REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U MAKARSKOJ

Kralja Petra Krešimira IV br.2.

21300 Makarska

P-1022/2019-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Makarskoj, po sucu Marijani Visković, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja NAZARII d.o.o. za turizam i ugostiteljstvo ( OIB: 41201533619) Split, Poljička cesta 26 E, kojeg zastupa punomoćnik Miroslav Šarić, odvjetnik u Splitu protiv tuženika LČ pok. LČA iz [adresa]., OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Gelo, odvjetniku u Vinkovcima, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 9.lipnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja IČ, odvjetničkog vježbenika kod odvjetnika u Splitu Miroslava Šarića i punomoćnika tuženika Hrvoja Gelo, odvjetnika u Vinkovcima, na ročištu zakazanom radi objave presude 14.srpnja 2026. objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Prihvaća se precizirani tužbeni zahtjev tužitelja, koji glasi:

1. "Utvrđuje se da je tužitelj NAZARII d.o.o. OIB: 41201533619 u odnosu na tuženika isključivi vlasnik fizički i geometrijski točno određenog realnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], opisane kao POD KUĆOM 244 m2, maslinik 244 m2 , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i to onog dijela ove nekretnine koji je u Nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke od 26.ožujka 2026. izrađenom od strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića dipl. ing. geod. označen slovima A-B-C-D-E-A i ima površinu od 77 m2, pa je tužitelj ovlašten temeljem ove presude izvršiti parcelaciju predmetne nekretnine na način da se iz navedene nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni, naprijed navedeni i opisani realni dio iste, da se navedeni izdvojeni dio formira kao samosta lna čestica zemljišta na novim katastarskim brojem, te je tužitelj ovlašten provesti navedenu parcelaciju u katastru zemljišta i u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana. Nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke od 26.ožujka 2026. izrađeno do strane stalnog sudskog vještaka za geodeziju Perice Puljića dipl.ing. geod .čini sastavni dio ove presude.“ 2. „ Dužan je tuženik LČ OIB: [osobni identifikacijski broj] trpjeti parcelaciju nekretnine označene kao 3528/ 37 upisane u zk.l. 13488 k. o. [katastarska općina], na način da se iz navede nekretnine izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio nekretnine, pobliže označen i preciziran u točki I. izreke ove presude te da se navedeni dio formira kao samostalna čestica zemljišta sa novim brojem i provede parcelacija predmetne nekretnine u katastru zemljišta i zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina], u roku od 15 dana. „ 3. „ Ovlašćuje se tužitelj NAZARII d.o.o. OIB: 41201533619 temeljem ove presude i Prijavnog lista kojim će se izvršiti parcelacija nekretnine označne kao čest. zem. [katastarska čestica] opisane kao pod kućom 244 m2, maslinik 244 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], opisana pod točkama 1.i 2. izreke ove Presude, u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici zemljišta, nastaloj tom parcelacijom i prijavnim listom na svoje ime za cijelo, uz istovremeno brisanje tog prava sa imena tuženika LČ iz [adresa]

9., OIB: [osobni identifikacijski broj] za cijelo ( 1/1)“.

II. Nalaže se tuženiku LČ OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 dana, naknaditi tužitelju NAZARII d.o.o. za turizam i ugostiteljstvo OIB: 41201533619 , trošak parničnog postupka u iznosu od 3.752,53 eura sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od 14.srpnja 2026. kao dana donošenja presude pa do isplate po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1.siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1.srpnja te godine.

II. U preostalom dijelu koji se odnosu na više zatraženi trošak u iznosu od 7.482,97 ( razlika između zatraženih 11.235,50 eura i dosuđenih 3.752,53 eura) zahtjev tužitelja se odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Tužitelj NAZARII d.o.o. podnio je tužbu 25. srpnja 2017. protiv tuženika LČ radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe. U tužbi je tužitelj naveo da je predmet utvrđenja prava vlasništva na točno određenom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji suvlasnički udio predstavlja realni dio nekretnine položen na sjeverno-istočno dijelu nekretnine u površini od cca 65 m2 koji se koristi kao parking. Kao vlasnik predmetne nekretnine u zemljišnim knjigama upisan je tuženik LČ. Kao posjednik točno određenog dijela predmetne nekretnine koja je u katastru upisana u posjedovnom listu broj 248 za k. o. [katastarska općina] upisana je UČ ud. GČ. Tužitelj i njegovi pravni prednici nalaze se u kvalificiranom, samostalnom i neprekinutom posjedu opisanog dijela nekretnine. Tužitelj je 24. ožujka 2016. kao kupac sa AČ kao prodavateljem zaključio Ugovor o kupoprodaji nekretnine ovjeren kod javnog bilježnika, a predmet kojeg ugovora je, između ostalog, stjecanje vlasništva predmetne nekretnine i to dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], realnog dijela u površini od cca 65 m2 koji se koristi kao parking. Nakon zaključenja navedenog ugovora AČ je predao tužitelju u posjed navedeni realni dio ove nekretnine. Nadalje tužitelj navodi da su VČ pok. LČA, ZČ ud. IČA, HČ pok. GČ, MČ pok. L, GČ pok. L, CČ pok. MČ, TČ pok. MČ i UČA dana 24. veljače 1931. tadašnjem Kotarskom sudu u Makarskoj podnijeli Prijavu zahtjeva za razrješenje odnosa po Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije i za dosuđene u vlasništvo nekretnina u [adresa] koje su isti obrađivali, među kojima je i matična čes.zem. 3528 k. o. [katastarska općina] od koje je kasnije cijepanjem nastala predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Povodom citirane prijave, Kotarski sud u Makarskoj je 1. prosinca 1931. donio odluku pod brojem 4688/31 kojom je razriješen do tada postojeći težački odnos prijavitelja kao težaka, s jedne strane i vlasnika s druge strane, a kojom odlukom su navedene nekretnine pripale u isključivo vlasništvo prijaviteljima . Dio predmetne čest. zem. [katastarska čestica] u današnjem suposjedu tužitelja, odnosno njegovih prednika u stogodišnjem je posjedu njihovih obitelji, najprije kao obrađivača a potom od 1931. kao vlasnika i to najprije u posjedu ZČ udove IČA, a potom i njezinog sina JČ. Iza smrti JČ kao njegovi naseljenici proglašeni su supruga KČ, te djeca ŽČ i AČ. Rješenjem o nasljeđivanju iza pok. UČ utvrđeno je da njezinu ostavinu sačinjavaju između ostalog i predmetna nekretnina, kao izvanknjižno vlasništvo, a kojim rješenjem su proglašeni njeni nasljednici AČ i ŽČ. Dakle, pravni prednici tužitelja su predmetnu nekretninu stekli razrješenjem težačkih odnosa, između njih kao težaka, te ranijih zemljoposjednika prezimena BČ. Prednice i tužitelja su stoga savjesni posjednici predmetne nekretnine koju su stekli nasljeđivanjem od stvarnih vlasnika i posjednika. Tuženik je upis prava vlasništva u zemljišnoj knjizi ishodio na temelju presude na temelju priznanja broj P-52/11 od 26. travnja 2011. Naime, tuženik je kupoprodajnim ugovorom od 2. svibnja 2007. stekao predmetnu nekretninu od osoba koje su samo formalno bile upisane u zemljišnoj knjizi kao vlasnici, a koje okolnosti su tuženiku bile poznate, kao i činjenica da je predmetna nekretnina stvarno vlasništvo trećih osoba, a ne onih u odnosu na koje je isti stekao pravomoćnu presudu. Stoga tužitelj ima interes uskladiti zemljišnoknjižno stanje sa stvarnim stanjem zbog čega podnosi ovu tužbu.

2. Podneskom od 13. travnja 2026. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev obzirom da je izveden dokaz vještačenjem uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka geodetske struke Perice Puljića dipl.ing. koji je izradio Nalaz i mišljenje, nakon čega je tužitelj podneskom uredio tužbeni zahtjev na način kako glasi u izreci ove presude.

3. Tuženik je odgovorio na tužbu na način da je u podnesku od 19. listopada 2018. izjavio u bitnom da predmetnu nekretninu nikada i ni po kojem osnovu nije stekao prednik tužitelja AČ niti njegovi prednici. Naveo je da ne postoji pravomoćna sudska odluka kojom bi predniku tužitelja bilo kao obrađivaču priznato vlasništvo predmetne nekretnine, niti je takva odluka bilo kada provedena u zemljišnoj knjizi. Istaknuo je da je tužbeni zahtjev u cijelosti neosnovan pa je predložio da ga sud odbije i naloži tužitelju da naknadi tuženiku troškove ovog postupka.

4. U dokaznom postupku sud je pružio strankama mogućnost izjašnjavanja, te je izveo dokaz pregledom Izvatka iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina], pregledom Prijepisa posjedovnog lista broj 248 za ko. [katastarska općina], pregledom Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 24. ožujka 2016., pregledom zapisnika o primopredaji nekretnine od 24. ožujka 2016., pregledom Prijave zahtjeva za razrješenje odnosa po Zakonu o likvidaciji… Kotarskom sudu u Makarskoj od 24. veljače 1931. godine, pregledom Odluke broj 4688/31, pregledom Rješenja o nasljeđivanju iza pok. JČ. ŠČ broj O-217/83 od 13. ožujka 1984., pregledom Rješenja o nasljeđivanju iza pok. GČA broj O-119/15 UPP/OS-57/15 od 25. rujna 2015., pregledom povijesti promjena na katastarskim česticama kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pregledom prijepisa posjedovnog lista broj 1611 za k. o. [katastarska općina], pregledom Izjave o vlasništvu ŽČ od 19. rujna 2018., pregledom povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], očevidom na licu mjesta sa vještakom za geodeziju, pregledom Nalaza i mišljenja vještaka za geodeziju Perice Puljića dipl.ing. od 30. siječnja 2019., pregledom povijesnog prikaza izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] za zk. ul. [broj ZK uloška] sve k. o. [katastarska općina], pregledom Presude Općinskog suda u Makarskoj broj P-241/19 od 14. veljače 2020., pregledom kupoprodajnog ugovora od 12. lipnja 2017., pregledom žalbe tuženika u predmetu broj P-241/2019, pregledom kupoprodajnog ugovora (list 154 i 155 spisa), pregledom presude broj P-7/83 od 24. studenoga 1983., pregledom obavijesti tuženika LČ u predmetu broj P-505/2023 od 5. veljače 2025., pregledom potvrde o primitku, pregledom dopisa od 7. veljače 2025., pregledom rješenja Općinskog suda u Makarskoj broj I.R-15/72 od 18. srpnja 1978., pregledom rješenja Ureda za imovinsko pravne poslove u Splitu, Ispostava Makarska od 12. srpnja 1994., pregledom dopunskog rješenja o nasljeđivanju iza pok. I LČA broj O-158/86 od 17. ožujka 1988., pregledom odgovora tuženika na tužbu u predmetu P-32/93 od 31. siječnja 1993., pregledom podneska tuženika u predmetu P -867/00 od 15. rujna 2004., saslušanjem svjedoka ŽČ, AČ pok. GČ, RČ pok. GČ i DČ pok. U, pregledom dopune nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke Perice Puljića od 26. ožujka 2026. te pregledom pravomoćne presude ovog suda poslovni broj P-505/2023-8 od 2. studenoga 2023. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž-255/2024-3 od 28. veljače 2024.

5..Stranke su, putem punomoćnika, popisale troškove parničnog postupka.

6. Nakon izvedenih dokaza, sud je prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka primjenom odredbe članka 8. postupku Zakona o parničnom („Narodne novine" br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2000., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 96/2008., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023., dalje u tekstu ZPP), ocijenio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Predmet spora je tužbeni zahtjev na utvrđenje prava vlasništva tužitelja na dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], površine 77 m2 i to dijela koji je prikazan u Nalazu i mišljenju vještaka Perice Puljića od 26. ožujka 2026., kao i zahtjev za ovlaštenje na uknjižbu tog prava u zemljišnoj knjizi nakon što se navedeni dio nekretnine formira kao samostalna čestica parcelacijom i prijavnim listom.

8. Tužitelj je uz tužbu od 25. srpnja 2017. dostavio izvadak iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica], oranica , površine 1304 m2 k. o. [katastarska općina], na kojoj je kao vlasnik upisan tuženik LČ pok. LČA.

9. Nije sporno da je tuženik pravo vlasništva upisao temeljem pravomoćne presude broj P-52/2011 od 26. travnja 2011.

10. Nije sporno da je u posjedovnom listu broj 248 za k. o. [katastarska općina] kao posjednik na dijelu kat. čest. [katastarska čestica] evidentirana UČ ud. G, [adresa].

11. Prilikom očevida na licu mjesta 22. siječnja 2019. sud je utvrdio, sa vještakom za geodeziju, da se predmetna nekretnina nalazi na predjelu [adresa] i da se koristi kao parking, sa južne strane među predstavlja kameni podzid, sa istočne strane je postavljen uz sami rub ceste lanac kojim je zatvoren ulaz na nekretninu, sa zapadne strane je međa obilježena crvenom bojom a sjeverna međa je kameno - betonski podzid. Vještak je u Nalazu i mišljenju od 30. siječnja 2019. identificirao nekretninu kao dio č. zem. [katastarska čestica] površine 77 m2 i označio je na skici (list 82 spisa) slovima A-B-C-D-E-A.

12. Stranke nisu imale primjedbi na Nalaz i mišljenje vještaka.

13. Obzirom da je nakon provedenog vještačenja izvršeno cijepanje izvorne čestice zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i provedeno u zemljišnoj knjizi pod brojevima Z-1/2020 i Z-6118/2024, sudski vještak Perica Puljić izvršio je dopunu Nalaza i mišljenja na način da je u Nalazu i mišljenju od 26. ožujka 2026. potvrdio da su od vremena izrade nalaza i mišljenja nastale promjene te da se sada identifikacija razlikuje u odnosu na prvotnu na način da je predmetna nekretnina sada dio č. zem. [katastarska čestica] površine 77 m2, označena na skici (list spisa 212 ) slovima A-B-C-D-E-A.

14. Tužitelj u tužbi navodi da je predmetnu nekretninu stekla između ostalih ZČ ud. IČA kao bivši obrađivač, razrješenjem težačkih odnosa između obrađivača i ranijih zemljoposjednika prezimena I, da su bivši obrađivači, među kojima je bila i pravna prednica tužitelja ZČ. IČA 1931. bivšem Kotarskom sudu u Makarskoj podnijeli prijavu, odnosno zahtjev za razrješenje odnosa po Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije na nekretninama navedenim u tom zahtjevu, a među kojima je i čestica zemlje [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], od koje je kasnije cijepanjem nastala čestica 3528/1 k. o. [katastarska općina].

15. Tužitelj u tužbi navodi da je dio predmetne nekretnine koji je predmet spora u posjedu tužitelja, a od ranije u posjedu prednika tužitelja AČ i njegove obitelji, ranije još u posjedu prednika tužitelja ZČ ud. IČA a potom i njezinog sina JČ kojeg su naslijedili supruga KČ (evidentirana kao posjednik predmetne nekretnine u katastru), te djeca ŽČ i AČ.

16. Pregledom Ugovora o kupoprodaji nekretnine od 24. ožujka 2016. (list 9 do 11 spisa) utvrđeno je da je isti zaključen između AČ kao prodavatelja i NAZARII d.o.o. kao kupca , kojim ugovorom je prodavatelj prodao kupcu između ostalog i dio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to sjeveroistočni dio ove nekretnine u površini od cca 65 m2 koji se koristi kao parking.

17. Pregledom zapisnika o primopredaji nekretnine (list 12 i 13 spisa) utvrđeno je da je dana 24. ožujka 2016. prodavatelj kupcu pokazao te označio crvenom crtom na suhozidu dokle seže prostor parkinga, da su prisutne osobe izvršile pregled predmetne nekretnine, te da je predaja u posjed izvršena.

18. Pregledom prijave zahtjeva za razrješenje odnosa po Zakonu o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije i za dosuđenje vlasnosti zemlje i.t.d.(list 14 do 17 spisa) utvrđeno je da su prijavitelji VČ p. LČA, HČ p. GČ , MČ p. L, GČ p. L, AČA, CČ i TČ p. MČ, MČ i ZČ ud. IČA u odnosu na zemljovlasnike VČA, ZČA, A, LČA, V, A , Z, H, M, C i T za zemlje u [adresa] zvane [adresa], između ostalih i čest. zem. [katastarska čestica] zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] podnijeli navedenu prijavu u kojoj su naveli da obrađuju i uživaju ovu zemlju od 1835. godine neprekidno. Prijava kotarskom sudu u Makarskoj zabilježena je u zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] zk. ul. [broj ZK uloška] dana 14. kolovoza 1931.

19. Iz Odluke Kotarskog suda u Makarskoj broj 4688/31 od 11. prosinca 1931. (list 18 do 21 spisa) proizlazi da je razriješen težački odnos između težaka kao prijavitelja i vlasnika na nekretninama položenim u k. o. [katastarska općina], pa i na predmetnoj nekretnini, koje nekretnine su dosuđene u vlasništvo težacima.

20. Pregledom povijesti promjena na katastarskim česticama koje podatke je dostavila Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska (list 40 do 41 spisa) proizlazi da je kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 7128 m2 od revizije katastra pedesetih godina prošlog stoljeća bila upisana na ime SČ pok. MČ , HČ pok. GČ, IČA, PČ pok. MČ, OČ pok. MČ, HČ. GČ, GČ pok. IČA, VČ, ĆČ. TČ, MČ, LČA, ZČA i ČČ "Alač". Ovdje je bitno istaknuti da je 2018. promjenom, između ostalog došlo do upisa za dio od 135 m2, u posjedovnom listu na ime UČ iz [adresa].

21. Pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok. FČ pok. ŠČ (list 22 i 23 spisa) utvrđeno je da su njegovim nasljednicima proglašeni ŽČ, kći ostavitelja na točno određenim nekretninama ,a na preostalim supruga ostavitelja UČ.

22. Pregledom rješenja o nasljeđivanju iza pok GČA (list 24 do 28 spisa) utvrđeno je da su njenim nasljednicima proglašeni AČ, sin ostaviteljice i ŽČ, kći ostaviteljice. Utvrđeno je da je njenom ostavinskom imovinom, kao izvanknjižno vlasništvo, odnosno prema posjedu utvrđena i nekretnina u k. o. [katastarska općina], oznake dio 3528/1 k. o. [katastarska općina].

23. Pregledom Izjave o vlasništvu od 19. rujna 2018. (list 43 spisa) utvrđeno je i da je ŽČ u toj izjavi navela da je dio čest. zem. [katastarska čestica], pod kućom, voćnjak, površine 135 m2 koja je upisana u posjedovnom listu na ime njene sad pok. majke UČ, temeljem dogovora i obiteljske podjele u stvarnom vlasništvu i posjedu nje i njenog brata AČ iz [adresa], tako da svakom pripada po ½. Njen brat AČ dio predmetne nekretnine i to baš sjeveroistočni dio čest. zem. [katastarska čestica] cca 65 m2 temeljem njihovog dogovora i podijele unutar obitelji koristi kao parking dugi niz godina. Upoznata je da je njen brat predmetni dio nekretnine prodao trgovačkom društvu NAZARII d.o.o.. Ne protivi se donošenju presude kojom će se AČ, odnosno njegov pravni slijednik upisati kao vlasnik, odnosno suvlasnik za ½ dijela na predmetnoj nekretnini.

24.Pregledom Povijesnog izvatka za zk. ul. [broj ZK uloška] KO [katastarska općina] utvrđeno je, da je pod rednim brojem 13 u listu B, 14. kolovoza 1931. godine zabilježena prijava ĐČ p. LČA i dr., kojom zahtijevaju dosuđenje čest.zem., među kojima i čest. zem. [katastarska čestica] u svojevlasnost.

25. Svjedokinja ŽČ pok. GČ navela je da je predmetnu nekretninu 2016.prodao njen brat AČ. Nalazi se na predjelu [adresa] u [adresa] i cijeli taj dio je davno agrarom prije 100 godina pripao Šošićima. Predmetni dio je u podjeli pripao baš njenom bratu Jordanu , a ranije je ta zemlja bilo njenog oca GČ, njegovog oca ŠČ pok. GČ i njegovog djeda GČ. Obrađivali su na njoj višnje, kasnije masline i nikada ih nitko nije ometao. Niti tuženik i njegova obitelj koji su tu prolazili. EČ udova IČA ( pravilno J) je bila njena prabaka, majka njenog djeda ŠČ.

26.Svjedok AČ pok. GČ naveo je da je predmetna parcela, kada ju je on naslijedio, bila veća za najmanje ¼ jer je osamdesetih godina prošlog stoljeća Općina Brela na ovom dijelu proširila put koje je uzeo dio te čestice i tada je Općina od njega tražila da im ustupi taj dio za put što je on odobrio. On je ovu česticu naslijedio iza smrti svog oca GČ koji je bio apsolutni vlasnik ove čestice i stekao ju je od svog oca IČA koji je poginuo u prvom svjetskom ratu 1914. kado je skrbništvo preuzeo njegov brat HČ. Pradjed se zvao GČ. EČ udove IČA je J i ona je bila udova GČ, pa se radi o grešci u pisanju. Njegovi prednici su ovu nekretninu stekli na osnovi težaštva i dalje od koljena njegovog pradjeda. Poznato mu je da se spominjalo ime VČA, ali nikoga od te obitelji nije vidio na ovoj zemlji niti je itko ikada postavio bilo kakav upit. Na ovoj zemlji su se ranije obrađivale jabuke, zatim višnje po čemu su [adresa] bila poznata i on je kao dijete brao i prodavao. Nakon toga su ostale masline i danas ima stabala niže na ovog velikoj parceli koja je tijekom vremena dijelila i parcelizirala. Sve su to koristili i obrađivali ljudi iz obitelji EČ i nikada nije ništa bilo sporno niti ih je itko ometao i polagao bilo kakva prava. Tuženika poznaje od djetinjstva, tu je odrastao, prolazio jer je tu susjed, išao skupa s njima na plažu. Svjedok je naveo da je ovaj predmetni dio služio kao parking i da ga je prodao tužitelju kojem u je prodao i kuću koja je 100 metara niže. Ne zna tko je bio upisan kao vlasnik na ovoj čestici prije nego je upisan tuženik , smatrao je da je on vlasnik.

27. Svjedok RČ je naveo da je ova zemlja u [adresa], na predjelu [adresa] i da su je držali u posjedu AČ i njegova sestra K.Bila kojima je njegova supruga pomagala brati masline možda prije 10-15 godina. Taj dio se sada koristi kao parking. Poznato mu je da je ta čestica ranije imala oznaku 3528/1 jer je on 1981.na istom tom predjelu [adresa] kupio dio zemlje od ČČ, Ž i dr.iz obitelji AČ i još uvijek vodi spor sa tuženikom oko te zemlje. Njegovi prednici od kojih je kupio stekli su vlasništvo te zemlje agrarnom reformom 31.godine. Sinovi pok. MČ mu tvrde da je ta obitelj VČA sa [adresa] primila naknadu za to zemljište. Tuženika nije nikada vidio na toj zemlji.

28. Svjedokinja DČ pok. U je navela da je ona vodila spor proti tuženika za jedan dio ove čestice 3528/1. Poznato joj je da je AČ držao predmetni dio za parking prije nego ga je prodao B, a prodao je i kuću koja je dolje bliže moru. Ovaj dio je bila zemlja Jordana i njegove sestre, oni su je stekli nasljeđivanjem od svoje majke koja se zvala Š, a ona od svog supruga, on od svojih roditelja i tako su oni bili od davnina u posjedu te zemlje na kojoj su davno bile višnje i jabuke. Ona je 1967.počela graditi dolje niže svoju kuću. Tuženik nije nikada držao u posjedu ovu zemlju. Jordanu i njegovim prednicima nikada nitko nije osporavao vlasništvo i posjed te zemlje, svi su znali tko drži u posjedu koji dio. Svi ti R su bili siromašni i obrađivali su tu zemlju za D, a da je došla agrarna reforma onda su neki stekli od njih tu zemlju. To se odnosi na cijeli ovaj dio S.

29. Sud je poklonio vjeru iskazima svjedoka. Tuženik je prigovorio iskazima svjedoka u cijelosti u bitnom navodeći da svjedoci imaju interes da tužitelj uspije u ovome postupku čime se dovodi u pitanje vjerodostojnost njihovim iskaza. Stoga je ovaj sud sa visokim stupnjem opreza i kritičnosti pristupio iskazima svjedoka. Naime, svjedoci RČ i DČ, kako su i sami naveli i što nije sporno, vode sporove s tuženikom za isti ovaj predio u [adresa]. Stoga je sud vjerodostojnost iskaza ovih svjedoka cijenio kroz detaljnu analizu. Iskazi svjedoka su logični i životni. Svjedoci imaju neposrednih saznanja. Iskazi svjedoka su istovjetni i sukladni ostalim provedenim dokazima, o čemu više u nastavku:

30. Zakonom o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije, te Naredbom o provođenju Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije pokrajine Dalmacije (objavljeni 4. prosinca 1930.g.) raskinut je odnos između državnog erara kao vrhovnog i feudatara kao koristotivnog vlasnika. Težaci koji su obrađivali to zemljište najmanje 30 godina do stupanja na snagu tog zakona, mogli su postati vlasnici zemljišta ako mu obitelj nije brojila više od šest članova, odnosno na svakog daljnjeg člana po jedan hektar. Ovim osnovom, prijenos prava vlasništva u zemljišnim knjigama i brisanje upisanih tereta obavljao se po službenoj dužnosti nakon pravomoćnosti presude, a ako se obrađivač nije poslužio pravom iz navedenog zakona, i nije podnio prijavu za razrješenje odnosa, njegov daljnji odnos tretirao se kao zakupna pogodba u okvirima općih načela građanskog prava.

31. U konkretnom slučaju utvrđeno je, da su obrađivači podnijeli prijavu Kotarskom sudu u Makarskoj, i da je ista zabilježena u zemljišnoj knjizi za KO [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška] dana 14. kolovoza 1931. godine.

32. Tek Zakonom o ukidanju agrarnih odnosa ex lege su ukinuti agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja na način, da je zemlja prešla u vlasništvo obrađivača. Zahtjevi za ukidanje agrarnih odnosa (u upravnom postupku) morali su se podnijeti najkasnije do 31. prosinca 1947. godine. Međutim, ovaj zakon nije propisivao pravnu posljedicu ako takvi zahtjevi nisu u roku podneseni, što znači da prava nisu prekludirana, ali se više ne mogu razrješavati u upravnom postupku, već u sudskom postupku. Isto tako, ovim zakonom se ne rješavaju odnosi koji su pravomoćno razriješeni osnovnom Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije iz 1930. godine. Pri tom dalje valja voditi računa da upis težačkog prava u zemljišnim knjigama upućuje na pretpostavke da je težak ovlaštenih agrarnog odnosa, ali i da su Zakonom o ukidanju agrarnih odnosa razriješeni i agrarni odnosi koji su faktično postojali i bez upisanog težačkog prava.

33. Dakle, agrarni odnosi na našem području bili su regulirani Zakonom o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije od 19. listopada 1930.g. i Zakonom o ukidanju agrarnih odnosa. Pri tom valja istaknuti, da se agrarni odnos sukladno zakonu iz 1930.godine razrješavao isključivo donošenjem konstitutivnog akta nadležnog tijela, dok se agrarni odnos sukladno Zakonu o ukidanju agrarnih odnosa razrješavao ex lege.

34. Dakle, da bi se pravo vlasništva moglo steći temeljem Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području ranije Pokrajine Dalmacije, a sukladno Paragrafu 30., nužno je postojanje pravomoćne sudske odluke, što tužitelji tijekom postupka nisu dokazali, niti su upravo takvu odluku dostavili.

35. Međutim, prema mjerodavnim materijalno-pravnim odredbama iz članka 1. i članka 3. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa ukidaju se svi agrarni odnosi feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja i zemlja prelazi u slobodno vlasništvo obrađivača, s tim da pod udar tog zakona dolaze i livade, pašnjaci i strane, koje su bile dakle na uživanje povodom osnivanja navedenih odnosa (kmetski, težački) i s posjedom obrađivača čine jednu gospodarsku cjelinu.

36. Zakon o ukidanju agrarnih odnosa na području Dalmacije i Hrvatskog primorja objavljen je u Službenim novinama br. 138/46 i 11/47.

37. Pravni prednik tužitelja AČ je u svom iskazu naveo da je dio prijeporne nekretnine koja je predmet spora, u današnjem suposjedu tužitelja, a u stogodišnjem posjedu njihovih obitelji, najprije kao obrađivača, a potom od 1931. kao vlasnika i to najprije u posjedu njegovog pradjeda GČ pok. IČA i prabake J (EČ) Šošić, potom djeda IČA ( Stipana ) Šošića pok.GČ, potim njegovog sina JČ ( oca AČ i ŽČ) , potom UČ koja je evidentirana u katastaru kao posjednik odnosno njenih nasljednika AČ i ŽČ. Nikada ih nitko u njihovom posjedu nije smetao na bilo koji način jer se oduvijek znalo da je to njihova zemlja.

38. Tužitelj je u tužbi naveo da je kupio predmetni dio od AČ, ušao u posjed i koristi ga kao parking u čemu ga nitko ne ometa. Tužitelj se poziva i na odredbu članka 1. Zakona o ukidanju agrarnih odnosa feudalnog karaktera na području Dalmacije i Hrvatskog primorja.

39. Pregledom dopisa DGU Područnog ureda za katastar Split, Ispostava za katastar nekretnina Makarska u svezi povijesti promjena na čest. zem. [katastarska čestica] KO [katastarska općina] od revizije katastra do danas utvrđeno je, da je čestica zemlje [katastarska čestica] KO [katastarska općina] površine 7128 m2 od revizije katastra pedesetih godina prošlog stoljeća, bila upisana na ime SČ pok. MČ, IČA, HČ, OČ pok. MČ, HČ pok. GČ, GČ pok. IČA, VČ, ĆČ pok. TČ, MČ pok. LČA, HČA, MČA i ČČ "Alač". Dakle, kao posjednici su bili evidentirani isključivo Šošići, osobe koje su navedene kao raniji obrađivači.

40. Sukladno članku 388. st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017., dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu navedenog zakona prosuđuju se prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka.

41. Na temelju pravnog pravila paragrafa 1460. bivšeg OGZ-a, koja pravila su se ranije primjenjivala temeljem Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. godine i za vrijeme neprijateljske okupacije ("Službeni list SFRJ" broj 86/1946), odnosno koja pravila se danas primjenjuju temeljem Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941.godine ("Narodne novine" br. 73/91), za stjecanje prava vlasništva dosjelošću bile su potrebne slijedeće pretpostavke: sposobnost stjecatelja, sposobnost stvari da bude u vlasništvu, posjed određene kvalitete i vrijeme dosjelosti određeno Zakonom (30 ili 40 godina). Osim toga, i prema odredbi članka 23. st.4. ranijeg važećeg Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" br. 53/91, 9/92 i 77/92, dalje u tekstu: ZOVO koji zakon je stupio na snagu 1. rujna 1980.) savjesni posjednik nepokretne stvari na kojoj drugi ima pravo vlasništva stječe pravo vlasništva protekom 20 godina.

42.Člankom 123. st.1. ZV propisano je, da stjecatelj upisom stječe nekretninu kao od njezina vlasnika , ako je, postupajući s povjerenjem u zemljišnu knjigu, u dobroj vjeri stekne od osobe koja je bila upisana kao vlasnik te nekretnine, premda to nije bila, i ako mu upis ne bude izbrisan zbog nevaljanosti. Stavkom 2. istog članka propisano je, da se brisanje upisa iz stavka 1. ovoga članka može zahtijevati zbog neistinitosti (nevaljanosti) prednikova upisa tužbom za brisanje dok ne proteknu tri godine od kad je bio zatražen prednikov upis; ali onaj tko je o neistinitom prednikovu upisu bio uredno obaviješten, može zbog neistinitosti prednikova upisa zahtijevati brisanje upisa samo ako je u roku za žalbu zatražio zabilježbu da je taj upis sporan i odmah, a najkasnije u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu, podnio tužbu protiv onih koji su osporenim upisom stekli pravo ili su na temelju njega ishodili daljnje upise u zemljišnu knjigu.

43. Tuženik je upisan u zemljišnoj knjizi kao vlasnik nekretnine temeljem pravomoćne presude posl.br. P-52/2011 od 26. travnja 2011. Iz provedenih dokaza ( pravomoćna presuda Općinskog suda u Makarskoj broj P-505/2023- 8 od 2.studenoga 2023. potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu broj Gž-255/2024-3 od 28.veljače 2024.-list spisa 224 do 248) je utvrđeno da je tuženik zemljište kupio 2007. od obitelji VČA. Tuženik je sa zemljišnoknjižnim vlasnicima sklopio sporazum 15. svibnja 2007.

44. U smislu članak 122. st.1. ZV pruža pravnu zaštitu stjecatelju koji je postupao s povjerenjem u zemljišnu knjigu, ako isti nije znao, niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano nije potpuno ili je različito od izvan knjižnog stanja, kao i da se nedostatak dobre vjere može prigovoriti nekome samo iz razloga što nije istraživao izvan knjižno stanje. Dakle, zaštitu svog povjerenja u zemljišne knjige može uživati isključivo onaj tko je prigodom stjecanja prava na nekretnini u dobroj vjeri postupao s povjerenjem u zemljišne knjige. Dobra vjera je ne skrivljeno neznanje da se izvan knjižno stanje razlikuje od zemljišnoknjižnog. Pri tom valja reći da je stjecatelj postupao u dobroj vjeri ako ni u trenutku sklapanja pravnog posla, a ni u trenutku kad je stavio prijedlog za upis, nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da ono što je upisano u zemljišnim knjigama nije potpuno ili da je različito od izvan knjižnog stanja.

44. Međutim, stjecatelj nije postupao u dobroj vjeri, pa njegovo povjerenje u zemljišne knjige ne uživa zaštitu, ako je isti makar i u jednom od ta dva trenutka znao da je izvan knjižno stanje drugačije od zemljišnoknjižnog ili ako je isti, da nije postupao nemarno s obzirom na okolnosti, morao posumnjati da postoji ta razlika.

45. U sporazumu od 15. svibnja 2007., kojega je tuženik zaključio sa osobama koje su bile upisane u zemljišnim knjigama (NČ iz [adresa] i dr.) sudionici ugovaraju odredbu prema kojoj dolazi do raskida sporazuma ukoliko treće osobe u sudskom postupku pravomoćno dokažu svoje vlasništvo. Iz svih navedenih okolnosti tuženik je mogao znati i imao je dovoljno razloga posumnjati kako nekretnina koju je kupio nije vlasništvo osoba koje su mu je prodale, a što je uostalom i spomenuto kao mogućnost u navedenom sporazumu. Iako je tuženik u svom iskazu izjavio da mu je uglavak navedenog sporazuma u kojemu se VČA obvezuju da će mu vratiti novac ako treće osobe u sudskom postupku pravomoćno dokažu svoje vlasništvo, bio osiguranje jer je već jedan put bio prevaren od strane CČA, po mišljenju ovog suda, nije logično da bi ta odredba bila ugovorena iz tog razloga, budući da su u članku 1. sporazuma sudionici izričito naveli kako su navedene nekretnine upisane na imenu sudionika sporazuma, odnosno na imenu n jihovih označenih pravnih prednika.

46. Tuženik tijekom postupka ukazuje i na prijedlog za ponavljanje pravomoćno dovršenog postupka pod posl.br. P-505/2023. U tom postupku koji se vodio pred istim ovim sudom povodom tužbe tužiteljice DČ protiv tuženika LČ radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, donesena je presuda pod posl.br. P-505/2023 od 28. veljače 2024. koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Splitu posl.br. Gž - 255/2024 od 28. veljače 2024. Tuženik se poziva na prijedlog za ponavljanje pravomoćno završenog postupka i na dokumentaciju koja je priložena tom prijedlogu. Međutim, takvi navodi nisu odlučni u ovom postupku jer se radi o predmetu koji je pravomoćno dovršen, a dostavljene isprave se ne odnose na stranke iz ovog postupka, niti na nekretninu koja je predmet ovog postupka. Isto tako tuženik navodi podneske i pojedine odluke u drugim postupcima koji su vođeni kod ovog suda, međutim takvi navodi nisu odlučni u ovom postupku jer se radi o predmetima koji nisu istovjetni ovom predmetu i čiji ishod ne utječe na zaključke u ovom postupku.

47. S obzirom na rezultate dokaznog postupka ovaj sud je zaključio kako je predmetna nekretnina obrađivana, te je postojao agrarni odnos koji je razriješen primjenom Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa. Tuženik je znao da je ta nekretnina bila "oduzeta" osobama koje su bile upisane kao knjižni vlasnici i od kojih osoba, odnosno njihovih pravnih sljednika ju je i stekao. Tuženik se u ovom postupka spram tužitelja ne može pozivati na to da bi stekao nekretninu s povjerenjem u zemljišnu knjigu i u dobroj vjeri. S druge pak strane tužitelji i njihovi pravni prednici su predmetnu nekretninu zaista i posjedovali. Prednici tužitelja su bili upisani kao posjednici predmetne nekretnine u katastru od revizije katastra 50-ih godina prošlog stoljeća – LG pok. IČA, Brela, zatim UČ udova GČ. [adresa]( majka prednika tužtelja). . Upis korištenja predmetne nekretnine u katastru u korist pravnih prednika tužitelja i ostalih osoba koje su navedene kao raniji obrađivači i njihovi nasljednici, valja promatrati u kontekstu stjecanja prava vlasništva tužitelja po drugoj pravnoj osnovi, primjenom Zakona o ukidanju agrarnih odnosa, a potom na temelju dosjedanja. U svakom slučaju posjed se smatra poštenim osim ako se dokaže suprotno. Tuženik nije dokazao da posjed tužitelja nije bio pošten.

48. U takvom stanju stvari, prema shvaćanju ovog suda, tužitelj je nedvojbeno kupio nekretninu 2016.od izvanknjižnog vlasnika koji je pravo vlasništva stekao nasljeđivanjem od osoba koje su bili vlasnici temeljem nekadašnjeg Zakona o likvidaciji agrarnih odnosa na području radnije pokrajine Dalmacije, odlukom nadležnog tijela, dok je tuženik kao vlasnik nekretnine uknjižen temeljem pravomoćne presude od 26.travnja 2011. no pritom tuženik nije postupao s povjerenjem u zemljišnu knjigu i u dobroj vjeri, jer je nekretninu, očito, stekao od osobe koja je bila upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik premda ona nije bila i stvarni vlasnik te nekretnine, a što je tuženik mogao znati i znao, sve u smislu članka 123. ZV. Stoga je zaključak ovog suda, kako je tužitelj dokazao stjecanje prava vlasništva, dokazali su i stjecanje prava vlasništva od strane njegovog prednika, koji je predmetnu nekretninu zaista i posjedovao, a nakon njih je vlasništvo predmetne nekretnine stekao i sam tužitelj. Stoga je valjalo odlučiti kao pod točkom I. izreke ove presude.

49. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. st. 1. i članka 155. st. 1. i 2. ZPP, kao i na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/2023. , dalje u tekstu Tarife). Tužitelj je u tužbi označio vrijednost predmeta spora u iznosu od 10.000,00 kuna ( sada 1.327,22 eura).

Vrijednost predmeta spora se nije mijenjala.

49.1. Tužitelju je trebalo priznati : za sastavljanje tužbe 100 bodova temeljem Tbr.7. t.1. Tarife, za zastupanje na ročištima 19.rujna 2018., 22.siječnja 2019. ( očevid), 4.travnja 2019., 22.siječnja 2026., 12.ožujka 2026., 29.travnja 2026. i 9.lipnja 2026. svako ročište po 100 bodova, temeljem Tbr.9. t.1. Tarife, za zastupanje na ročištu 4.srpnja 2018. 50 bodova temeljem Tbr.9. t.2. Tarife, za sastavljanje podnesaka od 31.kolovoza 2018., 3.travnja 2019., 13.travnja 2026. i 1.lipnja 2026. svaki po 100 bodova temeljem Tbr. 8. t.1. Tarife, dakle ukupno 1,250,00 bodova, što s obzirom na vrijednost boda (2,00 eura) daje iznos od 2,500,00 eura. Nadalje, ovaj iznos je valjalo uvećati na ime PDV 25% u iznosu od 625,00 eura, zatim na ime troškova očevida i vještačenja za iznos od 464,53 eura, na ime troškova sudske pristojbe tužbe 53,00 eura ( uplaćeno 400,00 kuna na listu spisa 31) te na ime troškova sudske pristojbe presude iznos od 110,00 eura što daje ukupan iznos od 3.752,53 eura. U preostalom dijelu odbijen je zahtjev tužitelja za naknadnom parničnog troška jer je zatražen u iznosu višem nego je propisano Tarifom, dok ostali popisani trošak nije bio potreban za vođenje parnice. Tužitelju je dosuđena i kamata na parnični troška koja teče od dana donošenja presude sukladno članku 30.stavak 2. Ovršnog zakona ( „ Narodne novine“ broj 112/2012., 93/2014., 55/2016., 73/2017. i 131/2020.) 50. Stoga je odlučeno kao pod točkama II. i III. izreke ove presude.

U Makarskoj 14.srpnja 2026.

SUTKINJA

Marijana Visković

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude (članak 348. ZPP-a).

Stranci koja je uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud neće dostavljati presudu prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena. Ako stranka nije pristupila na ročište na koje se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

Stranci koja nije bila obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje, sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena (članak 335. ZPP- a).

DNA:

1. pun. tužitelja Miroslavu Šariću, odvjetniku u Splitu,

2. pun. tuženika Hrvoju Geli, odvjetniku u Vinkovcima,

3. u spis.

Po pravomoćnosti: Porezna uprava Split, Ispostava Makarska.