Republika Hrvatska

Općinski sud u Osijeku

Poslovni broj: Pp-1495/2026-5

Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Snježani Marijanović, na temelju prijedloga višeg sudskog savjetnika Predraga Uzelca, uz sudjelovanje zapisničarke Silvije Zdunić, u prekršajnom postupku protiv okrivljene PZ, koju brani branitelj Marko Popović, odvjetnik u Osijeku, zbog prekršaja iz članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti ("Narodne novine" broj: 61/11. i 66/19.), pokrenutom povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata, Područnog ureda Osijek, klasa: 336-02/26-02/175, urbroj: 443-02-01-01- 26-8 od 5. ožujka 2026., nakon završene glavne i javne rasprave održane 10. srpnja 2026. u prisutnosti okrivljenice i branitelja okrivljenice, a u odsutnosti uredno pozvanog punomoćnika ovlaštenog tužitelja, uz javnu objavu presude 14. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Na temelju članka 183. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.)

Okrivljenica PZ, kći P i J rođene G, rođena **.**.1983. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], pismena, SSS, po zanimanju dizajner, zaposlena u Studentskom centru Osijek, s primanjima u iznosu od 1.100,00 eura, dobrog imovnog stanja, u izvanbračnoj zajednici, majka 2 maloljetne djece, nije vlasnica nekretnina, neodlikovana, prekršajno nekažnjavana, ne vodi se drugi prekršajni niti kazneni postupak

k r i v a  j e

što je kao fizička osoba u razdoblju od 1. lipnja 2025. do 28. veljače 2026. obavljala neregistriranu djelatnost čišćenja stambene zgrade na adresi u [adresa], na način da je obavljala čišćenje stubišta i zajedničkih prostorija u zgradi te je za to dobivala novčanu naknadu od stanara isplatom u gotovini na ruke, a i iz kojeg su se kupovala sredstva za čišćenje zgrade te je time ostvarila imovinsku korist u iznosu od 200,00 eura, a koja djelatnost je razvrstana prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025 u razred 81.21 – osnovno čišćenje zgrada, a da se okrivljenica prije toga nije registrirala u obrtnom ili sudskom registru za obavljanje djelatnosti čišćenja te je okrivljenica u razdoblju od 1. lipnja 2025. do 1. veljače 2026. za čišćenje zgrade dobivala mjesečnu naknadu od 48,00 eura, odnosno 6,00 eura po stanu, a od 1. veljače 2026. dobivala je naknadu u iznosu od 80,00 eura mjesečno, odnosno 10,00 eura po stanu, od čega je dio odlazio na kupovinu sredstava i potrepština za čišćenje zgrade te je u tom razdoblju zaradila ukupno 200,00 eura, a što predstavlja protupravno stečenu imovinsku korist ostvarenu prekršajem, a okrivljenica nije imala registrirani obrt ili trgovačko društvo za obavljanje djelatnosti čišćenja,

dakle, kao fizička osoba obavljala djelatnost čišćenja stambene zgrade koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,

čime je postupila suprotno članku 5. stavku 1. podstavku 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti te počinila prekršaj kažnjiv po članku 10. stavku 3. istoga zakona,

II. pa joj se na temelju citiranog članka navedenog zakona, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona

i z r i č e

NOVČANA KAZNA u iznosu od 300,00 eura (tri stotine eura)

III. Okrivljenica je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude, a novčana kazna smatrat će se u cjelini plaćenom ako okrivljenica plati dvije trećine izrečene novčane kazne u gore propisanom roku.

IV. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona, a u svezi s člankom 10. stavkom 9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, od okrivljenice se oduzima imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja u iznosu od 200,00 eura (dvije stotine eura) koji iznos je okrivljenica dužna u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude uplatiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske.

V. Na temelju članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i 3. i stavka 3. Prekršajnog zakona, okrivljenica je dužna naknaditi paušalni trošak postupka ovoga suda u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura) u roku od 3 (tri) mjeseca po pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Državni inspektorat, Područni ured Osijek, izdao je 5. ožujka 2026. prekršajni nalog protiv okrivljene PZ zbog prekršaja iz članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, na koji prekršajni nalog je okrivljenica pravodobno putem branitelja podnijela prigovor te je isti stavljen izvan snage i proveden je redovan postupak pred sudom.

2. U svoju obranu okrivljena PZ je na glavnoj raspravi održanoj 10. srpnja 2026. izjavila da su točni navodi optužnog prijedloga, ali se ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret. Navela je da je točno da je ona u inkriminiranom razdoblju čistila stambenu zgradu na adresi u [adresa], gdje se nalazi stan u kojem živi. Navela je da su se s time složili svi drugi stanari, a sve kako bi sami sebi olakšali i kako ne bi morali plaćati i čekati nekakav vanjski obrt za čišćenje. Rekla je da nije išla s ciljem stjecanja ikakve zarade, već isključivo kako bi pomogla kako sebi tako i drugim stanarima. Na upit suda odgovorila je da se u navedenoj zgradi nalazi ukupno devet stanova te da je za čišćenje dobivala naknadu u iznosu do 6,00 eura mjesečno po stanu, a od koje naknade je kupovala sredstva za čišćenje i sve ostalo što je potrebno za čišćenje. Na upit suda okrivljenica je odgovorila da nema niti je imala ikakav registrirani obrt, trgovačko društvo ili bilo koji drugi pravni oblik za obavljanje djelatnosti čišćenja. Na daljnji upit suda, a vezano za iznos imovinske koristi koja joj se stavlja na teret optužnim prijedlogom, okrivljenica je izjavila da takav iznos osporava i smatra da ništa nije ostvarila kao protupravnu imovinsku korist jer ako bi i eventualno nešto ostalo na kraju mjeseca od novaca koji su joj davala za čišćenje, ona to nije uzimala sebi, već je ostavljala za sljedeći mjesec kako bi mogla čistiti. Na daljnji upit suda, a nakon što joj je sud predočio dio iskaza koji je uredno upozorena dala na zapisnik tržišnoj inspektorici i nakon što ju je sud upitao zašto sada drugačije izjavljuje, okrivljenica je navela da je ona tada krivo razumjela inspektoricu te da ništa njoj nije osobno ostajalo od tog novca, već ako bi nešto i ostajalo je koristila za čišćenje u sljedećem mjesecu. Na upit svoga branitelja okrivljenica je odgovorila da su svi stanari suglasno odlučili da ona bude ta koja će čistiti zgradu te da je to riječ o zgradi u kojoj ona osobno živi. Na daljnji upit svoga branitelja okrivljenica je odgovorila da je zgradu čistila po potrebi, ovisno o snijegu, nakupljenom lišću i ovisno koliko je prljavo ili nekakvim drugim događajima kada je bilo potrebno više čistiti, a ponekad je trebalo i manje čistiti. Na daljnji upit svoga branitelja okrivljenica je odgovorila da je bilo dogovoreno da svaki stan plaća 6,00 eura mjesečno za čišćenje, međutim nisu uvijek svi stanari plaćali taj određeni iznos, odnosno nisu ga redovito plaćali svaki mjesec. Na daljnji upit svoga branitelja okrivljenica je odgovorila da je iz tih sredstava koji su plaćali stanari ona kupovala osnovna sredstva za čišćenje kao što su vreće za smeće, lopata, kanta i dr. Na daljnji upit svoga branitelja okrivljenica je odgovorila da je u početku ona iz vlastitog džepa kupila određena sredstva koja nisu imali u zgradi, a i kasnije sredstva koja su uplaćivali stanari nisu uvijek bila dovoljna za sve što je trebala kupiti, odnosno što je bilo potrebno za čišćenje te je također okrivljenica navela da joj na kraju svakog mjeseca od te naknade što je dobivala nije ništa ostajalo nakon što je kupila sva potrebna sredstva. Na upit suda, a da detaljnije pojasni što je mislila pod time kada je inspektorici rekla da je u razdoblju od 1. lipnja 2025. do 28. veljače 2026. zaradila na čišćenju 200,00 eura, okrivljenica je odgovorila da je ona krivo razumjela inspektoricu te da ona nije ništa na čišćenju zaradila i da je bila tada u šoku jer joj nije bilo jasno kako i zašto se vrši nadzor nad njom budući da su se svi stanari dogovorili da će ona čistiti zgradu. Na upit svoga branitelja okrivljenica je odgovorila da pod mjesečnom zaradom od 20,00 eura misli to da je ponekad na kraju mjeseca znalo ostati 15,00 ili 20,00 eura, a koje bi ona ostavila za sljedeći mjesec za čišćenje. Na daljnji upit suda okrivljenica je odgovorila da joj na kraju tog perioda, odnosno do dolaska inspektorice nije ostao nikakav iznos od čišćenja kao zarade, već je ona sve iskoristila za kupovinu sredstava za čišćenje. Na daljnji upit svoga branitelja okrivljenica je odgovorila da je ona obavljala čišćenje zajedničkih prostorija zgrade, misleći time na stubište, smetlarnik i druge zajedničke prostorije. Na daljnji upit svoga branitelja okrivljenica je odgovorila da nije obavljala nikad čišćenje nekih drugih zgrada već samo ove svoje vlastite u kojoj živi i to iz razloga kako bi im bilo čisto i mirišljavo i kako bi olakšala sebi i ostalim stanarima. Od dokaznih prijedloga predložila je u svojstvu svjedoka ispitati PZZ s adrese [adresa] na okolnosti iz optužnog prijedloga, a posebno na okolnost postojanja ikakve zarade ostvarene od strane okrivljenice te okolnosti jesu li svi stanari plaćali tu "naknadu".

3. U dokaznom postupku sud je u svojstvu svjedoka ispitao JZ i GZ, pročitao zapisnik o ispitivanju svjedoka (stranica 15 do 16 spisa), zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru (stranica 17 do 19 spisa), poziv (stranica 20 spisa), pregledao povratnicu (stranica 21 spisa), pročitao poziv svjedoku (stranica 22 spisa), pregledao povratnicu (stranica 23 spisa), pročitao materijalnu dokumentaciju (stranica 24 do 28 spisa) i izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH na ime okrivljenice od 10. srpnja 2026.

3.1. Sud nije izvodio daljnje dokazi po prijedlogu obrane, budući da sud iste smatra neprikladnim i odugovlačećim jer je činjenično stanje na temelju do sada izvedenih dokaza dovoljno utvrđeno da se može donijeti odluka u ovome postupku, a sud je prihvatio prijedlog obrane za ispitivanjem svjedokinje GZ, koji dokaz je i izveo.

4. Ispitan na ročištu održanom 10. srpnja 2026. svjedokinja JZ je iskazala da je u konkretnom predmetu obavila inspekcijski nadzor 4. ožujka 2026. i to po predstavci. Iskazala je da je tijekom inspekcijskog nadzora u svojstvu svjedoka ispitala predstavnicu stanara stambene zgrade u [adresa] GZ te je također ispitala i okrivljenicu, a čiji iskaz i izjavu je uzela na zapisnik. Iskazala je da je također izvršila uvid u međuvlasnički ugovor i program upravljanja stambenom zgradom na navedenoj adresi te je provedenim nadzorom utvrdila da je okrivljena PZ kao fizička osoba u periodu od 1. lipnja 2025. do 1. veljače 2026. obavljala neregistriranu djelatnost čišćenja navedene stambene zgrade u [adresa] i za to dobivala naknadu u iznosu od 6,00 eura po stanu, dok je od 1. veljače 2026. bila ugovorena naknada od 10,00 eura po stanu, a okrivljenica je neregistriranu djelatnost obavljala do 28. veljače 2026. Navela je da je izvršila uvid u obrtni i sudski registar te je utvrdila da okrivljenica nije imala registriran obrt, trgovačko društvo ili koji drugi pravni oblik za obavljanje navedene djelatnosti. Na upit suda, a vezano za iznos imovinske koristi, pojasnila je da je izračunala ukupan iznos imovinske koristi koji bi iznosio 432,00 eura za period do 1. veljače 2026., a na to još i 80,00 eura za veljaču 2026., međutim unatoč tome što je trebala oduzeti cjelokupan taj iznos imovinske koristi, imala je razumijevanja za troškove koje je imala okrivljenica te je uzela u obzir i troškove koje je ista imala za sredstva za rad pa je umanjeno za troškove ta imovinska korist 200,00 eura, a o čemu se također i okrivljenica očitovala na zapisnik prilikom ispitivanja. Na upit suda svjedokinja je odgovorila da je u navedenoj stambenoj zgradi devet stanova, međutim nije računala stan u kojem živi sama okrivljenica, već je pomnožila iznos mjesečne naknade s osam ostalih stanova. Isto tako je nadodala da su dobili i pojašnjenje od resornog ministarstva da zajednica suvlasnika ne može biti poslodavac niti može zaposliti osobu za čišćenje. Na upit branitelja okrivljenice svjedokinja je odgovorila da je ukupan iznos imovinske koristi utvrdila na način da je pomnožila mjesečnu naknadu u navedenom periodu s brojem stanova koliko ih tamo ima i to na način da nije računala stan u kojem živi okrivljenica, a naknadu koja je okrivljenici plaćana je utvrdi la provedenim nadzorom i to na temelju iskaza ispitane svjedokinje, kao i na temelju izjave okrivljenice. Na daljnji upit branitelja okrivljenice da li je pojasnila ispitanoj svjedokinji i okrivljenici što znači riječ naknada, a što zarada, svjedokinja je odgovorila da ona nije savjetodavno tijelo i da ne treba pojašnjavati ljudima značenje pojedinih riječi. Na daljnji upit branitelja okrivljenice da li je na bilo koji način utvrdila jesu li uvijek svi stanari plaćali mjesečnu naknadu, svjedokinja je odgovorila da tijekom nadzora nije bilo moguće ispitati sve stanare iz razloga jer su neki bili odsutni i do nekih nije mogla doći pa je stoga inspekcijski nadzor provela na način da je ispitala okrivljenicu i predstavnicu stanara kao odgovornu osobu u toj zgradi.

4.1. Branitelj okrivljenice je stavio primjedbu na iskaz svjedokinje i to na dio iskaza svjedokinje u kojem ista obrazlaže način utvrđivanja naknade, odnosno zarade ostvarene na strani okrivljenice s obzirom da po vlastitom kazivanju ista nije utvrdila takav iznos na temelju materijalnih dokaza, niti je ispitala druge stanare zgrade, osim same okrivljenice i predstavnice stanara.

4.2. Svjedokinja je na iskazanu primjedbu navela da ostaje pri svojem iskazu i utvrđenjima tijekom inspekcijskog nadzora.

5. Ispitana na ročištu održanom 10. srpnja 2026. svjedokinja GZ je iskazala da je od 1. travnja 2025. predstavnica stanara u stambenoj zgradi u [adresa], a gdje živi okrivljenica u jednom od stanova. Navela je da u zgradi ima ukupno devet stanova te im je prije čišćenja zgrade obavljalo društvo Fer correct, međutim s istima nisu bili zadovoljni te je ona u dogovoru s drugim stanarima sazvala sastanak gdje su donijeli odluku da bi trebalo povećati pričuvu, kao i odluku da im PZ obavlja čišćenje zgrade od 1. lipnja 2025. Ista je obavljala to čišćenje na način da je kupovala i sredstva i sve ostale potrepštine za čišćenje, a oni su joj za to isplaćivali naknadu. Na upit suda odgovorila je da se naknada nije isplaćivala iz sredstava pričuve, već su svi stanari mjesečno davali PZ naknadu po 6,00 eura po stanu te je tako bilo do kraja siječnja 2026., dok je od 1. veljače 2026. naknada povećana na 10,00 eura po stanu. Na daljnji upit suda svjedokinja je odgovorila da je PZ obavljala čišćenje zgrade do 1. ožujka 2026., kada su angažirali Mikić servis za čišćenje. Na upit branitelja okrivljenice svjedokinja je odgovorila da je iznos mjesečne naknade dogovoren na sastanku svih stanara, međutim ona nije kasnije provjeravala da li su svi plaćali, a zna da joj se okrivljenica ponekad žalila da nisu svi uvijek sve platili. Na daljnji upit branitelja okrivljenice svjedokinja je odgovorila da je PZ iz tog iznosa kupovala sva sredstva koja su joj bila potrebna za čišćenje, a također su se svi stanari dogovorili da će ako bude potrebno izdvajati dodatan iznos iz sredstava pričuve. Na daljnji upit branitelja okrivljenice svjedokinja je odgovorila da joj je poznato da je PZ kupovala sredstva za čišćenje, metlu, vreće za kante, lopatu, sol za posipanje i dr. Na daljnji upit branitelja okrivljenice svjedokinja je odgovorila da ne zna da li je okrivljenica išta kupovala od svojih novaca, međutim zna da se ta naknada koju su isplaćivali koristila za kupovinu sredstava za čišćenje. Na daljnji upit branitelja okrivljenice svjedokinja je odgovorila da je PZ zgradu u navedenom razdoblju čistila po potrebi, odnosno koliko je kada bilo prljavo.

6. Materijalnu dokumentaciju koja prileže spisu sud cijeni u cijelosti vjerodostojnom iz razloga jer su istu izdala za to ovlaštena tijela i u propisanom obliku te nitko tijekom postupka nije imao primjedbi na istu, a također i sud nije našao razloga sumnjati u istinitost i vjerodostojnost spisu priležećih materijalnih dokaza.

7. Sud cijeni u cijelosti vjerodostojnim iskaz svjedokinje JZ iz razloga jer je isti detaljan, logičan i životno uvjerljiv. Navedena svjedokinja je kao tržišna inspektorica iskazivala samo o onome što joj je poznato iz njezinog službenog postupanja u ovome predmetu te ista nema nikakvog interesa neistinito iskazivati, budući da okrivljenicu ne poznaje od ranije. U dijelu bitnome za od luku u ovome postupku sud cijeni vjerodostojnim i iskaz svjedokinje GZ jer je isti logičan i životno uvjerljiv te u skladu s materijalnom dokumentacijom u spisu i iskazom svjedokinje JZ. Sama okrivljenica je u svojoj obrani navela da su točni navodi optužnog prijedloga te time dakle iste nije osporavala, a činjenica da se ista ne smatra krivom za prekršaj koji joj se stavlja na teret nije od utjecaja na utvrđivanje njezine prekršajnopravne odgovornosti jer je to samo njezin subjektivni osjećaj, dok je ista potvrdila točnost navoda optužnog prijedloga, a također su navodi optužnog prijedloga potvrđeni i na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka. Razlozi koje okrivljenica navodi u svojoj obrani, a zbog kojih se ne smatra krivom za terećeni prekršaj, nisu takvi razlozi koji bi je eskulpirali od prekršajne odgovornosti za terećeni prekršaj. Naime, nije bitno s kojim je ciljem okrivljenica išla u konkretnom predmetu, odnosno da li s ciljem stjecanja zarade ili isključivo kako bi pomogla sebi i drugim stanarima, već je jedino bitno da je ona u razdoblju navedenom u izreci presude obavljala djelatnost čišćenja stambene zgrade, iako nije imala registrirani obrt ili trgovačko društvo za obavljanje djelatnosti čišćenja, odnosno da je kao fizička osoba obavljala djelatnost čišćenja stambene zgrade, a koju djelatnost nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima, a što je nedvojbeno utvrđeno na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka.

8. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, cijeneći svaki dokaz zasebno i dovodeći dokaze u međusobnu vezu, kao i u vezu s obranom okrivljenice i navodima optužnog prijedloga, sud smatra nedvojbeno utvrđenim i dokazanim da je okrivljenica počinila terećeni prekršaj u vrijeme, na mjestu i na način kako je to opisano u izreci presude, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.

9. U članku 5. stavku 1. podstavku 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je da se u smislu toga zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatra kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima.

9.1. U članku 10. stavku 3. istoga zakona propisano je da će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kazniti za prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. i 4. toga zakona fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, obavljanje djelatnosti nije prijavila poreznim tijelima ili nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti.

10. Na temelju cjelokupno provedenog dokaznog postupka sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena PZ kao fizička osoba u razdoblju od 1. lipnja 2025. do 28. veljače 2026. obavljala neregistriranu djelatnost čišćenja stambene zgrade na adresi u [adresa], na način da je obavljala čišćenje stubišta i zajedničkih prostorija u zgradi te je za to dobivala novčanu naknadu od stanara isplatom u gotovini na ruke, a i iz kojeg su se kupovala sredstva za čišćenje zgrade te je time ostvarila imovinsku korist u iznosu od 200,00 eura, a koja djelatnost je razvrstana prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025 u razred 81.21 – osnovno čišćenje zgrada, a da se okrivljenica prije toga nije registrirala u obrtnom ili sudskom registru za obavljanje djelatnosti čišćenja te je okrivljenica u razdoblju od 1. lipnja 2025. do 28. veljače 2026. za čišćenje zgrade dobivala mjesečnu naknadu od 48,00 eura, odnosno 6,00 eura po stanu, a od 1. veljače 2026. dobivala je naknadu u iznosu od 80,00 eura mjesečno, odnosno 10,00 eura po stanu, od čega je dio odlazio na kupovinu sredstava i potrepština za čišćenje zgrade te je u tom razdoblju zaradila ukupno 200,00 eura, a što predstavlja protupravno stečenu imovinsku korist ostvarenu prekršajem, a okrivljenica nije imala registrirani obrt ili trgovačko društvo za obavljanje djelatnosti čišćenja, dakle kao fizička osoba obavljala djelatnost čišćenja stambene zgrade koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima, čime je postupila suprotno članku 5. stavku 1. podstavku 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti te počinila prekršaj kažnjiv po članku 10. stavku 3. istoga zakona, a nisu utvrđeni ispričavajući razlozi.

11. Slijedom navedenog, u radnji okrivljenice su se stekla sva obilježja prekršaja iz članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti koji joj se stavlja na teret u optužnom prijedlogu, za koji prekršaj ju je sud oglasio krivom, kako je to opisano u izreci presude, ne nalazeći okolnosti koje bi isključile njezinu prekršajnopravnu odgovornost.

12. Prilikom odmjeravanja kazne okrivljenici za počinjeni prekršaj sud je cijenio sve okolnosti iz članka 36. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, a od olakotnih okolnosti na strani okrivljenice utvrdio da do sada nije prekršajno kažnjavana kako proizlazi iz izvatka iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije na ime okrivljenice od 10. srpnja 2026. na stranici 38 do 39 spisa, dok otegotnih okolnosti sud nije utvrdio pa je uvažavajući stupanj prekršajnopravne odgovornosti okrivljenice, okolnosti uslijed kojih je došlo do počinjenja prekršaja, kao i imovno stanje i ličnost okrivljenice, primijenio institut sudskog ublažavanja kazne iz članka 37. Prekršajnog zakona i izrečenu novčanu kaznu odmjerio u iznosu ispod zakonskog minimuma za navedeni prekršaj, odnosno u iznosu od 300,00 eura, smatrajući da će se i ovakvom kaznom u konkretnom slučaju postići svrha kažnjavanja da okrivljenica ubuduće ne čini ovakve ili druge prekršaje. Izrečenom novčanom kaznom će se po stavu ovoga suda dovoljno utjecati i na svijest drugih o štetnosti činjenja ovakvih i sličnih prekršaja, a bit će ostvarena i pravednost kažnjavanja.

13. U članku 10. stavku 9. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je: „Osim zaštitne mjere oduzimanja predmeta počinitelju prekršaja oduzet će se imovinska korist ostvarena počinjenjem prekršaja“, a kako je nedvojbeno utvrđeno na temelju provedenog dokaznog postupka da je okrivljenica ostvarila protupravnu imovinsku korist počinjenim prekršajem u iznosu od 200,00 eura, to taj iznos predstavlja imovinu Republike Hrvatske pa je sud naložio okrivljenici kao fizičkoj osobi uplatu navedenog iznosa u roku od tri mjeseca po pravomoćnosti presude u Državni proračun Republike Hrvatske.

14. Iznos imovinske koristi sud je utvrdio na temelju materijalne dokumentacije u spisu, kao i na temelju iskaza svjedokinja JZ i GZ te na temelju obrane same okrivljenice. Naime, iz svih provedenih dokaza proizlazi da je okrivljenica za obavljanje čišćenja stambene zgrade u razdoblju od 1. lipnja 2025. do 1. veljače 2026. dobivala 6,00 eura po stanu, a od 1. veljače 2026. do 28. veljače 2026. 10,00 eura po stanu. Svjedokinja JZ je jasno i decidirano u svome iskazu navela da iznos imovinske koristi izračunala tako da je pomnožila ukupan broj stanova sa mjesečnom naknadom koja se plaćala po stanu, s time da nije uzela u obzir i stan u kojem živi sama okrivljenica te je stoga taj iznos pomnožila s preostalih osam stanova pa je okrivljenica u razdoblju od 1. lipnja 2025. do 1. veljače 2026. dobivala mjesečnu naknadu od 48,00 eura (osam stanova x 6,00 eura po stanu), dok je u razdoblju od 1. veljače 2026. do 28. veljače 2026. dobila mjesečnu naknadu u iznosu od 80,00 eura (osam stanova x 10,00 eura po stanu). Stoga bi ukupna imovinska korist zapravo trebala biti 464,00 eura, međutim inspektorica JZ je sama u svome iskazu rekla da je taj iznos umanjila za troškove koje je imala okrivljenica pa je stoga istoj stavljen na teret iznos imovinske koristi od 200,00 eura. Dakle, sukladno bruto načelu od okrivljenice se zapravo trebao oduzeti ukupan iznos imovinske koristi od 464,00 eura, međutim budući da je u optužnom prijedlogu naveden iznos imovinske koristi od 200,00 eura, to je sud oduzeo taj iznos jer bi u suprotnome prekoračio optužbu i time počinio bitnu povredu postupka.

15. Sud je okrivljenicu obvezao na plaćanje paušalnog iznosa troškova prekršajnog postupka ovoga suda, a koji iznos je primjeren složenosti i duljini trajanja postupku te njezinom imovnom stanju.

Osijek, 14. srpnja 2026.

Zapisničar

Sudac

Silvija Zdunić

Snježana Marijanović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude ovlaštene osobe imaju pravo žalbe u roku od 8 dana računajući od dana primitka prijepisa presude. Žalba se podnosi putem ovog suda u dva istovjetna primjerka, a o njoj odlučuje nadležni sud.

DOSTAVITI:

1. Okrivljenici,

2. Branitelju,

3. Ovlaštenom tužitelju,

4. Arhivi.