REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-1372/2026-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Katarini Jurišić, uz sudjelovanje Ivane Kraljić Ožbolt kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika KĐ, zastupanog po branitelju Zoranu Ivaniševiću, odvjetniku u [adresa], zbog prekršaja iz članka 45. stavak 1. i 4. u svezi članka 293. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022. i 114/2022.), povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni PU zagrebačke, I. postaje prometne policije, pod oznakom KLASA: 211-07/26-4/1148, URBROJ: 511-19-44-26-1 od 8. siječnja 2026., nakon provedenog žurnog postupka, javno je objavio 14. srpnja 2026. i

p r e s u d i o  j e

I. Okrivljenik AĐ, sin K i A rođene Đ, rođen **.**.1984. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], VSS, zaposlen kao novinar, s mjesečnim primanjima od 2.000,00 eura, srednjeg imovnog stanja, razveden, bez djece, prekršajno nekažnjavan, ne vodi se postupak za koji drugi prekršaj ili kazneno djelo

k r i v  j e

što je 6. prosinca 2025. u 4.00 sata u Zagrebu, u Primorskoj ulici kod kućnog broja 11, upravljao osobnim automobilom registracijske oznake [registarska oznaka] i u namjeri da se uključi u promet na kolnik Primorske ulice kod kućnog broja 11 krenuo vožnjom unazad u smjeru jugozapada, gdje je prethodno bio parkiran na obilježenom parkirnom mjestu s istočne strane navedenog kolnika, pri čemu nije propustio vozila koja se kreću kolnikom na koji se uključuje, uslijed čega je na zadnju lijevu bočnu stranu njegovog vozila prednjim desnim bočnim djelom naletio osobni automobil registracijske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ĐĐ koji je za vrijeme vožnje u organizmu imao alkohola u koncentraciji od 1,85 g/kg, a koji se kretao kolnikom Primorske ulice u smjeru sjevera i u trenutku nesreće je zadržavao smjer kretanja ravno i imao je prednost prolaska u odnosu na naprijed navedeno vozilo, u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta,

čime je počinio djelo prekršaja iz članka 45. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj 67/2008., 48/2010., 74/2011., 80/2013., 158/2013., 92/2014., 64/2015., 108/2017., 70/2019., 42/2020., 85/2022. i 114/2022.), kažnjivo po članku 45. stavak 4. u svezi članka 293. stavak 1. istog Zakona pa mu se na osnovi citiranog propisa, a uz primjenu članka 37. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.),

izriče

NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 120,00 (jedna stotina i dvadeset) eura.

Na temelju odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.) okrivljenik je obavezan platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 15 dana po primitku ove presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 34. Prekršajnog zakona.

Ako okrivljenik u roku koji mu je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna prema priloženom predlošku uplatnice, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.

II. Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 2. i 3. Prekršajnog zakona okrivljenik je obavezan naknaditi troškove prekršajnog postupka za prometno vještačenje u iznosu od 200,00 (dvije stotine) eura, troškove izrade skice mjesta nastanka prometne nesreće u iznosu od 27,00 (dvadeset i sedam) eura i troškove suda u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice u roku od 15 dana po primitku presude jer će se u protivnom postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. Prekršajnog zakona.

O b r a z l o ž e n j e

1. PU zagrebačka, I. postaja prometne policije, pod oznakom KLASA: 211-07/26- 4/1148, URBROJ: 511-19-44-26-1 izdala je 8. siječnja 2026. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, na koji nalog je okrivljenik pravodobno uložio prigovor te je nalog stavljen izvan snage i proveden je žurni postupak.

2. Okrivljenik je u svojoj obrani izjavio da je 6. prosinca 2025. u 4.00 sata upravljao osobnim automobilom registracijske oznake [registarska oznaka], kojim je prethodno bio propisno parkiran na obilježenom parkirališnom mjestu s istočne strane kolnika Primorske ulice kod kućnog broja 11. Naveo je da je dolaskom do vozila najprije pogledao i utvrdio da je prometno ulica mirna odnosno da nema vozila i kada je sjeo u vozilo da je doista imao namjeru uključivanja u promet na kolnik Primorske ulice vožnjom unazad u smjeru jugozapada, koju radnju je poduzeo na način da je upalio sva četiri pokazivača smjera i vrlo lagano krenuo vožnjom unatrag. Izjavio je da je netočan navod da nije propustio sva vozila koja se kreću kolnikom na koji se uključivao jer u trenutku poduzimanja njegove radnje na kolniku nije bilo niti jednog vozila. Nadalje je naveo da je, dok je on tako lagano izlazio na kolnik, iznenada u njegovu zadnju lijevu bočnu stranu prednjim desnim bočnim dijelom naletio osobni automobil registracijske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao ĐĐ. Naveo je da je njegova pretpostavka da je ĐĐ morao doći neprimjerenom brzinom jer bi ga svakako uočio na vrijeme da je vozio propisanom brzinom, imajući u vidu da je bila noć i da su njemu radila sva četiri pokazivača smjera, što je svakako morao uočiti. Napomenuo je da je naknadno po policajcima utvrđeno da je taj drugi sudionik bio i vidljivo alkoholiziran te da smatra da je i to svakako pridonijelo njegovoj neopreznosti. Nadalje je naveo da je došlo do nastanka materijalne štete na oba vozila, s tim da je u cijelosti osporio svoju odgovornost za navode iz optuženja. Na poseban upit svog branitelja je odgovorio da je u trenutku udara vozilom na cestu izišao najmanje dužinom od pola metra. Nadalje je odgovorio, imajući u vidu širinu predmetne ulice, koja je prometno jednosmjerna, da je drugi sudionik svakako imao mogućnost da prođe neovisno o činjenici što je on vozilom oko pola metra bio na kolniku. Također je odgovorio da je izuzetno pažljiv vozač i da, imajući u vidu posao kojim se bavi, doista nastoji biti besprijekoran te da se protiv njega ne vode nikakvi drugi prekršajni postupci niti je do sada prekršajno ili kazneno kažnjavan u pogledu prometnih prekršaja. Zaključno je odgovorio da je u prometu prisutan gotovo svakodnevno.

3. U dokaznom postupku u svojstvu svjedoka ispitan je drugi sudionik prometne nesreće ĐĐ, koji je iskazao da je 6. prosinca 2025. u 4.00 sata u Zagrebu upravljao osobnim automobilom registracijske oznake [registarska oznaka], kojim se kretao Primorskom ulicom u smjeru sjevera odnosno u pravcu Ilice. Naveo je da je kod kućnog broja 11 u navedenoj ulici došlo do prometne nezgode na način da je okrivljenik svojim vozilom registracijske oznake [registarska oznaka] izlazio s obilježenog parkirališnog mjesta vožnjom unatrag i izišao ispred njega tako da je on prednjim desnim bočnim dijelom svog vozila naletio na njegovu zadnju lijevu bočnu stranu, što je dovelo do nastanka materijalne štete. Potvrdio je da je točan navod da je on vozilom upravljao pri koncentraciji alkohola u organizmu od 1,85 g/kg, što je moglo utjecati na njegove sposobnosti, s tim da je u tom trenutku bio koncentriran na vožnju i da je čak bježao ulijevo kako bi umanjio posljedice, ali da je do kontakta došlo. Nadalje je naveo da se u trenutku kada je ugledao vozilo okrivljenika nalazio na udaljenosti od pet do deset metara od njega i da doista nije bio u mogućnosti na vrijeme zaustaviti vozilo da do kontakta ne dođe. Izjavio je da se ne sjeća jesu li na okrivljenikovom vozilu bila upaljena sva četiri pokazivača smjera, ali da je svakako vidio svjetla automobila. Naveo je i to da je Primorska ulica takva da se njome promet odvija jednom prometnom trakom i da nema puno manevarskog prostora. Na poseban upit branitelja okrivljenika je odgovorio da je nakon završetka očevida kritičnom zgodom on priveden po policijskim djelatnicima te je doveden na Prekršajni sud gdje je sankcioniran za vožnju u alkoholiziranom stanju na način da su mu izrečene novčana kazna i zaštitna mjera oduzimanja vozačke dozvole. Na daljnji upit je odgovorio da je tom zgodom došao iz pravca Klaićeve ulice i da je sve vrijeme zadržavao pravac kretanja ravno. Na daljnji upit je odgovorio da se ne sjeća je li na križanju s Ulicom baruna Filipovića stajao na semaforu zbog crvenog svjetla ili je vozio u kontinuitetu. Nadalje je odgovorio da nije uočio da bi okrivljenik s obilježenog parkirnog mjesta izlazio nekom neprimjerenom brzinom. Također je odgovorio da se ne može očitovati kojom brzinom se kretao tada, ali da je zasigurno kočio. Zaključno je odgovorio da je on prijavio nastalu štetu na svom vozilu, koja mu je u cijelosti isplaćena s police Wiener osiguranja okrivljenikovog vozila, i to na temelju zapisnika o očevidu.

3.1. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u zapisnik o očevidu iz kojeg je vidljivo da se prometna nesreća dogodila 6. prosinca 2025. u 4.00 sata u Zagrebu, u Primorskoj ulici kod kućnog broja 11, i da su u njoj sudjelovali vozilo kojim je upravljao okrivljenik, registracijske oznake [registarska oznaka] i osobno vozilo registracijske oznake [registarska oznaka], kojim je upravljao ĐĐ, pri čemu je na oba vozila došlo do nastanka materijalne štete. Na vozilu registracijske oznake [registarska oznaka] oštećena je zadnja, više lijeva strana, i to branik sa senzorima za parkiranje i poklopac prtljažnika te zadnja lijeva bočna strana u predjelu blatobrana, dok je na vozilu registracijske oznake [registarska oznaka] oštećena je prednja desna bočna strana, i to vrata, blatobran, putno svjetlo, branik sa senzorima za parkiranje, poklopac motora i pneumatik s aluminijskim naplatkom. Sva oštećenja vidljiva su na priloženim fotografijama, dok je dinamika prometne nesreće opisana u skici mjesta događaja.

3.2. Isto tako, izvršen je uvid u izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije RH od 6. veljače 2026. iz kojeg je vidljivo da okrivljenik nije prekršajno kažnjavan.

4. Prometni vještak dipl. ing. Igor Jakoplić je u svom nalazu i mišljenju, a nakon što je proučio predmet, naveo da je prilikom štetnog događaja došlo do stražnjeg sudara između dva osobna vozila 6. prosinca 2025. oko 4.25 sati, na kolniku Primorske ulice kod kućnog broja 11 u Zagrebu. U vrijeme nezgode padala je kiša, bila je noć, a mjesto nezgode je bilo dobro osvijetljeno. Kolnik je bio mokar i izveden od asfalta. Promet je bio rijedak. Širina kolnika je iznosila 3,70 metara, kolnik je namijenjen za jedan smjer kretanja od juga prema sjeveru, a sastoji se od jedne prometne trake. Važilo je ograničenje brzine od 40 km/h na temelju postavljenog prometnog znaka. Nezgoda se dogodila na horizontalnoj i pravocrtnoj dionici kolnika koji je s istočne strane omeđen parkirališnim mjestima postavljenim u odnosu na kolnik ukoso pod kutom od oko 50 stupnjeva. Između desne tj. istočne rubne crte kolnika i parkirališnih mjesta je izveden razmak od pola metra. Sa zapadne strane je kolnik omeđen s usporedno postavljenim parkirnim mjestima koja se prekidaju upravo u razini mjesta sudara između ovopredmetnih vozila. Na osobnim vozilu okrivljenika Nissan su nađena oštećenja na stražnjem lijevom dijelu vozila, a oštećen je stražnji branik, poklopac prtljažnika i stražnji lijevi blatobran. Na osobnom vozilu oštećenika Citroën oštećena je desna strana vozila sasvim naprijed, i to prednji branik, prednji poklopac, desno putno svjetlo, prednji desni blatobran, prednji desni kotač i suvozačeva vrata. Vozilo oštećenika je prednjim desnim uglom udarilo u stražnju lijevu polovinu stražnjeg branika vozila okrivljenika, a vozila su u trenutku sudara bila položena pod kutom od oko 50 stupnjeva. Mjesto sudara između vozila se može utvrditi iz međusobnog sudarnog položaja vozila i s obzirom na putanje kretanja vozila prema mjestu sudara. Vozilo oštećenika se kretalo od oko 1 metar od svog desnog ruba kolnika, a za vozilo okrivljenika treba uvažiti putanju kretanja sredinom svog parkirališnog mjesta. Vozilo oštećenika je nakon sudara zatečeno na kolniku, uzdužno odmaknuto od sudarne pozicije za oko 6 metara. Prema intenzitetu nađenih oštećenja na oba vozila i s obzirom na duljinu kuta smirivanja slijedi da je sudarna brzina vozila Citroën iznosila oko 38 km/h. Okrivljeni je od pokretanja vozila vožnjom unazad do mjesta sudara prevalio duljinu puta od oko 2,5 metara. Prema bočnoj dubini oštećenja na vozilu oštećenika i uzdužnoj na vozilu okrivljenika slijedi da je sudarna brzina vozila okrivljenika iznosila 7 do 8 km/h. Dalje se može izračunati da je okrivljeni radnju uključenja s parkirnog mjesta u promet na kolnik započeo prije sudara za oko 2,2 sekunde. Ako bismo uvažili da oštećenik radi alkoholiziranosti do trenutka sudara nije uspio dovesti vozilo u kočeno stanje, tad bi slijedilo da je opasnost mogao uočiti kad se vozilom nalazio odmaknut od mjesta sudara za oko 22 metra. Vozač s prosječnim psihofizičkim sposobnostima bi na toj udaljenosti u kišnim uvjetima uspio zaustaviti vozilo prije ulaska u putanju kretanja vozila okrivljenika pri prethodnom kretanju bilo kojom brzinom koja ne premašuje 40 km/h. Prema prometno-tehničkim kriterijima uzrok nezgode je uključenje okrivljenika s parkirališnog mjesta na kolnik Primorske ulice, a oštećenik je imao mogućnost izbjeći sudar da je raspolagao prosječnim psihofizičkim sposobnostima i da se kretao brzinom unutar dopuštenog raspona.

5. Po završetku dokaznog postupka branitelj je izjavio da neovisno o činjenici što je prema vještačkom nalazu ustanovljeno da je uzrok nezgode uključivanje njegovog branjenika s parkirališnog mjesta na kolnik Primorske ulice, sud bi sa građanskopravnog gledišta svakako trebao uzeti u obzir činjenicu da je oštećenik imao mogućnost izbjeći sudar, što nije učinio te da bi u prekršajnopravnom smislu ovu okolnost trebalo cijeniti za okrivljenika olakotnom, odnosno prilikom donošenja odluke o sankciji tu okolnost uzeti u njegovu korist i sukladno zakonu kaznu ublažiti. Također je naveo da treba uzeti u obzir i to da je njegov branjenik do sada prekršajno nekažnjavan, savjestan vozač kojemu je za profesionalno funkcioniranje vozilo neophodno.

6. Na temelju rezultata provedenog postupka, cijeneći obranu okrivljenika i sve provedene dokaze, kako pojedinačno, tako i njihovoj uzajamnoj povezanosti, te izvršenim uvidom u obavezni prekršajni nalog, sud smatra dokazanim djelo prekršaja koje se okrivljeniku stavlja na teret pa je odlučio kao u izreci ove presude.

6.1. Do ovakvog zaključka sud je došao poklanjajući vjeru nalazu i mišljenju prometnog vještaka dipl. ing. Igora Jakoplića, koji je dan objektivno i po pravilima struke te ga je sud u cijelosti prihvatio, a prema kojem je nedvojbeno utvrđeno da je predmetnu prometnu nesreću izazvao okrivljenik. Naime, iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka proizlazi da prema intenzitetu nađenih oštećenja na oba vozila i s obzirom na duljinu kuta smirivanja slijedi da je sudarna brzina vozila Citroën iznosila oko 38 km/h te da je okrivljenik od pokretanja vozila vožnjom unazad do mjesta sudara prevalio duljinu puta od oko 2,5 metara. Prema bočnoj dubini oštećenja na vozilu oštećenika i uzdužnoj na vozilu okrivljenika slijedi da je sudarna brzina vozila okrivljenika iznosila 7 do 8 km/h. Naveo je da se dalje može izračunati da je okrivljenik radnju uključenja s parkirnog mjesta u promet na kolnik započeo prije sudara za oko 2,2 sekunde. Zaključak je vještaka da je prema prometno-tehničkim kriterijima uzrok nezgode uključenje okrivljenika s parkirališnog mjesta na kolnik Primorske ulice.

6.2. Odredbom članka 45. stavak 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano je da je vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili drugih sličnih površina) dužan propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.

6.3. Slijedom navedenog, sud smatra da je u provedenom postupku nesporno utvrđeno da je okrivljenik radnju uključivanja u promet poduzeo a da nije propustio vozilo registracijske oznake [registarska oznaka] koje se kretalo cestom na koju se uključivao, pri čemu je izazvao prometnu nesreću na način kako je to opisano u izreci ove presude u kojoj je došlo do nastanka materijalne štete, čime je ostvario sva bitna obilježja prekršaja koji mu se stavlja na teret.

6.4. Zbog svega navedenog sud nije prihvatio obranu okrivljenika cijeneći je neuvjerljivom i usmjerenom na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, već je odlučio kao u izreci ove presude.

7. Kod odmjeravanja kazne uzete su u obzir sve okolnosti koje utječu na vrstu i visinu kazne (članak 36. stavak 2. Prekršajnog zakona). Kao olakotno okrivljeniku je cijenjena dosadašnja nekažnjavanost, dok otegotne okolnosti koje bi utjecale da kazna bude stroža nisu utvrđene.

7.1. Cijeneći naprijed navedene okolnosti kao i činjenicu da počinjeni prekršaj nije imao teže posljedice, sud je primjenom odredbe članka 37. Prekršajnog zakona novčanu kaznu ublažio, odnosno okrivljeniku je izrekao novčanu kaznu u označenom iznosu.

7.2. Pri tome je sud uvjerenja da je izrečena novčana kazna primjerena težini počinjenog prekršaja i stupnju prekršajne odgovornosti okrivljenika, kao i njegovim osobnim prilikama, a cijeneći da će se izrečenom novčanom kaznom u konkretnom slučaju u potpunosti postići svrha kažnjavanja.

7.3. Sukladno odredbi članka 152. stavak 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“ broj 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017. i 118/2018.), ako okrivljenik u roku ostavljenom za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, kazna će se smatrati plaćenom u cjelini.

8. Na temelju u izreci citiranih propisa, s obzirom na to da je okrivljenik proglašen krivim, okrivljenik je obavezan naknaditi troškove prekršajnog postupka za prometno vještačenje i izrade skice mjesta događaja te troškove suda u paušalnom iznosu, koji su odmjereni s obzirom na složenost i duljinu trajanja postupka.

9. Ova presuda je pravomoćna.

10. Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

U Zagrebu 14. srpnja 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Ivana Kraljić Ožbolt

Katarina Jurišić

Dostavna naredba:

1. okrivljenik: AĐ, [adresa]

2. branitelj okrivljenika: odvjetnik Zoran Ivanišević, Pod zidom 3, [adresa] Zagreb

3. tužitelj: PU zagrebačka, I. postaja prometne policije

4. spis