarska općina], protustranka da je isključiva vlasnica i posjednica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. [katastarska čestica]), upisane u ZU 2104 u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Splitu, zemljišnoknjižni odjel u [adresa], koje se vode za K. O. [katastarska općina]. Međa između nekretnina stranaka više da se ne raspoznaje jer da su međašni znaci na terenu s vremenom nestali te da zbog navedenog među strankama dolazi do spora gdje se točno nalazi međa, što da se manifestira gotovo svakodnevnim pomicanjem međašnih znakova (kolaca) koje je postavila predlagateljica nakon što je uz sudjelovanje vještaka mjernika utvrdila granice. Katastarske granice predmetnih nekretnina, utvrđene katastarskim planom, da su točne i ispravne budući je usklađeno zemljišnoknjižno i katastarsko stanje u odnosu na oblik i površinu čestica. Stoga, predlagateljica da sukladno odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima predlaže da sud nakon provedenog postupka utvrdi međe između kat. čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

2. U odgovoru na prijedlog protustranka je navela da ne spori vlasništvo predlagateljice nad nekretninom kako je navedeno u prijedlogu kao ni činjenicu da bi ona bila vlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], međutim da nema potrebe utvrđivati među iz razloga jer su međe poznate i fiksirane međašnim znakovima na terenu koji postoje više pod pedeset godina, a također da i sama konfiguracija terena svjedoči o međama između nekretnina. Protustranka je nadalje istaknula da dakle ne spori da bi trebalo urediti među sukladno postojećim međašnim znakovima a ne prema samovolji predlagateljice.

3. U nastavku postupka predlagateljica je navela da međe nisu vidljive te da protustranka samovoljno postavlja oznake na terenu i da je stoga predlagateljica prisiljena štititi svoj posjed te uklanjati samovoljno postavljene kolce, dok je protustranka navela da međe na predmetnim nekretninama postoje te je predložila na tu okolnost saslušanje svjedoka kao i stranaka.

4. Uz prijedlog kao dokaz predlagateljica je dostavila Izvadak iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] te izvadak za čest. zem. [katastarska čestica]/11upisane u Z. U. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je nadalje tijekom postupka izveden dokaz očevidom na lice mjesta i vještačenjem po sudskom vještaku Tomislavu Čipčiću, kao i izradom dopune vještva.

5. Prijedlog za uređenje međe je osnovan.

6. Odredbom čl. 103. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14, dalje ZV-a), propisano je da, ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati ili ako se međe više ne raspoznaju ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (u postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

7. U slučaju kada se međe više ne raspoznaju niti se može utvrditi gdje su postojale ili u slučaju kada između dviju nekretnina međe postoje, ali su sporne, sud utvrđuje među na jedan od načina propisan odredbom čl. 103. st. 2. i 3. Zakona o vlasništvu, to jest prema katastarskom nacrtu, sporazumu susjeda, posljednjem mirnom posjedu i pravičnoj ocjeni suda.

8. Kad sud uredi među na jedan od navedenih načina, on meritorno ne rješava pravo vlasništva zemljišne nekretnine, nego samo nastaje predmnijeva da se pravo vlasništva svakog od susjeda – međaša proteže do međe koju je sud tako odredio. Sud je pri donošenju sudske odluke dužan postupati po redoslijedu načina uređenja međa, koji je propisan odredbom čl. 103. st. 2. i 3. ZV-a.

9. U ovom predmetu, a radi uređenja sporne međe, izvršen je dokaz očevidom na lice mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka geodeta u osobi Tomislava Čipčića te je u svom vještvu od 23. srpnja 2025. vještak naveo da je 11. veljače 2025. izašao u svojstvu vještaka mjernika na očevid međe ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) prema ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] radi uređenja međe, na očevidu da su prisutne stranke pristale da na terenu iskolči lomne točke predmetne međe (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama linija omeđena slovima B i C), koordinate ovih lomnih točaka da je preuzeo sa digitalnog kat. plana, koordinate točke B = 516410.26 4811385.60 i koordinate točke C = 516398.16 4811374.94 Nakon što je strankama pokazao iskolčenu među sa istom da se nije složila protustranka nego da je pokazala zamišljenu liniju (u prilogu na Prikazu lica mjesta i slikama crvena crtkana linija omeđena slovima G i E) koja se nalazi u sjevernom dijelu zapadnije, a u južnom dijelu istočnije od međe sa katastarskog plana, na očevidu da je snimio tu pokazanu liniju i to koordinate točke G = 516410.14 i Y = 4811387.00 te koordinate točke E = 516398.24 i Y = 4811374.80 . Vještak navodi da međa ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) prema ZK čest. zem. [katastarska čestica] na terenu nije definirana jasno vidljivim znakovima i ta međa da je uspostavljena prije više od 45 godina stupanjem na snagu "novog" kat. plana za K. O. [katastarska općina], a u arhivu katastra da nije našao relevantne skice osim one iz Geodetskog elaborata evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica br. [katastarska čestica]-101 iz srpnja, 2022. god. Na zahtjev protustranke da je Neven Kovačić 2022. god. izradio Geodetski elaborat evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica br. [katastarska čestica]-101 i da se odnosio na ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]). Katastar da je ovjerio tehničku ispravnost elaborata na zahtjev ŽZ, a zatim na zahtjev protustranke da je prvo ovjeren i proveden od strane katastra, a zatim da je poništen također na zahtjev protustranke. Elaborat da je dostupan u digitalnom arhivu katastra i uvidom u isti da je vidljivo da se tim elaboratom međe ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) ispravljaju na stvarne međe na terenu (u prilogu na Prikazu lica mjesta tijelo omeđeno slovima A B C D F H I J K A).

10. Nakon izrade vještva predlagateljica je predložila da vještak prikaže i liniju koja bi predstavljala pravičnu među među strankama, a čime se suglasila i protustranka te su nadalje stranke odustale o izvođenju daljnjih dokaza u ovom postupku.

11. U dopuni nalaza i mišljenja od 08. svibnja, 2026. g. vještak je naveo da isto dopunjava na način da na skici odnosno prikazu lica mjesta označava i liniju koja bi predstavljala pravičnu među među strankama odnosno koja bi bila položena na polovini lika omeđenog točkama C-B-C., da je u prilogu na Prikazu lica mjesta 1 crvenom punom linijom te slovima L i N dao sredinu između katastarske granice i granice pokazane od strane protustranke. Katastarska granica ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) prema ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] da je označena točkama: B 516410.26 4811385.60 , L 516399.70 4811376.29 i C 516398.16 4811374.94 , granica ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) prema ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] koju je pokazala protustranka da je označena točkama: G 516410.26 4811385.60 , M 516409.48 4811386.32, L 516399.70 4811376.29 i E 516398.24 4811374.80. Sredina između katastarske granice ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) prema ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) K. O. [katastarska općina] i granice pokazane od strane protustranke da je označena točkama: N 516410.26 4811385.60 , L 516399.70 4811376.29 i C 516409.87 4811385.96 i da je pri izradi ove dopune točku E zanemario jer da je udaljena od točke C samo 0.15 m koja predstavlja i međnu točku ZK čest. zem. [katastarska čestica] (kat. čest. zem. [katastarska čestica]) i koja nije obuhvaćena prijedlogom.

12. Imajući u vidu sve naprijed navedeno te da su stranke odustale od prijedloga za izvođenjem dokaza saslušanjem stranaka kao i svjedoka na okolnost mirnog posjeda, kao i da u predmetnom postupku među nije bilo moguće urediti temeljem stanja katastarskog operata s obzirom na to da protustranka na ovakav način uređenja međe nije pristala niti je bilo moguće urediti predmetnu među sukladno dogovoru stranaka jer stranke unatoč nastojanju suda sporazum nisu mogle postići, a ujedno među nije bilo moguće urediti ni prema posljednjem mirnom posjedu jer stranke isto nisu dokazale, to je istu bilo potrebno urediti po pravičnoj ocjeni suda. Prilikom uređenja međe po pravičnoj ocjeni sud je prvenstveno cijenio činjenicu da se niti jednoj od stranaka ne nanese nikakva šteta a da ujedno dobiju i maksimalno iskoriste onaj dio koji se nalazi uz njihove nekretnine cijeneći konfiguraciju terena na licu mjesta, dakle prema prikazu sudskog vještaka Tomislava Čipčića, čije vještvo sud smatra da je sačinjeno po pravilima struke i na koje u konačnici stranke nisu prigovarale, dakle oznake koja predstavlja polovicu između katastarske granice i granice po protustranci kako je to navedeno u izreci ovog rješenja pa slijedom svega navedenog takvu odluku sud smatra pravičnom.

13. Za navesti je da pravomoćno rješenje o uređenju međa predstavlja presumpciju vlasništva svakog od susjeda do međe koju je sud označio, jer i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s tim označi međa. Međutim, susjed koji je sudjelovao u postupku, ne može to zahtijevati nakon proteka roka od šest mjeseci od dana pravomoćnosti odluke donesene u postupku uređenja međe, sve sukladno odredbi čl. 103. st. 6. Zakona o vlasništvu, pa nakon što istekne neprekoračivi (prekluzivni) rok, a taj susjed (stranka u postupku) nije pokrenuo parnicu u kojoj bi dokazao da je vlasnik zemljišta i preko međe koju je sud označio, u odnosu na njega je riješeno pitanje vlasništva zemljišta do međe koju je sud odredio u postupku uređenja međa. Dakle, protekom tog roka sudionici postupka uređenja međe više nemaju mogućnost utvrditi da je pravac međe drugačiji u odnosu na onaj koji je utvrđen rješenjem o uređenju međe.

14.Troškove postupka uređenja međe propisuju pravna pravila Zakona o izvanparničnom postupku koji propisi se primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine" broj 73/91), a prema kojem se ti propisi primjenjuju kao pravna pravila na odnose koji nisu uređeni važećim propisima RH-a. Prema odredbi iz članka 3. paragrafa 283. Zakona o izvanparničnom postupku troškove postupka snose stranke po mjeri svojih graničnih linija i ukoliko se stranke o troškovima nisu sporazumjele, sud taj trošak određuje. Potreban trošak za uređenje međa čini trošak očevida i vještačenja, te pristojba prijedloga, kojeg je predlagateljica zatražila i predujmila u ukupnom iznosu od 642,26 eura, zbog čega je valjalo navedeni trošak podijeliti na dva jednaka dijela, te obvezati protustranku da predlagateljici naknadi polovinu tog troška i to baš u visini od 321,13 eura. Za više traženo (zastupanje na pet ročišta, te sastav 2 podneska), zahtjev predlagateljice u iznosu od 1.108,63 eura je odbijen budući da se ne radi o nužnim troškovima postupka.

15.Slijedom svega naprijed navedenog sud je odlučio kao u izreci ovog rješenja.

Split, 14. srpnja 2026.

S U D A C

MARICA LOVIĆ

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ovog rješenja može se izjaviti žalba nadležnom Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka, a rok za žalbu je 15 dana i počinje teći danom primitka rješenja.

DNA:

- pun. predlagateljice

- pun. protustranke

-u spis