Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-648/2024-25

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli u pravnoj stvari tužitelja ŠB s [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupaju odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Darija Silov i Ivan Milin u Šibeniku, Stjepana Radića 31/II, protiv tuženice Republike Hrvatske koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo Građansko-upravni odjel u Šibeniku, Stjepana Radića 81, radi uknjižbe prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 23. lipnja 2026. godine u nazočnosti tužitelja sa punomoćnicom Darijom Silov, odvjetnicom u Šibeniku i zamjenicom zakonskog zastupnika tuženice, DB, više savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu Građansko-upravnom odjelu Šibenik, a na ročištu objave odluke dana 13. srpnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

Ovlašćuje se tužitelj ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj], temeljem ove presude izvršiti izbris dosadašnjeg upisa sa nekretnine katastarski označene kao kat. čest. br. [katastarska čestica] (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina] s imena Republika Hrvatska, uz istovremeni upis prava vlasništva na navedenoj nekretnini na ime: ŠB, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], za cijelo.

Obrazloženje

1. Tužitelj ŠB je u tužbi i na ročištima naveo da je vlasnik čest. br. 376/133 K. O. [katastarska općina].

2. Pravo vlasništva tužitelja na predmetnoj nekretnini, utvrđeno je pravomoćnom presudom Općinskog suda u Šibeniku broj P-700/74 od 10. prosinca 1974. godine. Naime, citiranom presudom je utvrđeno da je tužitelj vlasnik čest. br. 376/133 (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina].

3. U međuvremenu zemljišnoknjižno stanje navedene nekretnine se promijenilo, te tužitelj presudu Općinskog suda u Šibeniku br. P-700/74 od 10. prosinca 1974. godine, ne može provesti kroz zemljišne knjige suda, kako bi se uknjižio kao vlasnik čest. br. 376/133 (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina].

4. U zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Šibeniku, na čest. br. 376/133 (Z. U. [broj ZK uloška]) K. O. [katastarska općina], kao vlasnik uknjižena je tuženica, što je pogrešno budući da je tužitelj vlasnik navedene nekretnine za cijelo.

5. Zbog izloženog tužitelj je predložio da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev.

6. Zamjenica zakonskog zastupnika tuženice Republike Hrvatske protivila se tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti, te je predložila da se isti odbije kao neosnovan.

7. U odgovoru na tužbu je istaknula da tužitelj u historijatu tužbe navodi kako je pravo vlasništva predmetne nekretnine označene kao čest. br. 376/133, Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] stekao na temelju pravomoćne presude Općinskog suda u Šibeniku pod posl.br. P-700/74 od 10. prosinca 1974. koja je dostavljena u preslici bez iskazane pravomoćnosti i ovršnosti.

8. Pregledom prijedloga za utvrđivanje granice pomorskog dobra u K. O. [katastarska općina] i Grafike sa uklopljenim prijedlogom granice interesnog dijela pomorskog dobra može se zaključiti kako dio predmetne nekretnine jednim dijelom ulazi u pomorsko dobro. Sukladno odredbi članka 5 stavka 2. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama na pomorskom dobru se ne može stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi.

9. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika ŽB, geod., pregledom skice mjesta očevida istog vještaka od 9.9.2024., dopune skice mjesta očevida istog vještaka mjernika od 24.3.2026., preslike spisa ovog suda broj P-700/74 (637/73), podnesak Upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj Šibensko-kninske županije klasa: 342- 06/24-03/45 od 19.4.2024. i klasa: 342-06/25-03/164 od 22.9.2025., neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], saslušanjem svjedoka VB, BB. Š i ČB pok. D, te tužitelja ŠB.

10. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

11. Tužbeni zahtjev je osnovan.

12. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja na uknjižbu prava vlasništva čest. br. 376/133 K. O. [katastarska općina].

13. S tim u svezi u postupku je utvrđeno:

- da se predmet spora identificira kao čest zem. 376/133 K. O. [katastarska općina] (na skici mjesta očevida vještaka mjernika ŽB od 9.9.2024. označena slovima A-B-C-D-E-F-A). Ista je omeđena sa svoje zapadne strane prema moru starim kamenim suhozidom, dok ostale međe nisu čvrsto obilježene, a prema navodima tužitelja zidove su poravnale treće osobe bagerom kad su čistili parcele koje se nalaze oko ove parcele.

- da na terenu od poboljšica ima nekoliko stabala starih borova, a ostalo je pašnjak.

Prema podacima iz katastra, čestica zemlje [katastarska čestica] je voćnjak površine 470 m[2] , a kao posjednik za cijelo upisan je ŠB pok. Ž s [adresa].

U spisu je priloženo očitovanje o granici pomorskog dobra Upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj od 19. travnja 2024. godine na kojem se vidi da je izrađen prijedlog za izrađivanje granice pomorskog dobra, što znači da Rješenja o granici pomorskog dobra za sada nema, odnosno da granica nije utvrđena – (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika ŽB, geod., pregledom skice mjesta očevida istog vještaka od 9.9.2024., dopune skice mjesta očevida istog vještaka mjernika od 24.3.2026. – list spisa).

- da je po tužbi ŠB pok. NB od 19. svibnja 1973 godine bio pokrenut postupak protiv [adresa] i CB ud. NB kao tuženice radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe pod poslovnim brojem P- 637/73, te da je ovaj sud donio 10. prosinca 1974. godine presudu pod poslovnim brojem P-700/14-12 kojom je utvrđeno da je tužitelj stekao vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] darovanjem od majke, tuženice ad.2 CB ud. NB, ugovorom od svibnja mjeseca 1973. godine, te da je ništava i bez pravne važnosti uknjižba prava vlasništva na opisanoj nekretnini na imenu društveno vlasništvo, pa je tužitelj ovlašten temeljem te presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime iz istovremeno brisanje istog prava sa navedenog imena u roku od petnaest (15) dana – (utvrđeno pregledom preslike spisa ovog suda broj P-700/74 – list 11 do 13 spisa)

- da je na obalnom predjelu na kojem se nalazi čest. br. 376/133 K. O. [katastarska općina] izgrađen prijedlog za utvrđivanje granice pomorskog dobra u K. O. [katastarska općina] na predjelu Jasenovo u uv. Mirin na području Grada Šibenika klasa: 934- 04/14-01/45 urbroj: 2182/1-04-15-6 od 8.5.2015., te je isti dostavljena na daljnje postupanje Povjerenstvu za granice Ministarstva mora, prometa i infrastrukture u svrhu donošenja rješenja o utvrđenoj granici pomorskog dobra – (utvrđeno pregledom podneska Upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj Šibensko-kninske županije od 19.4.2024. – list 20 do 23 te 43 do 51 spisa)

- da po vještaku mjerniku ŽB geod. granica pomorskog dobra ide uz rub suhozida na čest. br. 376/133 K. O. [katastarska općina] – (utvrđeno pregledom dopune skice mjesta očevida – list 54 spisa)

- da je čest. br. 376/133 K. O. [katastarska općina] upisana u A listu Z. U. [broj ZK uloška] pod nazivom Mirin, voćnjak, površine 470 m[2] , a kao vlasnica je upisana Republika Hrvatska, tuženica za cijelo

14. Svjedokinja LB rođena V iskazala je da se nekretnina, koja je predmet spora, nalazi se na predjelu zvanom Mirin. Da je ista oduvijek u vlasničkom i nesmetanom posjedu obitelji CB i to prvo djeda tužitelja ŠB zatim oca tužitelja NB i danas tužitelja. Djed tužitelja ŠB predmet spora stekao je nasljeđivanjem od svog oca i to se prenosilo s koljena na koljeno. Nekretnina je ograđena, naime njihovi stari pa tako i tužiteljevi prednici kad su čistili nekretninu, od kamenja bi pravili suhozid pa je tako po njezinom saznanju koje ima iz priča prednika i mještana, pok. djed tužitelja ŠB napravio suhozid. U to vrijeme dok su prednici tužitelja živjeli na [adresa] dolazili bi brodom na predmet spora gdje su posadili smokve i masline. Misli da su negdje do 60-ih godina tamo bile navedene kulture. Kad je ŠB umro predmet spora je naslijedio tužitelj, a tu činjenicu zna iz priče tužitelja, a to i njezini roditelji znaju. Nikad nije čula da bi netko od strane države tužitelju ili njegovim prednicima osporavao vlasništvo predmeta spora jer zašto i bi kad je to oduvijek bilo njihovo. Pok. otac tužitelja FB je umro jako mlad, tužitelj je tad imao dvije godine. Ne zna kad je rođen djed tužitelja ŠB, a tužitelj je rođen 1949. godine. Majka tužitelja CB je umrla poslije Domovinskog rata. Tužitelj je darovanjem od svoje majke 1973. godine stekao predmetnu nekretninu. Majka tužitelja CB koliko ima saznanja je čuvala svekra pa joj je isti vjerojatno za života ostavio tu nekretninu. Ona je na isti način riješila vlasničko stanje svoje nekretnine.

15. Svjedok BB iskazao je da zna gdje je predmet spora te da se nalazi se u Jasenovu. U dobi od 15-16 godina zajedno s tužiteljem ŠB skupa su pomagali jedni drugima brati masline. Zna da se išlo brodom po 2-3 obitelji i tako bi pomagali drugima. Njihove nekretnine su bile na jednoj, a prednika tužitelja na drugoj. Koliko ima saznanja iz priča mještana i tužitelja, tužitelju je predmet spora ostavio njegov djed ŠB pok. Ž. Djed tužitelja ŠB je vjerojatno predmet spora stekao nasljedstvom od svog oca Ž, a kako je B to stekao ne zna. Otac tužitelja FB je umro kad je tužitelj imao 2-3 godine. Nikad nije čuo da bi tužitelju ili njegovim prednicima netko osporavao vlasništvo predmeta spora. ŠB, djed tužitelja je umro u dobi od 80 godina. TB je njegov djed, otac od njegove majke Č. Pok. majka tužitelja mu je bila teta – (list spisa).

16. Svjedokinja ČB pok. D iskazala je da zna gdje se nalazi predmet spora i isti je u narodu poznat pod nazivom „Režinac“. Koliko zna, tužitelj je to stekao nasljedstvom od majke CB koja je to stekla nasljeđivanjem od svog oca TB. TB je vjerojatno isto to stekao od svog oca. Nekretnina je u naravi bila maslinik, a kako je njezina nekretnina iznad predmetne nekretnine u mladosti bi išla na svoju nekretninu te bi tako pomagala i majci tužitelja na njihovoj nekretnini. Majka tužitelja je umrla 2014. godine, a naslijedio je tužitelj, dok je kćer GB umrla 2019. godine. Misli da je majka tužitelja istom darovala nekretninu. Tužitelj je predmetnu nekretninu stekao darovanjem, navodeći da je malo pomiješala jer je njoj to isto, nasljeđivanje i darovanje. Ne razumije se baš u to. Nikad nije čula da bi netko tužitelju ili njegovim prednicima od strane države ili netko treći osporavao vlasništvo predmeta spora. Nekretnina je odmah uz more i nema puta nego škriline od mora, formirane od valova…" – (list spisa).

17. Tužitelj ŠB u stranačkoj izjavi naveo je da je predmet spora stekao od majke CB rođene TB, koja mu je to darovala još za života, misli pismeno 1974. godine. Majka je isti stekla nasljeđivanjem od svog oca TB pok. Ž. Majka CB je umrla **.**.2014., a on je naslijedio. U odnosu na predmet spora, 1974. godine je putem odvjetnika Vuletina pokrenuo postupak radi sređivanja vlasničkog stanja na svoje ime i dobio pravomoćnu presudu u svoju korist, međutim kako je bio u Australiji cijeli život, odnosno do 2015. godine, nije pokrenuo postupak uknjižbe, a u međuvremenu se promijenilo zemljišnoknjižno stanje. Sjeća se da dok još nije postojala Jadranka magistrala, da je sa pokojnom majkom brodom dolazio na nekretninu i tamo su bile masline, a nekretnina je bila ograđena suhozidom. Masline su posadili još njegov djed i pradjed po majčinoj strani. Otac N je umro mlad, u veljači 1952. godine kad je imao dvije godine, pa kako je mama ostala udovica tako je ona djelomično obrađivala predmetnu nekretninu. Na nekretnini je još uvijek bilo nešto maslina i smokava, a kad mu je majka to darovala također je bilo, ali sve manje. Djed TB pok. Ž predmet spora je stekao nasljeđivanjem s koljena na koljeno i zajedno s ostalim sunasljednicima je izvršena dioba pa je tako predmet spora pripao djeda. Nikad nije čuo da bi država ili treće osobe osporavale predmet spora, a nema saznanja da bi dio nekretnine ulazio u pomorsko dobro. Djed TB je umro 1956. godine, a naslijedila ga je njegova majka što je razvidno iz rješenja o nasljeđivanju. Nekretnina se u narodu zvala "Uvala Režinac", a što je razvidno iz rješenja Kotarskog suda u Šibeniku od 31.1.1958. godine. Nakon djedove smrti nekoliko puta je otišao s majkom na predmet spora – (list 43 i 44 spisa).

18. Ocjenom izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i skupno (članak 8. ZPP- a) ovaj sud je ocijenio da je tužitelj temeljem valjane pravne osnove stekao

19. Pri tome, valja istaknuti da prema odredbi članka 388. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava od stupanja na snagu ovoga Zakona prosuđuju prema njegovih odredbama, ako prijelaznim i završnim odredbama ili posebnim zakonom nije što drugo propisano.

21. Stjecanje, promjena, pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ZVDSP-a se prosuđuje prema pravnim pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja, promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka (stavak 2.).

22. U vremenskom razdoblju prije 1. rujna 1980. godine (kao dana stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, stjecanje prava vlasništva na nekretninama prosuđuje se primjenom odredbi Općeg građanskog zakonika (dalje: OGZ).

23. Pravna pravila OGZ-a koji se na ovim prostorima primjenjuje od 1853. godine, s time da se od 1946. godine primjenjivao na temelju odredbe članka 4. Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije (“Službeni list” FNRJ broj 86/1946).

24. U konkretnom, cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebno spis ovog suda poslovni broj P-700/74 (koji dokaz je ovaj sud cijenio vjerodostojnim i prihvatio) u postupku je utvrđeno da je tužbi ŠB pok. NB od 19. svibnja 1972 godine bio pokrenut postupak protiv [adresa] i CB ud. NB kao tuženika radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe pod poslovnim brojem P-637/73, te da je ovaj sud donio 10. prosinca 1974. godine presudu pod poslovnim brojem P-700/14-12 kojom je utvrđeno da je tužitelj stekao vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] darovanjem od majke, tuženice ad.2 CB ud. NB, ugovorom od svibnja mjeseca 1973. godine, te da je ništava i bez pravne važnosti uknjižba prava vlasništva na opisanoj nekretnini na imenu društveno vlasništvo, pa je tužitelj ovlašten temeljem te presude zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na svoje ime iz istovremeno brisanje istog prava sa navedenog imena u roku od petnaest (15) dana.

25. Nadalje, je utvrđeno da je tužitelj vlasništvo predmetne nekretnine stekao temeljem ugovora o darovanju sklopljenog sa sada pok. majkom CB ud.

NB u svibnju mjesecu 1973. godine.

26. Slijedi, dakle, da je tužitelj vlasništvo predmetne nekretnine stekao temeljem citiranog pravnog posla odnosno temeljem presude ovog suda broj P-700/74 od 10. prosinca 1974. godine sukladno odredbama tada važećeg OGZ-a.

27. Kraj takva stanja stvari navodi tuženice izneseni u odgovoru na tužbu ne mogu se prihvatiti.

28. Citiranom presudom utvrđeno da je tužitelj stekao vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] darovanjem od majke, tuženice ad.2 CB ud. NB, ugovorom iz svibnja 1973. godine, i od toga trenutka odnosna nekretnina pravno više nije bila dio općinske imovine.

29. Budući da tužitelj temeljem citirane presude nije zatražio upisa prava vlasništva u zemljišnu knjigu, iz razloga što je do 2015. godine boravio u [adresa], a tuženica se upisala kao vlasnica predmetne nekretnine temeljem uvjerenja Upravnog odjela za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnju Grada Šibenika klasa:

350-03/19-01/10 od 5. veljače 2019. i članka 3. Zakona o poljoprivrednom zemljištu ("Narodne novine" broj 34/91, 26/93, 79/93, 90/93, 34/94 i 46/95) koji upis je proveden pod brojem Z-5344/2019, proizlazi da takav upis nije valjan, obzirom da je citiranom presudom utvrđeno da tadašnja Općina Šibenik kao tuženica ad.1. u postupku iz 1973. godine nije vlasnik predmetne nekretnine.

30. U tom pravcu za istaknuti je da je na predmetnoj nekretnini do 15. travnja 2019. godine (kada se tuženica upisala kao vlasnica) bila općenarodna imovina s organom upravljanja Mjesni narodni odbor Krapanj (utvrđeno pregledom izvatka iz zemljišne knjige Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]) čiji je slijednik bila tadašnja Općina Šibenik zastupana po tadašnjem Javnom pravobraniteljstvu, što znači da je Republika Hrvatska znala i mogla znati za citiranu presudu.

31. Nadalje, u postupku je utvrđeno da granica pomorskog dobra ide uz rub suhozida na čest. br. 376/133 K. O. [katastarska općina] (utvrđeno pregledom dopune skice mjesta očevida – list 54 spisa) a što u smislu odredbe članka 6. Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama ("Narodne novine" broj 83/2023)predmetna nekretnina se ne može smatrati pomorskim dobrom.

32. Zamjenica zakonskog zastupnika tuženice Republike Hrvatske u odgovoru na tužbu, a niti tijekom postupka nije predložila dokaze kojima bi dovela u sumnju istinitost navoda tužitelja i utvrđenja ovog suda, dok iz provedenih dokaza ne proizlazi da bi predmetna nekretnina bila pomorsko dobro.

33. Također, nije niti osporavala iskaze navedenih svjedoka, kao i utvrđenja prilikom očevida, te na skicu mjesta očevida vještaka mjernika ŽB od dana 9.rujna 2024. godine i dopunu skice mjesta očevida od 24. nije imala primjedbi.

34. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

35. Kako tužitelj nije podnio zahtjev za nadoknadu parničnog troška, sud o istom nije niti odlučivao.

Šibenik, 13. srpnja 2026.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 9/24, 136/24).

DN-a:

- punomoćniku tužitelja ZOU Darija Silov i Ivan Milin - odvjetnici Dariji Silov

- tuženici Republici Hrvatskoj, putem Općinskog državnog odvjetništva Građansko-upravnog odjela u Šibeniku

- Poreznoj upravi Ispostavi Šibenik (nakon pravomoćnosti)