REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Pazinu

Stalna služba u Bujama-Buie

Buje, Istarska 1

REPUBBLICA DI CROAZIA

Tribunale Comunale di Pisino

Sezione distaccata di Buje-Buie

Buie, Via dell’ Istria 1

Poslovni broj Ovr-541/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, po sutkinji: Margareta Vivoda, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja: BV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa]; RV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv ovršenika DV, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi određivanja privremene mjere, 14. srpnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja novčane tražbine tužitelja-predlagatelja osiguranja, u iznosu od 36.000,00 eura, sa zateznom kamatom tekućom od 09.12.2018. pa do isplate, kao i radi osiguranja parničnih troškova iz ovosudnog predmeta P –563/26 koji se vodi kod naslovnog suda po tužbi predlagatelja te troškova ovog postupka osiguranja koliki god oni budu, prema protivnici osiguranja DV određuju se

p r i v r e m e n e  m j e r e

1.) na način da se nalaže svim Financijskoj agenciji da izda nalog svim poslovnim bankama u kojima protivnica osiguranja DV, OIB: [osobni identifikacijski broj], ima otvorene račune, da protivnici osiguranja ili trećoj osobi, na temelju naloga protivnice osiguranja, uskrate s dužnikova računa isplate novčanoga iznosa od 36.000,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 09.12.2018. pa do isplate, za koji je određena privremena mjera.

Učinak zabrane iz toč. 1) ove privremene mjere sastoji se u tome da predlagatelji osiguranja mogu od dužnika protivnika osiguranja, odnosno banke i druge banke tražiti u parnici naknadu štete koju su im nanijeli postupivši protivno ovoj zabrani.

2.) zabranom protivnici osiguranja da otuđi ili optereti nekretninu označenu kao:

- 49. suvlasnički dio (E-49) od 1/52 dijela nekretnine označene kao kč. br. [katastarska čestica], KUĆA, FONTANA, površine 848 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] -Stari Grad, s kojim je povezano pravo vlasništva na stanu površine od 55,70 m2, u ¼ dijela istog,

uz zabilježbu ove zabrane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Pazinu, zemljišnoknjižni odjel Buzet

II Zabilježbu će provesti zemljišnoknjižni odjel Buzet, Općinskog suda u Pazinu. Zabrana se smatra provedenom dostavom Zemljišnoknjižnom odjelu tog suda .

III Ova privremena mjera traje do isteka roka 30 dana od ovršnosti presude donesene u parničnom postupku kod Općinskog suda u Pazinu pod posl.br. P-563 /26 protiv protivnice osiguranja kao tuženika radi isplate po tužbi predlagatelja osiguranja kao tužitelja, ili do drukčije odluke ovog suda.

Obrazloženje

1. Tužitelji KV i RV u podnesenoj tužbi od **.**.2026. RV navode da se kod javnog bilježnika Miodraga Ivkovića, kao povjerenika suda, vodio ostavinski postupak iza pok. ostavitelja, ĆV, rođ. **.**.1927., preminulog **.**.2018.g., OIB: [osobni identifikacijski broj], pod posl.br. O 626/19, odnosno O-626/19, UPP-OS-6/19 te je pravomoćnim rješenjem od 11.04.2019. utvrđena i raspoređena ostavina na kćer ostavitelja, ovdje tuženicu DV. Tuženica da je u ostavinskom postupku propustila navesti činjenicu da ima polusestru, prednicu tužiteljice, ŠV, rođ. B, sa kojom dijeli istog roditelja, oca, ujedno i pok. ostavitelja u navedenom predmetu, čime je prešutila jednog od zakonskih nasljednika ostavitelja. Ostavitelj, pok. ĆV i pok. PV, u izvanbračnoj vezi dobili su zajedničko dijete, ŠV djev. PV, koja je rođena **.**.1952. godine. Za vrijeme svog života ostavitelj se sa svojom kćeri PV povremeno susretao i družio, te su se i polusestre također osobno upoznale i znale su jedna za drugu. NV preminula je 03.02.2024. i te su ju naslijedili njeni zakonski nasljednici, ovdje tužitelji, BV, kći i RV, suprug. Iako je tužena DV znala za svoju polusestru ŠV, djev. PV, u ostavinskom postupku istu nije prijavila kao drugu kćer i zakonsku nasljednicu pok. oca, ĆV, te se prema dostupnim podacima pozvana na nasljeđivanje, kao jedina zakonska nasljednica, u cijelosti prihvatila nasljedstva koje je iza smrti oca pripada, čime je onemogućila prednici tužiteljice da se prihvati svog pripadajućeg nasljednog dijela iza zajedničkog oca i time joj uskratila ½ cjelokupne ostavine koja bi joj pripala po redovnom tijeku stvari po osnovi zakonskog nasljeđivanja u prvom nasljednom redu iza oca, pok. MV Tuženica je nakon prethodno opisanog nepoštenog preuzimanja cjelokupne ostavine raspolagala sa vrijednijim dijelom, i to stanom od 53 m2 u zgradi u [adresa] u [adresa], te je isti prodala 14.05.2026. trećoj osobi, kupcu, CV koja, cijeneći tada relevenantno zemljišnoknjižno stanje očito nije imala razloga posumnjati u netočnost zemljišnoknjižnog stanja odnosno neupisano suvlasništvo prednice tužitelja koje je ista stekla već časom otvaranja nasljedstva. Tuženica je tako nakon sklapanja predugovora i kupoprodajnog ugovora, zadržala cijelu isplaćenu kupoprodajnu cijenu predmetnog stana od 72.000,00 eura, uz ostale pokretnine i prava koja su joj raspoređena iza pok. ostavitelja (ostaci mirovine, novčana sredstva na računima i dr.), iako joj suštinski, pravno pripada dio od ½ navedenih vrijednosti. Kako ½ dijela svih nasljeđenih stvari, pokretnina i prava iz ostavine pok. MV, odnosno vrijednost istih predstavlja ex lege stečeno suvlasništvo prednice tužitelja, pok. EV, polusestre tuženice, protuvrijednosti ne manje od 36.000,00 eura, a koje je bez valjanog pravog temelja u potpunosti za sebe prihvatila i zadržala tuženica, to tužitelji predlažu da sud, nakon provođenja predloženih dokaza, ili temeljem priznanja ili u slučaju ogluhe, donese presudu kojom će naložiti tuženoj da tužiteljima isplati iznos od 36.000,00 eura sa zateznom kamatom tekućom od 09.12.2018 , te parnični trošak.

2. Istovremeno sa tužbom tužitelji podnose sudu i prijedlog radi osiguranja njihove novčane tražbine prema tuženici, s obzirom da su ispunjene zakonske pretpostavke propisane odredbama Ovršnog zakona (čl. 344., čl. 345. i dr. OZ-a). Ističu da osnovna pretpostavka u vidu vjerojatnog postojanja novčane tražbine proizlazi iz navoda iznesenih prethodno u historijatu tužbe i tamo priloženih isprava, posebice iz okolnosti da je prednica ovdje tužitelja-predlagatelja osiguranja, pok. NV, rođena kći pok. ostavitelja ĆV, koju je njena polusestra, ovdje tuženica DV, prešutjela u ostavinskom postupku iza pok. oca, te je posljedično tom propustu, tuženica -protivnica osiguranja je proglašena jedinom nasljednicom na čitavoj ostavini. S druge strane, kako se ostavina sastojala od više stvari i prava, od kojih je najvrijednija bila nekretnina – stan u zgradi na adresi [adresa], kojim je tuženica nakon smrti ostavitelja nesmetano raspolagala bez znanja i suglasnosti tužitelja odnosno njihove prednice, i to na način da je isti prodala trećoj osobi za cijenu od 72.000,00 eura, koja joj je isplaćena od strane kupca izravno na račun tuženice kao prodavateljice, i kojim značajnim novčanim sredstvima, a koja sada predstavljaju dio imovinske protuvrijednosti nasljednog dijela pok. ŠV kao kćeri pok. ĆV, tuženica DV, bez predložene privremene mjere, može također samostalno i neometano dalje raspolagati na koji god način to nađe shodnim, a druge vrijednije vlastite imovine, bilo da potječe iz ostavinske mase bilo iz drugih izvora stjecanja, iz koje bi se mogle osigurati i naplatiti tražbina prešućenog nasljednika ne postoji, to slijedi i ostvarenje opasnosti da će bez takve privremene mjere tuženica imati otvorene mogućnosti bilo kojom fizičkom ili pravnom radnjom jednostavno spriječiti ili znatno otežati naplatu novčane tražbine tužitelja time što će ½ primljenih novčanih sredstava na ime kupoprodajne cijene sa svog računa otuđiti, prikriti ili na drugi način njima raspolagati. Slijedom navedenog, tuž itelji-predlagatelji predlažu da sud donese rješenje sadržaja kao u izreci.

3. Temeljem odredbe čl. 90. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (NN 63/2019 i 128/22) određena je zabilježba pokretanja postupka izdavanja privremene mjere, koji je pokrenut kod Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Bujama-Buie, poslovni broj P- 563/2026, radi osiguranja novčane tražbine tužitelja i to na nekretninama koje su navedene u prijedlogu za izdavanje privremene mjere, i to rješenjem posl. br. Ovr- 541/2026, dana 13. srpnja 2026. godine.

4. Sud ocjenjuje da su predloženim dokazima u postupku tužitelji/ predlagatelji osiguranja učinili dovoljno vjerojatnim pretpostavke za određivanje predložene privremene mjere. Na okolnosti predložene u tužbi tužitelji-predlagatelji su predložili uvid u materijalne dokaze u spisu, saslušanje parničnih stranaka i svjedoka.

5. Iz ugovora o kupoprodaji nekretnina utvrđeno je da je predmetom kupoprodaje upravo stan koji je pripao tuženoj u vlasništvo temeljem rješenja o nasljeđivanju. Iz dostavljenog rodnog lista razvidno je da je otac pokojne ŠV bio MV, kao i otac tužene, a BV je kćer HV i RV. Tužena je proglašena jedinom nasljednicom iza pokojnog MV, pokojnog prema rješenju o nasljeđivanju O-626/19 od 11. travnja 2019.

6. Sukladno odredbi čl. 344. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 25/13 i 93/14, dalje OZ), privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Također je propisano u istom članku da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

7. Sud zaključuje da ni ovom predloženom privremenom mjerom doista neće za tuženika/protivnika osiguranja nastati nikakva šteta, budući je ona privremenog karaktera i radi se samo o publiciranju javnosti određenog postupka, a svaki eventualni stjecatelj bit će upoznat s posljedicama izdate privremene mjere. Sud ne vidi nikakvih razloga da bi uslijed određene mjere protivnik osiguranja bio doveden u položaj u kojem bi nastala šteta, a sam Zakon propisuje mogućnost nastajanja neznatne štete za protivnika osiguranja u slučaju određivanja privremene mjere. Nije sporno da su predmetne nekretnine vlasništvo protivnice osiguranja, Iz ponuđenih dokaza po predlagatelju osiguranja sud zaključuje da su oni u dovoljnoj mjeri učinili vjerojatnim postojanje svoje tražbine.

8. U tijeku parničnog postupka stranke će ponuditi daljnje relevantne dokaze da bi sud utvrdio osnovanost ili neosnovanost tuženog zahtjeva. To isto sud ne mora utvrditi prilikom određivanja privremene mjere, već samo dovoljnu vjerojatnost za postojanje tražbine tužitelja- predlagatelja. Sud ocjenjuje da je ovaj uvjet zadovoljen.

9. Sud smatra da će i bez određene privremene mjere, biti otežana naplata potraživanja tužitelja ukoliko tužbeni zahtjev bude prihvaćen jer je očito već jasno da postoje određeni prijepori između stranaka, a što je u konačnici i rezultiralo podnošenjem tužbe i predložene privremene mjere. Radi sigurnosti tužitelja/ predlagatelja osiguranja, sud je odredio i ovu privremenu mjeru, pritom cijeneći da protivniku osiguranja šteta neće nastati.

10. U odnosu na nalog bankama da uskrate isplatu iznosa od 36.000,00 eura, sud ističe da se radi samo o polovini iznosa kupoprodajne cijene, pa da tužena ima dovoljno sredstava za raspolagati, barem 36.000,00 eura.

17. Trajanje privremene mjere određeno je temeljem odredbe čl. 351. st. 1. OZ -a, slijedom čega je odlučeno kao u točki III. izreke ovog rješenja. .

18. Slijedom iznijetog, temeljem navedenih odredbi Zakona, odlučeno je kao u izreci rješenja.

Buje-Buie, 14. srpnja 2026.

Sutkinja

Margareta Vivoda

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka rješenja Županijskom sudu.

Dna:

1. Punomoćniku predlagatelja osiguranja,

2. Protivniku osiguranja, uz upozorenje iz uredbe, uz tužbu sa prijedlogom i prilozima.

3. Zemljišnoknjižnom odjelu Buje-odmah

4. FINA-odmah