Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-2499/2023-41

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ulica Stjepana Radića 10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Benkovcu, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužitelja ad. 1. NM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i ad. 2. DM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oba zastupana po punomoćnici Elmi Predovan, odvjetnici u Benkovcu, protiv tuženika ad. 1. Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupana po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravni odjel, ad. 2. MM. ŽM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad.

3. IM pok. GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik GM pok. ŽM, ad. 4. AM pok. GM, [adresa], kao nasljednik GM pok. ŽM, ad. 5. PM pok. GM, [adresa] kod [adresa], kao nasljednik GM pok. ŽM, ad. 6. EM pok. GM, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao nasljednik GM pok. ŽM, ad. 7. ĆM. GM, [adresa], kao nasljednica GM pok. ŽM, ad. 8. LM pok. N, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kod [adresa], ad. 9. FM, [adresa], ad. 10. SM, [adresa] kod [adresa], tuženici ad. 9. i 10. kao nasljednici HM, ad. 11. KM pok. D, [adresa] i ad. 12. Grada Obrovca, OIB: 65496793357, Obrovac, Trg dr. Franje Tuđmana 1, kao pravni sljednik uknjižene Općine Obrovac, zastupan po Gradonačelniku RM, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon glavne i javne rasprave zaključene 2. srpnja 2026. u prisutnosti punomoćnice tužitelja, na ročištu radi objave presude dana 14. srpnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se prema tuženoj Republici Hrvatskoj da su tužitelji JM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 113 m2, koja će temeljem geodetskog elaborata TM dipl. Ing. geod. broj 10/2022 od 9.2.2022. god. nastati od matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je tužena dužna priznati i trpjeti da tužitelji glasom ove presude navedenu nekretninu uknjiže na svoje ime svaki za po ½ dijela, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti iste.

II. Utvrđuje se prema tuženicima ad2) do ad11) da su tužitelji JM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 95 m2 koja će nastati od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 271 m2 koja će nastati od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 506 m2 koja će nastati od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 767 m2 koja će nastati od čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve temeljem geodetskog elaborata TM dipl. Ing. geod. broj 10/2022 od 9.2.2022. god., što su tuženici dužni priznati i trpjeti da tužitelji glasom ove presude navedene nekretnine uknjiže na svoje ime svaki za po ½ dijela, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti iste.

III. Utvrđuje se prema tuženiku Gradu Obrovcu, OIB: 65496793357, kao pravnom slijedniku uknjižene Općine Obrovac, da su tužitelji JM, OIB: [osobni identifikacijski broj] i DM, OIB: [osobni identifikacijski broj] stekli valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 4 m2, koja će temeljem geodetskog elaborata TM dipl. Ing. geod. broj 10/2022 od 9.2.2022. god. nastati od matične čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je tuženik Grad Obrovac dužan priznati i trpjeti da tužitelji glasom ove presude navedenu nekretninu uknjiže na svoje ime svaki za po ½ dijela, sve u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti iste.

Obrazloženje

1. Tužitelji navode da su posjednici i vanknjižni vlasnici nekretnina katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] površine 113 m2, čest. zem. [katastarska čestica] površine 4 m2, čest. zem. [katastarska čestica] površine 95 m2, čest. zem. [katastarska čestica] površine 271 m2, čest. zem. [katastarska čestica] površine 506 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 767 m2 sve k. o. [katastarska općina] koje čine jedinstvenu cjelinu, u naravi oranicu koju su tužitelji kupili od ranijeg vlasnika MM iz [adresa], temeljem ugovora o kupoprodaji nekretnina OV-838/2022 od 27.1.2022. Navode da je sve naprijed označene nekretnine prodavatelj MM stekao nasljeđivanjem iza svojeg oca ŽM i u diobi sa braćom FM i LM, te sestrom HM, temeljem ugovora o diobi nekretnina OV-316 od 4.4.2011., odnosno OV-399 od 18.4.2011. Međutim, tek naknadno prilikom prodaje predmetnih nekretnina tužiteljima kada su isti angažirali geometra utvrđeno je kako predmetni kompleks zemljišta čine dijelovi svih naprijed navedenih katastarskih čestica, no, bez obzira na to, nesporno je prodavatelju prilikom diobe nekretnina sa braćom i sestrom pripao cijeli komad zemlje pa tako i pored izričito navedene čest. zem. [katastarska čestica], sve ostale, pa i predmetne, obzirom da sve zajedno čine jedinstvenu cjelinu, ograđenu oranicu. Navedene nekretnine još je otac prodavatelja ŽM ogradio suhozidom i žicom, te ju je mirno i nesmetano obrađivao na način da je na istoj sijao različite poljoprivredne kulture. Ističe da su predmetne nekretnine u dugogodišnjem mirnom i nesmetanom posjedu prodavatelja i njegove obitelji, a od izvršene kupoprodaje u posjedu tužitelja koji sada žele izvršiti uknjižbu prava vlasništva na svoje ime zbog čega ustaju ovom tužbom i predlažu da Naslovni sud nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom će prihvatiti tužbenih zahtjev.

2. U odgovoru na tužbu tuženica Republika Hrvatska protivi se tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu te predlaže isti u cijelosti odbiti kao neosnovan. Navodi, da je iz dostavljene dokumentacije razvidno da tužitelji, pa tako niti njihovi prednici nikada nisu bili u posjedu predmetnih nekretnina. Osobito se ističe da predmetne nekretnine nisu bile niti predmetnom Ugovora o diobi koji je zaključen 2011. a samim time niti ostavinskog postupka iza smrti ŽM, pa tako sama činjenica što je Ugovorom o kupoprodaji nekretnina koji je zaključen 2022. između MM pok. ŽM i ovdje tužitelja je bespredmetna, budući je jasno da nitko na drugoga ne može prenijeti više prava nego što ga i sam ima. Tuženica ističe kako je nekretnina oznake 1648 k. o. [katastarska općina] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] kao vlasništvo Republike Hrvatske, javno vodno dobro i ista u naravi predstavlja potok ukupne površine 3715 m2, PPR park prirode te da ista sukladno čl. 9. Zakona o vodama predstavlja javno vodno dobro. Tuženica ističe kako navedena nekretnina u naravi predstavlja potok, odnosno desni pritok rijeke Zrmanje slijedom čega, a imajući u vidu sve naprijed citirane zakonske odredbe na navedenoj nekretnini nije moguće stjecanje prava vlasništva. Kao dokaz svojih tvrdnji iz tužbe tužitelji nisu dostavili dokumentaciju kojom bi dokazali osnovanost svojih navoda slijedom čega se predlaže sudu odbiti tužbeni zahtjev tužitelja uz naknadu parničnog troška tuženici.

3. Privremeni zastupnik tuženika ad. 6. EM i ad. 7. ĆM opreza radi protivio se tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, sve dok tužitelj ne dokaže osnovanost istog.

4. Ostali tuženici se nisu očitovali na tužbu u ovom postupku u ostavljenom roku za odgovor na tužbu.

5. U dokaznom je postupku sud proveo uviđaj na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka Dražena Torbarine, ing. geodeta i Tomislava Ćurka, geodeta iz GEO LESI j.d.o.o. Zadar, pročitao i izvršio uvid u izvatke iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina] (l.s. 4-8), ugovor o kupoprodaji nekretnina sklopljen između MM kao prodavatelja i JM TM i VM kao kupaca (l.s. 9-11), skicu mjerenja (l.s. 12-13), ugovor o diobi nekretnina sklopljen između MM, ZM, HM i CM od 18. ožujka 2011., potvrđenog od Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, Službe za opću upravu, Ispostava Obrovac, Ov. broj: 316 od 4. travnja 2011. i Ureda državne uprave u Zadarskoj županiji, Službe za opću upravu, Ispostava Obrovac, Ov. broj: 399 od 18. travnja 2011. (l.s. 14-17), geodetski elaborat potvrđen od DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostave za katastar nekretnina Obrovac, klasa: 932-06/22-02/14, urbroj. 541-24-05-01/3-22-3 od 1. ožujka 2022. (l.s. 18-49), prijepis posjedovnog lista broj 18, 75, 213, 226 i 238, sve k. o. [katastarska općina] (l.s. 50-57), povijest promjena na katastarskim česticama izdana od DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Ispostave za katastar nekretnina Obrovac, klasa: 930-04/23-05/21, urbroj: 541-24-05-1/4-23-2 od 10. srpnja 2023. (l.s. 118-123), rješenje Općinskog suda u Benkovcu, Stalne službe u Obrovcu posl. broj: Pol. 141/11 od 16. rujna 2011. (l.s. 124), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Obrovcu posl. br. O-12/84 iza smrti ŽM (l.s. 126-127).

6. Tužbeni zahtjev je osnovan.

7. Predmet ovog postupka je zahtjev tužitelja radi utvrđenja prava vlasništva na utuženim nekretninama na temelju Ugovora o kupoprodaji nekretnina sklopljenog sa MM, kao i zahtjev za trpljenje uknjižbe prava vlasništva u korist tužitelja.

8. Pasivna legitimacija tuženika je utvrđena na temelju izvadaka iz zemljišne knjige (l.s. 5-9), iz kojih je razvidno da su tuženici upisani zk vlasnici utuženih nekretnina.

9. Neposrednim opažanjem na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka geodetske struke Dražena Torbarine i Tomislava Ćurka iz firme GEO LESI j.d.o.o. iz Zadra, utvrđeno je da predmetna nekretnina u naravi čini uređenu ledinu, omeđenu sa svih strana starim suhozidima širokim cca oko pola metra i visine oko cca 1 metar. Sukladno priloženom geodetskom elaboratu predparcelacije opisana nekretnina čini k.č.br. za cijelo u k. o. [katastarska općina]: 1648/2, 1424/2, 1428/2, 1423/4, 1423/5 i 1423/6. Predmetna matična čest. 1648, a u geodetskom elaboratu čest. 1648/2 po katastarskom planu predstavlja javni put, međutim u naravi to nije javni put pošto je isti izmješten u naravi asfaltiran u sjeverozapad u odnosu na ovu opisanu ograđenu cjelinu. Za predmetno područje katastarski plan star je 140 godina, nastao za vrijeme austrougarske tako da nije čudno da tada ucrtani katastarski putevi nakon 140 godina ne odgovaraju položajno stvarnim asfaltiranim javnim putevima. Također je utvrđeno na terenu da novonastala k.č.br. iz priloženog geodetskog elaborata oznake čest. 1428/2 po katastarskom planu čini dio potoka „Plaka“ međutim, potok je u naravi sjeverozapadno na terenu te ova danas opisana cjelina ograđena suhozidima ni na koji način ne zadire u javnu asfaltnu cestu ni potok, a omeđena je od puta starim suhozidom.

10. Iz prijepisa posjedovnog lista broj 18 k. o. [katastarska općina], slijedi da su k. č. br. [katastarska čestica], oranica površine 1701 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], oranica površine 2632 m2 upisane u korist CM pok. N, MM. ŽM, ZM. ŽM i HM.

11. Iz prijepisa posjedovnog lista broj 75 k. o. [katastarska općina], slijedi da je k. č. br. [katastarska čestica], pašnjak površine 1273 m2 upisana u korist Općine Obrovac.

12. Iz prijepisa posjedovnog lista broj 213 k. o. [katastarska općina], slijedi da je k. č. br. [katastarska čestica], potok površine 3715 m2 upisana u korist Republike Hrvatske Javnog vodnog dobra.

13. Iz prijepisa posjedovnog lista broj 226 k. o. [katastarska općina], slijedi da je k. č. br. [katastarska čestica], oranica površine 1773 m 2 upisana u korist KM.

14. Iz prijepisa posjedovnog lista broj 238 k. o. [katastarska općina], slijedi da je k. č. br. [katastarska čestica], oranica površine 1244 m2 upisana u korist MM pok. ŽM.

15. Iz sadržaja povijesti posjedovanja slijedi da su k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] od revizije posjedovnog stanja iz 1948. bile upisane na ŽM iz [adresa] za cijelo.

15.1. Iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti ŽM pok. FM (koje je prilog povijesti posjedovanja), proizlazi da su njegovim nasljednicima na ostavinskom imovini proglašeni supruga ČM, sinovi ZM i MM te unuk ZM LM.

15.2. Iz rješenja Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Obrovcu posl. broj:

Pol. 141/11 proizlazi da je MM pok. ŽM dopušteno polaganje isprava radi stjecanja prava vlasništva na č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u naravi oranica površine 1244 m2 za cijelo.

16. Iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između MM kao prodavatelja i OM i VM kao kupaca, slijedi da je prodavatelj prodao, a kupci kupili oranicu – dio č. zem. [katastarska čestica] površine 95 m2, dio č. zem. [katastarska čestica] površine 113 m2, dio č. zem. [katastarska čestica] površine 4 m2, dio č. zem. [katastarska čestica] površine 271 m2, dio č. zem. [katastarska čestica] površine 506 m2 i dio č. zem. [katastarska čestica] površine 767 m2, sve k. o. [katastarska općina].

17. Svjedok UM, rođen 1948. u [adresa], iskazao je da je susjed tužitelja i oduvijek živi u [adresa], pa mu je tako poznato da su JM i KM predmetnu nekretninu stekli prije tri lili četiri godine kupoprodajom od MM, a to je bilo još od njegova djeda FM, zatim oca ŽM. On da je u blizini ove nekretnine i tako zna da su se nasljednici dogovorili i da je ova nekretnina pripala MM. Nekretnina u naravi predstavlja oranicu, tu se nekada sadio krumpir, grah, a nekretnina je i ograđena suhozidom, a to da ne pamti niti Radin otac, vjerojatno ima više od 200 godina od kad je to ograđeno. Nije čuo da bi ikad itko smetao i osporavao vlasništvo MM, a niti tužiteljima. Istaknuo je da preko predmetne nekretnine nikada nije prolazio put. Naveo je da je poznavao Stevanovog oca koji je živio oko 90 godina, a umro je negdje 1958./1959., a nekretninu su obrađivali i ŽM i njegov otac.

18. Svjedok ŠM, rođen 1964. u Bilišanima, iskazao je da mu je poznato da JM i KM u [adresa] imaju nekretninu koju su kupili od MM. Zna da su MM i njegov otac ŽM i djed FM obrađivali nekretninu tako što su sadili grah, krumpir i druge povrtne kulture. Zna da su se nasljednici dijelili među sobom i među njima nikad nije bilo sporova, a ova predmetna da je pripala MM. Zna da je nekretnina ograđena suhozidom a ne zna kada. Za put i potok je naveo da nikad nije prolazio kroz predmetnu nekretninu. Naveo je da ovo sve zna jer u blizini ima i svoju nekretninu, a [adresa] da su malo mjesto i da oni sve znaju vezano za nekretnine.

19. Sud je iskaze svjedoka ocijenio vjerodostojnim, jer su međusobno suglasni i uvjerljivi, a radi se o susjedima koji imaju neposredna saznanja, te u svojim iskazima potvrđuju dugogodišnji, miran i nesmetan posjed predmetne nekretnine od strane tužitelja i njihovih pravnih prednika. Iskazi svjedoka podudaraju se s utvrđenjima s očevida i geodetskog elaborata, iz kojih proizlazi da predmetne nekretnine u naravi čine jednu uređenu ledinu, omeđenu sa svih strana starim suhozidima. Zaključno je utvrđeno da predmetna nekretnina na terenu ni na koji način ne zadire u javnu asfaltnu cestu, niti potok.

20. Nakon provedenog dokaznog postupka, utvrđeno je da je predmetna nekretnina bila u posjedniku prednika tužitelja, te da tužitelje i njegove prednike nitko nije ometao u posjedu i korištenju predmetne nekretnine, s time da je utužena nekretnina na tužitelje prešla kupoprodajom.

21. Prema čl. 114. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) vlasništvo se može steći na temelju pravnog posla, odluke suda ili druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona. Pravo vlasništva smatra se stečenim kada su ispunjene sve zakonske pretpostavke.

22. Odredba članka 18. stavak 5. ZV-a propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

23. Odredba članka 159. stavka 2. ZV-a propisuje da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a ako je posjed barem pošten, protekom dvadeset godina. Prema stavku 4. istog članka, samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, županija, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čiji je posjed zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, stječe vlasništvo dosjelošću nakon proteka dvostrukog vremena u odnosu na rokove iz stavaka 2. i 3., odnosno dvadeset godina za zakonit, istinit i pošten posjed te četrdeset godina ako je posjed barem pošten.

24. Prema tome, kako je u postupku utvrđeno da su prednici tužitelja bili u mirnom i nesmetanom posjedu utužene nekretnine, i to preko 100 godina, to su isti vlasništvo stekli dosjelošću, a koje pravo je potom kupoprodajom prešlo na tužitelje, radi čega je na temelju odredbe članka 115. ZV-a prihvaćen kao osnovan tužbeni zahtjev.

25. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

26. Odluka o trošku je izostala jer nije postavljen zahtjev za naknadom troškova postupka.

Benkovac, 14. srpnja 2026.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

1. Punomoćnica tužitelja, Elma Predovan, odvjetnica u Benkovcu

2. ODO u Zadru, Građansko-upravni odjel

3. Tuženici ad. 6. EM i ad. 7. ĆM – po privremenom zastupniku Zvonimiru Vrkiću, odvjetnik u Benkovcu

4. MM, [adresa]

5. IM, Muškovci, M 3

6. KM, [adresa]

7. Grad Obrovac, Obrovac, Trg dr. Franje Tuđmana 1

8. Tuženici: ad.4. AM, ad. 5. PM, ad. 8. LM, ad. 9. ĐM i ad. 10. SM – po zastupniku za primanje pismena Zvonimiru Vrkiću, odvj. u Benkovcu