REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U OSIJEKU

Osijek, Vukovarska cesta 31

Poslovni broj: Us I-1241/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Osijeku, po sutkinji Blanki Sajter, uz sudjelovanje zapisničarke Anice Žigmundić, u upravnom sporu tužitelja UZL iz [adresa], Schloss Rothenthurn N2, A9702, Rothenthurn, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Branimir Iveković, odvjetnik u Zagrebu, Strossmayerov trg 8, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Ulica grada Vukovara 49, Zagreb, OIB: 72910430276, kojeg zastupa UZ, načelnik Sektora za drugostupanjske postupke i propise upravnog prava, uz sudjelovanje zainteresirane osobe Grada Valpova, M. Gupca 32, Valpovo, OIB; 84382730327, koju zastupa opunomoćenik Atila Čokolić, odvjetnik u Osijeku, Ul. Kardinala A. Stepinca 35 i zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, Građansko-upravnog odjela, Kapucinska 21, Osijek, koju zastupa opunomoćenik Zoran Perkušić, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Osijeku, radi naknade za oduzetu imovinu, 14. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942-01/24-01/229, URBROJ: 514-04-02-01-01/08-24-02 od 16. rujna 2024.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

III. Nalaže se tužitelju da zainteresiranoj osobi Gradu Valpovo, M. Gupca 32, Valpovo, OIB: 84382730327, nadoknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 2.500,00 (dvije tisuće petsto) eura, PDV uključen, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne odluke o troškovima ovoga upravnog spora.

IV. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe Grada Valpovo M. Gupca 32, Valpovo, OIB: 84382730327, za naknadu preostalog dijela troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, donesenim u izvršenju presude ovoga Suda poslovni broj Us I – 41/2022-26 od 3. srpnja 2024., odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv djelomičnog rješenja Ureda državne uprave u Osječko-baranjskoj županiji, Službe za imovinsko-pravne poslove, Ispostave Valpovo, KLASA: UP/I-943-01/16- 01/4, URBROJ: 2158-15-05/1-19-38 od 30. siječnja 2019.

2. Tužitelj u tužbi navodi da je prvostupanjsko tijelo, u ponovljenom postupku, bilo dužno ispitati jesu li nekretnine koje su predmet ovog postupka privedene namjeni na dan stupanja na snagu Zakona o naknadi, odnosno koji su konkretno građevinski radovi izvršeni na spornim nekretninama, te je trebalo utvrditi da li su radovi koji su izvršeni u vezi s nekretninama bili takvog opsega da se može smatrati da se radi o nekretninama koje su privedene namjeni. Smatra da je tuženik za svaku česticu pojedinačno trebao utvrditi da li je ista privedena namjeni i to na način da utvrdi je li donesena prostorno-planska dokumentacija koja obuhvaća navedenu česticu; je li na konkretnoj čestici izgrađen objekt ili izvedeni znatniji radovi na objektu; je li grad, odnosno općina izvršila pripremu za izgradnju, odnosno je li izvršena izgradnja komunalnih, telekomunikacijskih instalacija te objekata individualne i zajedničke potrošnje na samoj nekretnini. Smatra da tuženik svoju odluku nije mogao temeljiti isključivo na nalazu i mišljenju vještakinje Lozančić jer ona nije ovlaštena davati mišljenja vezano za pravna pitanja kao što je privedenost namjeni. Navodi da je za pojedine čestice donesena jedino i isključivo prostorno-planska dokumentacija a što prema upravno sudskoj praksi nije dovoljno da bi se smatralo da je pojedina čestica privedena namjeni. Smatra da je tuženik u potpunosti zanemario sudsku praksu Upravnog suda Republike hrvatske iz koje jasno proizlazi da, postojanje urbanističkog plana samo po sebi nije dovoljno da bi se moglo utvrditi da je određena nekre tnina privedena namjeni. Poziva se na sudsku praksu te ističe je za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vještakinja pogrešno zaključila da je predmetna čestica privedena namjeni iako je vještačenjem jasno utvrđeno da se na samoj čestici još od 1990. nisu poduzimali nikakvi radovi u svrhu izgradnje stambenog naselja koje je planirano još 1980., da se na predmetnoj čestici nalaze samo vodovi struje, ne i ostala infrastruktura – voda i kanalizacija te da nisu izgrađeni komunalni i telekomunikacijski objekti niti je izvršeno uređenje individualne i zajedničke potrošnje. Za kč. br. [katastarska čestica] i kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navodi da je vještačenjem utvrđeno da iste predstavljaju pomoćni teren NK Valpovke ali da nije jasno kada su i koji radovi izvedeni na toj čestici da bi se smatralo da je privedena namjeni. Za kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] navodi da jedina infrastruktura koja postoji na tim česticama su odvodni kanali, te da infrastruktura, osim obilaznice, ne postoji niti na okolnim česticama. Navodi da je u odnosu na sve navedene čestice donesen prostorni plan i riješeni su imovinsko-pravni odnosi dok ostala infrastruktura nije izgrađena niti na česticama niti oko njih. S obzirom na navedeno predlaže Sudu usvojiti tužbeni zahtjev i poništiti osporavano rješenje tuženika kao i prvostupanjsko rješenje od 30. siječnja 2019.

3. U odgovoru na tužbu tuženik navodi kako u cijelosti ostaje kod osporavanog rješenja iz razloga navedenih u obrazloženju istog, te predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja.

4. Zainteresirana osoba Grad Valpovo u odgovoru na tužbu navodi da su u obrazloženju osporavanog rješenja navedene sve relevantne činjenice i zakonski razlozi zbog kojih se predmetne čestice ne mogu vratiti tužitelju u naravi jer je njima raspolagano u smislu privođenja namjeni prije 1996. godine. Navodi da je u sporu koji se kod ovoga Suda vodio pod posl.br. Us I-41/2022 provedeno vještačenje po vještakinji građevinske struke prof. dr. Silvi Lozančić koja je u svom nalazu i mišljenju utvrdila i dokazala da su sve predmetne parcele privedene namjeni u smislu Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, te je utvrdila da na svim česticama postoji pripadajuća infrastruktura, da su čestice djelomično izgrađene te da sva infrastruktura, djelomična izgrađenost, pristupne ceste i zatečeni objekti postoje iz vremena prije 1996. te da stoga nije moguć naturalni povrat. Smatra neosnovanim tvrdnju tužitelja da vještakinja nije ovlaštena davati mišljenja o pravnim pitanjima te ističe da je dokazni postupak u ovoj upravnoj stvari iscrpljen te da tužitelj ne predlaže ništa novo što već ranije nije provedeno, te smatra da je izlišno voditi još jedan spor pred istim sudom u istoj pravnoj stvari jer već postoji presuđena stvar. S obzirom na navedeno, predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja i naknaditi zainteresiranoj osobi troškove upravnog spora.

5. Zainteresirana osoba, Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku, u odgovoru na tužbu ističe da je sporno pitanje jesu li predmetne nekretnine privedene namjeni, utvrđeno u dosadašnjem tijeku upravnog i sudskog postupka kroz nekoliko građevinskih vještačenja, sa sadržajno istovjetnim zaključkom, zbog čega činjenično stanje smatra u potpunosti utvrđenim te predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

6.1. Dana 16. lipnja 2026. održana je rasprava u nazočnosti opunomoćenika tužitelja, opunomoćenika tužitelja, opunomoćenika zainteresirane osobe - Grada Valpova, te opunomoćenika zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku, Građansko-upravnog odjela, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji izostanaka nije opravdao, primjenom članka 91. stavak 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/2024. i 39/2026., dalje: ZUS).

6.2. Na navedenoj raspravi nazočne stranke ostale su kod prethodno iznesenih navoda, te je opunomoćenik zainteresirane osobe - Županijskog državnog odvjetništva u Osijeku istaknuo da je upravo kod tri provedena vještačenja u ovoj upravnoj stvari predmet bilo utvrđivanje koji su radovi izvedeni a koji spadaju u pripremu za izgradnju te su nakon navođenja radova vještaci zaključili da se na temelju do sada pripremljenoga može ishoditi građevinska dozvola za sporne parcele što znači da je zemljište pripremljeno za izgradnju a radovi oko provođenja vode, struje, kanalizacije i drugih dijelova infrastrukture na samoj parceli se ni ne izvode prije ishođenja građevinske dozvole već nakon nje tako da oni ni ne spadaju u radove oko pripreme za izgradnju. Također je istaknuo da u predmetnom postupku pred upravnim tijelima tužitelj nije imao primjedbe na mišljenje vještaka.

6.3. Opunomoćenik tužitelja naveo je kako privedenost namjeni predstavlja pravno pitanje o kojem odluku donosi nadležno tijelo odnosno nadležni sud a s obzirom na provedeno vještačenje.Stoga nije mogao biti zadatak vještaka da utvrdi je li nešto privedeno namjeni već koji su radovi izvedeni na pojedinoj čestici kako bi nadležno tijelo odnosno sud mogao pravilno primijeniti materijalno pravo i zaključiti je li pojedina čestica privedena namjeni ili ne. Tužitelj stoga predlaže da se uzme u obzir sadržaj vještačenja vještakinje Lozančić te da se na temelju tako utvrđenih činjenica p rimjeni materijalno pravo za svaku pojedinu katastarsku česticu.

6.4. Opunomoćenik zainteresirane osobe Grada Valpova ponovio je već iznesene navode i zatražio je naknadu troškova zastupanja u upravnom sporu.

7. Sud je uz pristanak stranaka, iz spisa ovoga Suda poslovni broj Us I-41/2022 izveo dokaz čitanjem pribavljenog nalaza i mišljenja sudske vještakinje te je proveo dokaz izvođenjem građevinskog vještačenja po stalnoj sudskoj vještakinji za građevinarstvo i procjenu vrijednosti nekretnina Silvi Lozančić, dipl.ing.građ.

8. Sud je, dakle, izveo dokaze uvidom u spis upravnog spora, spis upravnog postupka te svu dokumentaciju koja se nalazi u istom kao i u spis ovoga Suda poslovni broj Us I-41/2022, te je na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja u smislu odredbe članka 116. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj 36/2024. i 39/2026., dalje: ZUS) utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

9. Iz podataka spisa proizlazi da je zahtjev za naknadu, odnosno povrat podnijela BZL kao kćerka ranijeg vlasnika UZLĐ, kojemu je imovina konfiscirana na temelju pravomoćne odluke Kotarskog NO Upravnog odjela u Valpovu, broj: 5968/45 od 6. rujna 1945. s pozivom na odluku AVNOJ-a od 21. studenoga 1944. donijeta na temelju Zakona o konfiskaciji, odnosno propisa iz članka 2. Zakona o naknadi.

10. Nadalje proizlazi da je UZL zakonski nasljednik prvog nasljednog reda iza podnositeljice zahtjeva, odnosno ima se smatrati ovlaštenikom naknade u smislu odredbe članka 9. stavka 1. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ("Narodne novine" br. 92/96., 92/99., 39/99., 42/99., 43/00., 131/00., 27/01., 34/01., 65/01., 118/01., 80/02., 81/02., 98/19.; dalje: Zakon o naknadi).

11. Djelomično rješenje prvostupanjskog tijela od 30. siječnja 2019. doneseno je u izvršenju rješenja tuženika, KLASA: UP/II-942-01/15-01/533, URBROJ: 514-04/01- 1603 od 13. svibnja 2016. kojim je poništeno (ranije) djelomično rješenje prvostupanjskog tijela, KLASA: UP/I-943-01/13-01/14, URBROJ: 2158-15-05/1-15-54 od 30. lipnja 2015. i predmet vraćen na ponovni postupak s obrazloženjem da je u ponovnom postupku prvostupanjsko tijelo dužno identificirati svaku česticu sa njezinim vlasničkim stanjem u vrijeme stupanja na snagu Zakona o naknadi te na nedvojben način utvrditi je li, kada je i u čije ime raspolagano dijelom predmetnog zemljišta (u odnosu na svaku česticu koja je postala vlasništvo treće pravne ili fizičke osobe), odnosno utvrditi je li predmetnim zemljištem raspolagano do stupanja na snagu Zakona o naknadi (do 1. siječnja 1997.). Nadalje, prvostupanjskom tijelu naloženo je utvrditi je li na predmetnom zemljištu i na kojim česticama izvršena gradnja, odnosno izvršena priprema za izgradnju za namjenu određenu planom koji je bio na snazi u trenutku donošenja Zakona o naknadi, pa u odnosu na čestice koje nisu izgrađene u smislu odredbe članka 17. Zakona o naknadi, utvrditi postoje li iznimke za vraćanje propisane u člancima 53. do 55. Zakona o naknadi.

12. Iz podataka spisa proizlazi da je prvostupanjsko tijelo u ponovnom postupku na temelju pribavljenih kupoprodajnih ugovora i uvidom u vlasničke listove utvrdilo da je Grad Valpovo nakon stupanja na snagu Zakona o naknadi raspolagao s nekretninama označenim kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te se iste nalaze u vlasništvu i posjedu trećih fizičkih i pravnih osoba koje su vlasništvo na istima stekle na temelju valjanog pravnog osnova za stjecanje vlasništva. Stoga je prvostupanjsko tijelo zaključilo da ovlašteniku naknade sukladno članku 52. Zakona o naknadi nije moguće izvršiti povrat u naravi navedenih nekretnina, već mu pripada pravo na naknadu sukladno članku 52. stavku 2. Zakona o naknadi u svezi s člankom 57. navedenog Zakona.

13. Također, prvostupanjsko tijelo je utvrdilo da se ne vraćaju u vlasništvo i posjed oduzete nekretnine današnjih oznaka 292/2 i 292/3 k. o. [katastarska općina] koje su u vlasništvu Hrvatske elektroprivrede d.d. Zagreb jer je ista predmetne nekretnine stekla na temelju valjane pravne osnove za stjecanje prava vlasništva, a isto se odnosi i na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je u vlasništvu Harburg-Freudenberger Belišće d.o.o.

14. Vezano za oduzetu nekretninu označenu kao dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi neplodno, rijeka Karašica, u vlasništvu Republike Hrvatske, za koju je u provedenom postupku utvrđeno da je javno vodno dobro, prvostupanjsko tijelo je zaključilo da istu nije moguće vratiti u vlasništvo i posjed ovlašteniku naknade sukladno odredbi članka 55. točke 2. Zakona o naknadi.

15. Naime, prema odredbi članka 52. Zakona o naknadi, prijašnjem vlasniku ne vraća se imovina u vlasništvo i posjed na kojoj su na temelju valjanoga pravnoga osnova treće osobe stekle pravo vlasništva odnosno ako im je imovina na temelju valjanoga pravnoga osnova za stjecanje prava vlasništva predana u posjed, ukoliko ovim Zakonom nije drukčije propisano (stavak 1.). U slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, prijašnjem vlasniku priznaje se pravo na naknadu sukladno odredbama ovoga Zakona (stavak 2.).

16.1. Člankom 55. točkom 2. Zakona o naknadi propisano je da se ne vraća u vlasništvo i posjed imovina koja je izuzeta iz pravnoga prometa, odnosno na kojoj nije moguće stjecanje prava vlasništva.

16.2. Člankom 55. stavkom 1. točkom 3. Zakona o naknadi propisano je da se ne vraća imovina u vlasništvo i posjed čijim bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine.

17. Nadalje, prvostupanjsko tijelo zatražilo je dopunu nalaza i mišljenja građevinskih vještaka BZ i ČZ u pogledu privedenosti namjene nekretnina u k. o. [katastarska općina] koje su sukladno nalazu i mišljenju vještaka geodetske struke Tomislava Omrčena postojale na dan stupanja na snagu Zakona o naknadi, i to sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji važećoj na dan 11. listopada 1996.

18. Stalni sudski vještak građevinske struke BZ na usmenoj raspravi održanoj dana 22. rujna 2017. iskazao je da su katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sukladno prostornom planu koji je važio na dan 11. listopada 1996., bile određene za izgradnju proizvodnih, skladišnih i servisnih kapaciteta, a da dokaz da je predmetno zemljište privedeno namjeni predstavljaju ishođeni akti za uporabu koji prileže spisu predmeta , benzinska stanica Ina, pogon Zanatstvo, zaobilaznica. Također je istaknuo da su u postupku parcelacije navedene čestice definirane kao građevinske, što podrazumijeva da su opremljene komunalnom infrastrukturom (prometnice, vodovod, odvodnja, javna rasvjeta), što sve dokazuje da je u gospodarskoj zoni 11. listopada 1996. cijelo područje privedeno namjeni. U pogledu čestica označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vještak je izjavio da su prema prostornom planu iz 1996. godine iste bile predviđene za sportsko rekreacijsku namjenu, a da su kao takve bile izvedene 11. listopada 1996., a takve su i danas, iz čega proizlazi da su također privedene namjeni. Vezano za česticu oznake k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vještak je iskazao da je sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji važećoj 1996. ista predstavljala zemljište stambene namjene te da je privedena namjeni.

19. Nadalje, dopunom nalaza i mišljenja od 23. srpnja 2018. vještak BZ očitovao se o privedenosti namjeni na dan 11. listopada 1996. čestica označenih kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (k. č. br. [katastarska čestica] je 1993. godine cijepana na k. čbr. [katastarska čestica]) te je naveo kako su se predmetne četice na dan 11. listopada 1996. nalazile na području koje je prostorno-planskom dokumentacijom, odnosno Izmjenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Valpova, Belišća i Bistrinaca („Službeni glasnik općine Valpovo“, broj: 1/89., 8/89. i „Županijski glasnik“, broj: 4/96.) bilo određeno kao zemljište unutar građevinskog područja – Stambena zona „Karašica“. Istaknuo je da je za predmetno zemljište 1981. donesen Provedbeni urbanistički plan za stambenu zonu „Karašica“, 1980. izrađen je Urbanistički projekt stambene zone, a 1990. Projekt vanjske vodovodne mreže. U pogledu predmetnog zemljišta izrađeni su prostorni planovi, izgrađena je komunalna infrastruktura do zemljišta (voda, kanalizacija, električna energija, javna rasvjeta), izgrađene su pristupne prometnice do zemljišta, a da na zemljištu nisu vidljivi radovi izgradnje prometnica sukladno Provedbenom urbanističkom planu za stambenu zonu „Karašica“ iz 1981. godine. Vještak je također naveo da je uvidom u potvrdu Općinske uprave za katastar i geodetske poslove od 27. prosinca 1990. i potvrdu HEP-a od 15. studenoga 2013. utvrđeno postojanje vodovodne i kanalizacijske instalacije prilikom ishođenja uporabne dozvole, kao i postojanje električnih vodova na predmetnim nekretninama te stoga smatra da su predmetne čestice privedene namjeni.

20. Stalni sudski vještak građevinske struke ČZ, inž. građ., dostavio je podnesak od 23. listopada 2017. u kojem je naveo da su cijele k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na dan 11. listopada 1996. bile privedene namjeni.

21. Stoga je prvostupanjsko tijelo u provedenom dokaznom postupku na temelju nalaza i mišljenja stalnih sudskih vještaka građevinske struke utvrdilo da su predmetne nekretnine bile privedene namjeni na dan 11. listopada 1996. te se sukladno članku 17. Zakona o naknadi ne mogu vratiti u vlasništvo, odnosno da ovlašteniku naknade pripada pravo na naknadu u obveznicama Republike Hrvatske sukladno članku 57. Zakona o naknadi.

22. Naime, prema članku 17. Zakona o naknadi, neizgrađeno građevinsko zemljište koje je u društveno vlasništvo preneseno na temelju propisa iz članka 2. te akata i načina propisanih člankom 3. ovoga Zakona i koje je na temelju pravomoćne odluke nadležnoga tijela oduzeto iz posjeda prijašnjih vlasnika ili osobe na koju je pravo prenio prijašnji vlasnik, a kojim općina, odnosno grad do stupanja na snagu ovoga Zakona nije dalje raspolagala ili koje do donošenja ovoga Zakona nije privedeno namjeni, dati će se u vlasništvo prijašnjem vlasniku na njegov zahtjev (stavak 1.). Pod zemljištem privedenim namjeni smatra se ono zemljište na kojem je izgrađen objekt ili su izvedeni znatniji radovi na objektu kao i ono zemljište na kojem je općina, odnosno grad izvršila pripremu za izgradnju (stavak 5.).

23. Nakon provedenog dokaznog postupka, prvostupanjsko tijelo donijelo je djelomično rješenje od 30. siječnja 2019. kojim je odbijen zahtjev zainteresirane osobe za utvrđivanje prava na naknadu za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine u dijelu koji se odnosi na nekretnine u k. o. [katastarska općina] pobliže označene u točki I. podtočkama a) i b) izreke rješenja.

24. Međutim, rješenjem tuženika KLASA: UP/II-942-01/19-01/188, URBROJ 514- 04-02-01-01/08-21-03 od 10. studenog 2021. poništeno je citirano djelomično rješenje i predmet je vraćen na ponovni postupak s uputom da će se na okolnost izgradnje predmetnog zemljišta ili pripremljenosti za izgradnju provesti vještačenje po novom vještaku građevinske struke i utvrditi koje poslove i radove je u okviru pripreme zemljišta za izgradnju bilo potrebno obaviti ili ih uopće nije bilo potrebno obavljati da bi se predmetno zemljište moglo smatrati pripremljenim za izgradnju, odnosno u konačnici nedvojbeno utvrditi jesu li izgrađene površine privedene namjeni u skladu s dokumentima prostornog uređenja prije donošenja Zakona o naknadi ili s obavljenom pripremom zemljišta i nakon donošenja Zakona o naknadi. Tuženik je također izrazio stav da, ako bi se radilo o tome da su danas izgrađene površine izgrađene nakon donošenja Zakona o naknadi ili da je i priprema zemljišta obavljena nakon donošenja Zakona o naknadi ili je zemljište neizgrađeno, a niti je izvršena priprema za izgradnju, tada se te površine imaju vratiti u vlasništvo.

25. Grad Valpovo, ovdje zainteresirana osoba, podnio je tužbu protiv navedenog rješenja tuženika od 10. studenog 2021. te je kod ovoga Suda vođen spor poslovni broj UsI-41/2022 u kojem je provedeno građevinsko vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji Silvi Lozančić, prof.dr.sc., dipl.ing.građ na okolnost privedenosti namjeni spornih čestica.

26. U svom nalazu i mišljenju od 16. studenog 2023. vještakinja Silva Lozančić je 16. studenoga 2023. detaljno, u odnosu na katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u tablici pojedinačno prikazala od kojih čestica su iste nastale, oznaku zemljišta, površinu zemljišta, stanje čestice, postojeću prostornu dokumentaciju za područje na kome je čestica, planiranu namjenu čestice, infrastrukturu na čestici (sa dokazom o istome), infrastrukturne objekte pored čestice (sad dokazom o istome) te prometnice ispred, na i blizu čestice.

27. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stalna sudska vještakinja navela je da je predmetna čestica 1996. godine bila neizgrađeno građevinsko zemljište pripremljeno za gradnju, odnosno privedeno namjeni jer je donesen prostorni plan, uređeni su imovinsko-pravni odnosi i izgrađena je infrastruktura. Nadalje, za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vještakinja zaključuje da je predmetna čestica 1996. godine bila pomoćno nogometno igralište sportsko-rekreacijske namjene u skladu s donesenim prostornim planom, uređeni su imovinsko-pravni odnosi i izgrađena je infrastruktura (vodovi struje, vode, kanalizacija, prometnice) te je 1996. godine bila privedena namjeni. Za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vještakinja navodi da je 1996. godine bila pomoćno nogometno igralište sportsko-rekreacijske namjene, a na dijelu kružnog toka državne ceste u skladu s donesenim prostornim planom uređeni su imovinsko-pravni odnosi i izgrađena je infrastruktura (vodovi struje, vode, kanalizacija, prometnice) te je

1996. godine bila privedena namjeni. Također, ističe da je navedena čestica kasnije cijepana na k. č. br. [katastarska čestica] koja je pomoćno nogometno igralište i 2772/2 koja je dio kružnog toka državne ceste. Što se tiče k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iz nalaza i mišljenja proizlazi da su 1996. godine bile uz obilaznicu, u području grada planiranom prostornom dokumentacijom za proizvodno, skladišne i servisne kapacitete, kasnije u gospodarsko poslovnoj zoni KVI Valpovo. Na području planiranom za proizvodno, skladišne i servisne kapacitete je bila izgrađena trafostanica, benzinska pumpa, komunalna infrastruktura na koju su priključeni neki do tada izgrađeni objekti planirane proizvodno, skladišne i servisne namjene te su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] 1996. godine bile privedene namjeni. Nadalje, u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] te 2804, 2805, 2806, 2807, 2808, 2809, 2810 i 2811 k. o. [katastarska općina], vještakinja ističe da su predmetne čestice 1996. godine bile uz izgrađenu obilaznicu, u području grada planiranom za proizvodno, skladišne i servisne kapacitete, kasnije donošenjem novog prostornog plana u gospodarsko poslovnoj zoni KVI Valpovo. Na području gdje su ove čestice, planiranom za proizvodno, skladišne i servisne kapacitete je bila izgrađena trafostanica k. č. br. [katastarska čestica], benzinska pumpa, komunalna infrastruktura na koju su priključeni neki do tada izgrađeni objekti planirane proizvodno, skladišne i servisne namjene, odnosno čestice su bile privedene namjeni.

28. Stalna sudska vještakinja je, obrazlažući navode nalaza i mišljenja navela da je priprema zemljišta za izgradnju odnosno privođenje zemljišta namjeni organizacija zemljišta za gradnju u smislu stvarnih zakonskih uvjeta za ishođenje građevinske dozvole, a to između ostaloga podrazumijeva: minimalnu veličinu parcele, priključak na javnu prometnu površinu i priključak na infrastrukturu koja postoji. U svim naseljima ili dijelovima naselja nema kompletna infrastruktura, vodovod, kanalizacija, plinovod, a gradi se na tim prostorima i privedena su zemljišta namjeni. Osnovna infrastruktura koja mora postojati je prometnica (pristup česticama sa javne prometne površine). Gradi se na česticama koje umjesto vodovoda imaju snabdjevanje vodom iz bunara, a umjesto odvoda imaju septičke jame. Javna infrastruktura se plaća sredstvima komunalnog doprinosa koji se obračunava i naplaćuje od investitora koji grade na građevinskoj čestici, nakon ishođenja građevinske dozvole i prije ili u tijeku izgradnje na građevinskoj čestici. Na građevinskim česticama uglavnom nema infrastrukturnih elemenata, već na javnim površinama, čestice se priključuju na iste kao što je gore navedeno po ishođenju dozvole i nakon plaćanja davanja za priključke, čak i na česticama na kojima su postojali stari objekti, ista je procedura. U sklopu ishođenja građevinske dozvole pribavljaju se uvjeti i suglasnost od Hrvatskih cesta za priključak čestice na javne prometne površine. Infrastruktura je građena na javnoj površini, ona je objekt zajedničke potrošnje, na istu se priključuju pojedinačni korisnici nakon ishođenja građevinske dozvole. Grad kao jedinica lokalne samouprave izradio je prostorno plansku dokumentaciju na dijelovima i na razini detaljnog plana uređenja koji zamjenjuje lokacijske dozvole, a na temelju detaljnog plana uređenja grad je izvršio parcelaciju i formirao građevinske čestice za javne prometne površine i infrastrukturu, kao i ishodio građevinske dozvole i započeo izgradnju prometnica. Time je grad također ostvario mogućnost izgradnje infrastrukture u nadležnosti ostalih javnopravnih tijela (HEP plin, toplana, struja) kao i komunalnih poduzeća u nadležnosti grada (vodovod i kanalizacija). Uloga grada pri privođenju zemljišta namjeni nije čišćenje gradilišta, rušenje starih objekata na česticama ukoliko ih je bilo, sanacija klizišta na zemljištima ukoliko ih ima, čišćenje raslinja na česticama i sl. Dakle, na temelju naprijed iznesenoga grad je osigurao stvarne zakonske uvjete za ishođenje građevinske dozvole na svim česticama, a sve čestice su dovedene u stanje mogućnosti gradnje na istima jer je osiguran pristup do čestica i postojeća infrastruktura. U servisnoj zoni (kasnije zoni male privrede) je bila trafostanica za to područje, na koju su bili priključeni postojeći već izgrađeni objekti servisne namjene na tom području (za neke su u nalazu navedeni datumi izdanih građevinskih dozvola), a trafostanica se postavlja za distribuciju struje potrošačima na određenoj lokaciji, no ne na svakoj čestici. Dakle, to područje je pripremljeno za gradnju objekata servisne namjene, planiranih tada važećom prostorno planskom-dokumentacijom, kao i za gradnju novih infrastrukturnih objekata. Na karti komasacije iz 1990. vidljive su pristupne prometnice na tom području, a pristupna prometnica može biti i neasfaltirani, zemljani put. Tu je izgrađena i benzinska stanica kao objekt zajedničke potrošnje. Također, na lokaciji pored k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je napravljena trafostanica kao objekt zajedničkog korištenja i pripremljene su okolne čestice za gradnju i priključak na istu. K. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] su pomoćni tereni nogometnog kluba, planirana namjena tih čestica tada važećom prostorno planskom dokumentacijom je sportsko rekreacijska namjena, ista je bila realizirana te su te čestice privedeni namjeni.

29. Nadalje, stalna sudska vještakinja je u postupku usmenog izlaganja nalaza i mišljenja navela da se infrastrukturni objekti nalaze na javnoj površini, odnosno pojedinačni korisnici se priključuju na iste nakon ishođenja građevinske dozvole, dok se oko predmetne čestice nalaze izgrađena građevinska zemljišta, kao i neizgrađena građevinska zemljišta. Da bi se krenulo u realizaciju predviđene izgradnje, prvotno je potrebno ishoditi suglasnost i građevinsku dozvolu, a nakon toga bi se pristupilo priključcima na javnu infrastrukturnu mrežu te je zemljište pripremljeno za priključke za pojedine korisnike, odnosno za distribuciju struje za korisnike na tom području. U odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vještakinja je navela da se predmetne čestice koriste u svrhu za koju su namijenjene i kao takve se koriste u funkciji pomoćnog terena NK Valpovke. Što se tiče infrastrukturnih objekata, isti se (kao i cesta) nalaze pored čestica, a na samim česticama se nalaze drenažni kanali koji služe za prikupljanje oborinskih voda. Nadalje, za kč. br [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vještakinja je iskazala da na predmetnim česticama postoje samo odvodni kanali, u naravi su oranice, odnosno neizgrađeno građevinsko zemljište koje nemaju priključke i isti će se dovesti u trenutku ishođenja građevinske dozvole. Što se tiče kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dodala je da su na predmetnoj čestici struja, voda i kanalizacija postojali prije 1996. godine iz razloga jer se radi o izgrađenom građevinskom zemljištu. Nadalje, izgradnjom infrastrukturnih objekata omogućeno je budućim investitorima da se priključe na javnu vodovodnu, kanalizacijsku i mrežu električne struje budući da je u blizini izgrađena trafostanica za to područje, a komasacijom i parcelacijom se također utječe na uređenje zemljište na nekom području. Predmetne čestice, na temelju pravnog posla stekla je treća osoba (investitor) da bi mogao ishoditi građevinsku dozvolu u skladu s prostorno planskom dokumentacijom koja je izvedena radi gradnje na tome području.

30. Nakon toga, tužitelj na nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje nije imao primjedbi, te je presudom poslovni broj Us I – 41/2022-26 od 3. srpnja 2024. Sud poništio navedeno rješenje tuženika KLASA: UP/II-942-01/19-01/188, URBROJ 514- 04-02-01-01/08-21-03 od 10. studenog 2021. i predmet vratio na ponovni postupak.

31. Imajući u vidu naprijed navedene zakonske odredbe kao i činjenično stanje utvrđeno tijekom upravnog postupka, ranijeg upravnog spora i ovoga upravnog spora nije bilo zakonske mogućnosti za drugačije odlučivanje o ovoj upravnoj stvari, te tužbeni navodi tužitelja nisu odlučni. Naime, u upravnom postupku provedena su vještačenja po građevinskim vještacima BZ i ČZ u pogledu privedenosti namjeni spornih nekretnina u k. o. [katastarska općina] iz kojih proizlazi da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na dan 11. listopada 1996. bile privedene namjeni sukladno tada važećoj prostorno planskoj dokumentaciji, prema kojoj je predmetno zemljište bilo namijenjeno za izgradnju proizvodnih, skladišnih i servisnih kapaciteta, sportsko rekreacijsku namjenu i stambenu zonu. Nadalje, tijekom upravnog spora koji se kod ovoga Suda vodio pod poslovnim brojem Us I-41/2022 Sud je tijekom upravnog spora također proveo vještačenje po stalnoj sudskoj vještakinji za građevinarstvo i procjenu nekretnina Silvi Lozančić te iz dostavljenog nalaza i mišljenja proizlazi identičan zaključak, da su predmetne katastarske čestice na dan stupanja na snagu Zakona o naknadi bile privedene namjeni.

32.1. Stoga nije od utjecaja na drugačije odlučivanje o ovoj upravnoj stvari tužbeni navod tužitelja da postojanje samo urbanističkog plana i priprema zemljišta za izgradnju nije dovoljno da bi se moglo utvrditi da je određena čestica privedena namjeni. Nije sporno da priprema zemljišta za izgradnju ne podrazumijeva samo izradu prostornih planova i obavljanje imovinsko-pravnih radnji, već da u pripremu zemljišta spadaju i drugi radovi i poslovi, npr. izmjere, parcelacijski elaborati, sanacijski radovi, ozelenjivanje, ravnanje terena, popravljanje ili izmještanje nadzemnih i podzemnih instalacija i sl., koje je potrebno provesti u svrhu pripreme zemljišta za gradnju. S obzirom da iz podataka spisa proizlazi da su na predmetnom zemljištu do dana donošenja Zakona o naknadi obavljeni radovi i poslovi koje je bilo potrebno provesti u svrhu pripreme istog zemljišta za izgradnju, pravilno je prema shvaćanju ovoga Suda, utvrđeno da je predmetno zemljište, u skladu s odredbom članka 17. stavka 5 . Zakona o naknadi, privedeno namjeni, pri čemu za dio čestica (kako je to već navedeno prethodno u obrazloženju presude vrijede (apsolutne) iznimke od povrata u smislu članka 52. Zakona o naknadi (naknadno stjecanje od strane treće osobe na temelju valjanog pravnog posla), članka 54. stavak 1. Zakona (postojanje energetskih i objekata), te članka 55. st. 1. toč. 1. zakona o naknadi (čestice koje su nedjeljiv sastavni dio sustava mreža, objekata, naprava ili drugih sredstava javnih poduzeća iz oblasti energetike, komunalne djelatnosti, prometa i veza te šumarstva) kao i toč. 3. (čijim bi se vraćanjem bitno okrnjila prostorna cjelovitost, odnosno namjena uporabe prostora i imovine – sportski objekt). U tom smislu valja istaknuti i da tužitelj zanemaruje promatrati čestice u cjelini, s obzirom na narav poduzetih i planiranih gradnji.

32.2. Sud ocjenjuje pogrešnim i stav tužitelja da su sudski vještaci neosnovano donosili i ocjenu o pravnom pitanju – privedenosti namjeni, jer je zadatak istih bio decidirano određen u smislu utvrđenja spornih činjenica, te je isključivo uloga Suda na temelju nalaza i mišljenja vještaka donijeti zaključak o privedenosti namjeni ali u kontekstu Zakona o naknadi.

32.3. Tužitelj se između ostaloga, poziva na presudu Upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj Us-7760/1996 od 21. siječnja 1988., iz koje proizlazi da se, u smislu odredbe članka 4.a Zakona o građevinskom zemljištu ("Narodne novine", br. 48/88. - prečišćeni tekst, 16/90. i 53/90.) privedenim namjeni smatra i ono zemljište na kojem je izvršena priprema za izgradnju. Priprema za izgradnju smatra se da je izvršena ako su za određeno formirano naselje izrađeni prostorni planovi, sređeni imovinsko-pravni odnosi i izrađena infrastruktura (ceste, vodovod, kanalizacija, plinovod i sl.). To više jer je Zakonom o naknadi u članku 17., stavak 5. propisano da se pod zemljištem privedenim namjeni smatra i ono zemljište na kojemu je, između ostalog izvršena priprema za izgradnju. Dakle, navedena presuda sadržajno potvrđuje zaključak tuženika (kao i prvostupanjskog tijela) o sadržaju pojma privedenosti namjeni.

33. Kako, dakle, tužitelj u tužbi ne iznosi pravno relevantne prigovore koji bi utjecali na drukčije rješenje ove upravne stvari, a Sud ne nalazi nezakonitosti u osporavanom rješenju tuženika i prvostupanjskog tijela, odnosno provedenom upravnom postupku, Sud smatra da donošenjem pobijanih rješenja nije došlo do povrede prava tužitelja, kao niti do povrede zakona na štetu tužitelja pa je primjenom odredbe članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan, i odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

34. Obzirom da tužitelj nije uspio u upravnom sporu, valjalo je u odnosu na trošak spora odlučiti primjenom odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a, kao u toč. II. izreke presude.

34. O zahtjevu zainteresirane osobe – Grada Valpova, M. Gupca 32, Valpovo, OIB; 84382730327, za naknadu troška upravnog spora odlučeno je na temelju članka 144. stavka 1. ZUS-a, obzirom da je navedena zainteresirana osoba uspjela u upravnom sporu u cijelosti. Sud je ocijenio opravdanim trošak sastava odgovora na tužbu (u iznosu od 1.000,00 eura uz pripadajući iznos PDV-a) i trošak zastupanja na raspravi održanoj 16. lipnja 2026. (u iznosu od 1.000,00 eura uz pripadajući iznos PDV-a), sukladno Tbr. 27 i Tbr. 46 Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023 i 107/2025), te je odlučeno kao u toč. III. izreke presude.

35. Sud nije ocijenio opravdanim i trošak sastava podneska od 1. prosinca 2025. navedene zainteresirane osobe, jer navodi tog očitovanja, nisu pridonijeli donošenju odluke Suda u konkretnom slučaju, te je stoga odlučeno kao u točki IV. izreke ove presude.

U Osijeku 14. srpnja 2026.

Sutkinja

Blanka Sajter

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovoga suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude (članak 126. stavak 6. ZUP-a).

DNA:

1. Tužitelju, po opunomoćeniku

2. Tuženiku,

3. Zainteresiranoj osobi Gradu Valpovo, po opunomoćeniku

4. Zainteresiranoj osobi Županijskom državnom odvjetništvu u Osijeku,

Građansko-upravni odjel