REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PULI-POLA

Kranjčevićeva 8

52 100 Pula

Poslovni broj Psp-12/2025-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli-Pola, po sutkinji Ani Brgles Keser, u pravnoj stvari 1. ŠV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], 2. ĐV iz [adresa], A-8600 Kapfenberg OIB [osobni identifikacijski broj], oboje zastupani po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Pajić & Pajić j.t.d., odvjetnicima u Puli, protiv tuženika JV iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Ranko Đokić, odvjetnik u Puli, zbog smetanja posjeda, nakon glavne rasprave zaključene 26. svibnja 2026. u prisutnosti tužitelja ĐV i punomoćnika UV te tuženika, **.**.2026. objavio i

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da je tuženik JV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], 52 215 Vodnjan smetao tužitelje AV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], A- [adresa] i SV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], A-8600, Republika Austrija u posljednjem faktičnom i mirnom posjedu prava prolaza i provoza preko nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica površine 55 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kojim prolazom i provozom su tužitelji sve do dana 5. veljače 2025. godine ostvarivali putni pravac sa nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište, stambena zgrada, Fažana, Ulica – Via Antonio Smareglia 7, ukupne površine 906 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], preko nekretnina označenih kao k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] sve do javnog puta – nekretnine označene kao k. č. br.: [katastarska čestica], u naravi put površine 431 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to na način što je tuženik bespravno i bez pristanka tužitelja na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] parkirao kamion Scania Super G400, registarskih oznaka [registarska oznaka], na te nekretnine odložio veliki komad betona i veći broj cigli, razrovao te nekretnine te ih u cijelosti ogradio žičanom ogradom, čime je tužitelje u potpunosti isključio od dotadašnjeg posjeda prava prolaza, provoza i mogućnosti njegovog korištenja pa se tuženiku nalaže da ukloni veliki komad betona, veći broj cigli i žičanu ogradu kao i da poravna razrovanu nekretninu, tj. da se sve vrati u prvobitno stanje kakvo je bilo prije čina smetanja, u roku od 8 (osam) dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, a tuženiku se zabranjuje ubuduće takvo i slično postupanje, pod prijetnjom novčane kazne.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te u dijelu u kojem predlaže naložiti tuženiku uklanjanje kamiona Scania Super G400, registarskih oznaka [registarska oznaka] i zaprijetiti mu izricanjem novčane kazne u slučaju ponovnog smetanja.

III. Obustavlja se postupak osiguranja predloženom privremenom mjerom.

IV. Nalaže se tuženiku JV, OIB [osobni identifikacijski broj], da naknadi tužiteljima ŠV, OIB [osobni identifikacijski broj] i ĐV OIB [osobni identifikacijski broj], parnične troškove postupka isplatom iznosa od 1.730,01 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 13. srpnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 8 dana.

V. Odbija se zahtjev tuženika za naknadu troškova postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelji su 28. veljače 2025. podnijeli protiv tuženika tužbu zbog smetanja posjeda. U tužbi navode da je I. tužitelj vlasnik te kvalificirani i miran posjednik 9. suvlasničkog dijela 1720/10000 etažno vlasništvo (E-2), stana u prizemlju, dok je II. tužitelj vlasnik te kvalificirani i miran posjednik 10. suvlasničkog dijela 1811/10000 etažno vlasništvo (E-3), stana u prizemlju zgrade sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Tuženik je vlasnik susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica površine 55 m2, k. o. [katastarska općina]. Nekretnina tuženika nalazi se između nekretnine tužitelja te javnog puta na k. č. br. [katastarska čestica], u naravi put površine 431 m2, k. o. [katastarska općina] koji je u vlasništvu Općine Fažana. U skladu s Planom posebnih dijelova zgrade, br. elaborata: 062/062/20 Igma inženjering d.o.o. iz rujna 2020., do nekretnina u vlasništvu i posjedu tužitelja se pristupa preko nekretnine tuženika do javnog puta. Takav pristup nikad nije bio sporan od kad je zgrada sagrađena prije 4, 5 godina. U prosjeku, tužitelji (koji žive u [adresa]) dolaze u Fažanu svaka dva tjedna te im nitko nikada nije osporavao ili onemogućavao pristup nekretninama u njihovu vlasništvu i posjedu. Međutim, kada je II. tužitelj 4. veljače 2025. u večernjim satima stigao u Fažanu, vidio je parkirani kamion Scania Super G400, registarskih oznaka [registarska oznaka] na nekretnini tuženika. Iako je taj kamion u većoj mjeri onemogućavao prohodnost prolaska, tuženik je ipak uspio parkirati svoje vozilo na svom parkingu na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Sljedećeg jutra, 5. veljače 2025. i sam tuženik je bio na toj nekretnini te je bijelim pijeskom (ili vapnom) označio međe svoje nekretnine i sam preparkirao sporni kamion tako da u potpunosti onemogući pristup vozila na nekretninu k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Kako sad II. tuženik nije mogao izaći svojim vozilom s te nekretnine na javni put, telefonskim putem je kontaktirao tuženika da pomakne kamion kako bi II. tužitelj svojim vozilom izašao na javni put, što je tuženik i učinio. Tuženik je potom vratio kamion na početni položaj. Narednog dana, 6. veljače 2025., tuženik je bagerom izrovao preostali dio svoje nekretnine, na istu odložio veliki komad betona i veći broj cigli te istu u cijelosti ogradio žičanom ogradom. I. tužitelj je iz Austrije stigao u Fažanu 8. veljače 2025. Susjeda ČV su u svoj stan (E-5) vratila 9. veljače 2025., nakon dva tjedna provedenog na godišnjem odmoru u Španjolskoj. Tužitelji smatraju da je tuženik ogradio i dio susjedne nekretnine označene kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi oranica površine 44 m2, k. o. [katastarska općina], u vlasništvu LV pa će ovom tužbom opreza radi obuhvatiti i tu nekretninu. Tužitelji će po provođenju geodetskom vještačenja zatim urediti svoj tužbeni zahtjev. Predlažu da sud rješenje utvrdi da je tuženik smetao tužitelje u posljednjem faktičnom i mirnom posjedu prava prolaza i provoza preko nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], kojim prolazom i provozom su tužitelji sve do 5. veljače 2025. ostvarivali putni pravac s nekretnine k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], preko nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] sve do javnog puta na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], na način da je bespravno i bez pristanka tužitelja na nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] parkirao kamion Scania Super G400, registarskih oznaka [registarska oznaka], na te nekretnine odložio veliki komad betona i veći broj cigli, razrovao te nekretnine te ih u cijelosti ogradio žičanom ogradom, sve kako je prikazano na Preglednoj skici čime je tužitelje u potpunosti isključio od dotadašnjeg posjeda prava prolaza, provoza i mogućnosti njegovog korištenja pa predlaže da se tuženiku nalaže da ukloni bespravno parkirani kamion Scania Super G400, registarskih oznaka [registarska oznaka], veliki komad betona, veći broj cigli i žičanu ogradu kao i da poravna razrovanu nekretninu, tj. da se sve vrati u prvobitno stanje kakvo je bilo prije čina smetanja, u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja, a tuženiku se zabranjuje ubuduće takvo i slično postupanje.

2. U odgovoru na tužbu tuženik osporava tužbeni zahtjev tužitelja. Ističe prigovor prekluzije za posjedovnu zaštitu, u vezi s čime osporava navode tužitelja o trenutku saznanja za čine smetanja i počinitelja, s obzirom da je tuženik više puta upozorio tužitelje i ostale suvlasnike kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] da se ne smiju služiti njegovom nekretninom kao prolazom i u tome ih prethodno onemogućio. Tužitelji nisu imali miran posjed služnosti prolaza niti su ga mogli steći eventualnim vršenjem prolaska mimo znanja tuženika, posebice imajući u vidu da je preko nekretnine tuženika ustanovljena služnost isključivo u cilju polaganja i održavanja instalacija za nekretninu tužitelja (Z- 29625/2018), ne i u cilju prolaza. U tom smislu ukazuje se da se posjed stvarne služnosti ne stječe samim vršenjem, već je potrebno da se sadržaj služnosti vrši uz znanje posjednika druge nekretnine (odluka ŽS Šibenik broj Gž-454/03 od 30.06.2003.). Također, eventualni prolaz koji bi pojedincima početno bio omogućen iz usluge (vezan dakle uz osobu, a ne nekretninu), ne može imati značaj stjecanja posjeda stvarne služnosti, s obzirom da nepravilna služnost, kao ni svaka osobna služnost, ne može biti predmetom posjedovanja (ŽS Rijeka Gž-762/97 od 08.04.1997; VSH Gzz-10/87 od 24.02.1988.) Tuženik je vlasnik i posjednik nekretnine kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dok je vlasnik i posjednik kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] CV, koji je bio je prisutan prilikom postavljanja ograde, koja je postavljena unutar geodetskih oznaka („piketa”) kojima su označene međe i na koje je tuženiku ukazao sam CV. Slijedom navedenog, ističe se i prigovor promašene pasivne legitimacije. Ograda se nalazi u cijelosti unutar nekretnine tuženika i predstavlja „vlastitu ogradu” koju je tuženiku dopušteno postaviti na temelju zakona (čl.102. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima-ZVDSP). Stoga, takvo postupanje tuženika, u smislu članka 20. st. 4 ZVDSP-a, ni ne može predstavljati samovlasno smetanje posjeda. Kamion nije parkiran bespravno, niti je sudsko utvrđenje takve činjenice moguće, posebice kraj okolnosti da se kamion nalazio u cijelosti unutar nekretnine tuženika. Također, na nekretnini tuženika ne nalaze se ni beton ni cigle na koji ukazuju tužitelji. Tužitelji imaju osiguran kolni pristup ka svojoj nekretnini (kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) preko nekretnine suvlasnika LV kč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], sve sukladno pravomoćnoj građevinskoj dozvoli. Stoga, tužitelji ne mogu izvlačiti korist, na štetu tuženikove nekretnine, vlastitim postupanjima koja su protivna izdanim aktima o građenju, odnosno promjenom stanja na terenu koje je u suprotnosti s izdanim dozvolama. Zahtjev i čini tuženika usmjereni ka poštivanju onoga što je utvrđeno pravomoćnom građevinskom dozvolom ne mogu imati značaj samovlasnog smetanja (čl. 20. st. 4 ZVDSP-a). Konačno, tuženik ukazuje da „prijetnja novčanom kaznom” ne može ni formalno biti sastavni dio tužbenog zahtjeva, s obzirom da to spada u domenu ovršnog postupka i ovršnog suda. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev ili odbaci tužbu tužitelja u cijelosti.

3. U tijeku ovog postupka pročitan je zk izvadak, povijesni izvadak, slika s Geoportala, elaborat odnosno plan posebnih dijelova zgrade društva Igna, pregledavaju se fotografije s lista 25 do 32 spisa, svi zk izvatci, fotografije s lista 61,62, 64-70 spisa, projekt Igna s lista 94 spisa, zapisnik s uviđaja, nalaz i mišljenje vještakinje Milke Kosanović, iskazi svjedoka ČV i CV, iskaz tužitelja ĐV i tuženika, spis Upravnog odjela za prostorno uređenje Grada Pule (iza spisa), u postupcima izdavanje građevinske i uporabne dozvole te etažiranja, kao i sva druga dokumentacija priležeća spisu.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, sud je, u skladu s odredbom članka 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje: ZPP), utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja u većem dijelu osnovan.

5. Tužitelji dakle u ovoj parnici zahtijevaju zaštitu posjeda prava stvarne služnosti staze i kolnika preko k. č. br. [katastarska čestica] (i k. č. br. [katastarska čestica]) k. o. [katastarska općina], a u korist nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj se nalazi zgrada u kojoj tužitelji imaju stanove. Tužitelji tvrde da su smetani u pravu prolaza i provoza preko nekretnine tuženika koja se nalazi između javne ceste i njihove zgrade.

6. Prema članku 21. stavku 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pravima („Narodne novine“ broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 143/12., 152/14., dalje: ZVDSP) koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo ima pravo na zaštitu posjeda. To pravo prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (članak 21. stavak 3. ZVDSP-a). Sud pruža posjedovnu zaštitu prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu (članak 22. stavak 2. ZVDSP-a).

7. Posjed prava stvarne služnosti predstavlja (članak 10. stavak 5. ZVDSP-a) razmjerno trajnu faktičnu vlast posjednika jedne nekretnine kao povlasne koja se sastoji u faktičnom izvršavanju sadržaja prava stvarne služnosti glede neke tuđe nekretnine kao poslužne.

7.1. Člankom 188. stavkom 3. ZVDSP-a kao moguće služnosti puta predviđeno je pravo staze, pravo progoniti stoku i pravo kolnika na poslužnoj nekretnini. Člankom 190. stavkom 1. ZVDSP-a propisano je da pravo staze podrazumijeva ovlaštenje vlasnika povlasne nekretnine hodati tom stazom te tako k sebi puštati druge ljude, a pravo kolnika znači ovlaštenje voziti se po poslužnoj nekretnini jednom ili više zaprega, motornim vozilom i biciklom. Prema stavku 2. istoga članka, pravo hodati stazom ne obuhvaća ovlast voziti se biciklom, a ni gurati bicikl po poslužnoj nekretnini.

8. Uzimajući u obzir citirane zakonske odredbe relevantne u ovoj parnici, utvrđeno je da između stranaka nije sporno:

- da su tužitelji vlasnici stanova u zgradi sagrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je tuženik vlasnik susjedne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da se nekretnina tuženika k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi između nekretnine tužitelja i javnog puta na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

- da je tuženik svoju nekretninu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] omeđenio postavljanjem žičane ograde te da je na toj nekretnini parkirao kamion registarskih oznaka [registarska oznaka] koji je u vlasništvu njegove firme na način da je time onemogućio pristupanje dvorištu zgrade u kojoj tužitelji imaju stanove,

- da je tuženik nakon podnošenja tužbe predmetni kamion pomaknuo,

- da je žičanu ogradu pomaknuo i pobacao susjed HV.

8.1. Navedene činjenice proizlaze iz dokaza dostavljenih u spis i to osobito vlasničkih listova te fotografija, a tuženik je izričito potvrdio da je on izvršio čin smetanja (iako smatrajući da time ne smeta posjed prava tužitelja).

9. Između stranaka je isprva jedino sporno bilo posljednje posjedovno stanje odnosno jesu li tužitelji smetani u posjedu prava stvarne služnosti, s obzirom da je navedeno tuženik osporio. Međutim, tuženik navedeno paušalno osporava pri tom se uglavnom referirajući na pravo na posjed upirujući na to da tužitelji prema građevinskoj dozvoli trebaju svojoj nekretnini pristupiti drugim putem. U konačnici je tuženik priznao navedenu okolnost posjedovanja u svom iskazu izričito navodeći da su tužitelji prolazili po toj čestici i koristili istu kao pristup svom dvorištu.

10. Uz to, ovaj je sud utvrdio iz u tom dijelu sukladnih iskaza svih saslušanih svjedoka i stranaka, da tužitelji prolaze i provoze se po nekretnini tuženika otkad je zgrada sagrađena, kao i da je ovaj čin smetanja tog posjeda prava stvarne služnosti posljedica određenih drugih nedefiniranih odnosa stranaka i svjedoka CV. Njihovi su iskazi vjerodostojni, jer su iskazivali uvjerljivo, jasno i sigurno, ne upadajući u kontradikcije.

11. Dakle, tuženik ne osporava niti čin smetanja, a u konačnici niti ranije posjedovno stanje. U tom smislu valja istaknuti da je sukladno članku 20. stavku 1. ZVDSP-a samovlast zabranjena, a odredbom stavka 2. istoga članka propisano je da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed.

12. Slijedom navedenog, ovaj je sud utvrdio da je čin parkiranja kamiona i ograđivanja nekretnine predstavlja samovlasno isključenje dotadašnjih posjednika prava stvarne služnosti prolaza i provoza jer je time tuženik potpuno onemogućio izvršavanje sadržaja toga prava. Stoga je, na temelju odredbe članka 22. ZVDSP-a, odlučeno kao u točki I izreke rješenja.

12.1. Međutim, odbijen je dio tužbenog zahtjeva tužitelja kojim tužitelji predlažu da se tuženiku naloži uklanjanje kamiona jer je utvrđeno da je tuženik predmetni kamion tijekom ovog postupka uklonio. U preostalom dijelu, kondemnatorni zahtjev tužitelja je osnovan te je naloženo tuženiku da ukloni sav drugi materijal zatečen na uviđaju. Također je tuženiku zabranjeno da na isti ili sličan način ponovno ometa posjed prava stvarne služnosti tužitelja. Pri tom nije prihvaćen dio zahtjeva kojim se tuženiku, u slučaju ponovnog smetanja, prijeti izricanjem novčane kazne, s obzirom da odredbom članka 22. stavka 1. ZVDSP-a takav vid zaštite nije propisan niti dopušten.

12.2. Napominje se da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, iz nalaza i mišljenja vještaka mjernične struke Milke Kosanović, koji je vještakinja izradila nakon sudskog uviđaja, utvrđeno je da je mjesto smetanja bilo isključivo na tuženikovoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Vještakinja je nalaz i mišljenje sačinila objektivno i stručno te na isto stranke nisu imale primjedbi. S obzirom na navedeno i kako tužitelji nisu specificirali tužbeni zahtjev nakon nalaza i mišljenja i u skladu s istim, sud je u tom dijelu zahtjev tužitelja odbio.

13. Napominje se da navodi tuženika o tome koji je pristupni put nekretnini tužitelja predviđen građevinskom dozvolom nisu relevantni u ovoj posjednoj parnici i odnose se na pravo na posjed o kojem se u ovakavoj parnici ne raspravlja. S obzirom da je odredbom članka 22. ZVDSP-a predviđena mogućnost sudske zaštite oduzetog posjeda te da je odredbom članka 441. ZPP-a točno određeno da se u takvom sudskom postupku utvrđuju isključivo činjenica posljednjeg stanja posjeda i čin smetanja, predmetni su navodi tuženika irelevantni.

14. Preostali dokazi nisu posebno cijenjeni s obzirom da relevantne činjenice između stranaka nisu u konačnici bile sporne pa navedeno nije bilo potrebno.

15. S obzirom da su tužitelji povukli prijedlog za osiguranje donošenjem privremene mjere, sud je u točki III izreke, na temelju članka 40. stavka 2. u vezi s člankom 290.

Ovršnog zakona, obustavio predmetni postupak.

16. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 5. ZPP-a i na odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23, dalje: Tarifa), uzimajući u obzir da tužitelji nisu uspjeli samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troškovi.

16.1. Tužiteljima je priznata jednokratna nagrada u visini od 250 bodova (Tbr.7.t.2. Tarife) za prvostupanjski postupak te nagrada za petu radnju od 50 bodova (Tbr.7.t.2.2.), na što valja primijeniti vrijednost boda (Tbr.54. Tarife), uvećanje za zastupanje dvije stranke (Tbr.40. Tarife) i PDV od 25% (Tbr.46. Tarife). Tužiteljima je po osnovi zastupanja priznata nagrada u iznosu koji je zatražen 809,35 eura. Uz to tužiteljima je priznat trošak sudske pristojbe na tužbu i ovo rješenje po 26,54 eura te utrošeni predujam za vještačenje u iznosu od 867,58 eura.

16.2. Slijedom navedenog, ukupan parnični trošak koji je dosuđen tužiteljima iznosi 1.730,01 eura te je naloženo tuženiku da navedeni iznos zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od donošenja rješenja 13. srpnja 2026. do isplate, sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP-a, naknadi tužiteljima.

17. Posljedično, u cijelosti je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troškova ovog postupka.

U Puli 13. srpnja 2026.

Sutkinja

Ana Brgles Keser

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu, u tri istovjetna primjera, u roku od petnaest (15) dana od dana ročišta za objavu za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa rješenja za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

Dna:

1. Tužiteljima po pun. uz R/ pristojba na ovo rješenje

2. Tuženiku po pun.