REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl.br. Pr-1341/2022-63

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Danijeli Marotti Andrić, u pravnoj stvari tužiteljice UFF iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Bruni Spizu, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Pocrnić i Spiz u Zagrebu, protiv tuženika Klemm sigurnost d.o.o., Zagreb, Drage Gervaisa 3, OIB: 35596498125, zastupanog po punomoćnici Dariji Božinović, odvjetnici u Zagrebu, uz sudjelovanje umješača na strani tuženika Triglav osiguranje d.d., Zagreb, Antuna Heinza 4, OIB: 29743547503, radi naknade štete, nakon glavne i javne rasprave zaključene 11. lipnja 2026., u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice Alena Rufatija, odvjetnika, punomoćnice tuženika Darije Božinović, odvjetnice, a u odsutnosti uredno pozvanog umješača, 13. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„Tuženik KLEMM SIGURNOST d.o.o., OIB 35596498125, dužan je tužiteljici UF iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], platiti iznos od 4.778,00 eura sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do isplate te naknaditi parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja pa do isplate.“

II. Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznos od 1.625,00 eura, u roku 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tuženika za naknadom parničnog troška za preostali iznos preko dosuđenog.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je djelatnica tuženika zaposlena kao zaštitar detektiv i da je 23. prosinca 2021. u prodavaonici poduzeća BIPA u Maksimirskoj 123 oko 17,40 sati obavljala je svoj zaštitarski posao na ulazu u prodavaonicu blizu blagajne. Pratila je ponašanje sumnjivog čovjeka koji je već nekoliko dana prije obilazio prodavaonicu te je pretpostavljala da bi moglo doći do krađe. Primijetila je da je sumnjiva osoba napunila vreću skupocjenim parfemima i stala na izlaz kako kradljivac ne bi uspio izaći iz prodavaonice. Prethodno je bilo dogovoreno da još jedan kolega bude pripravan sa strane jer se ovakva krađa očekivala. Kradljivac se nije obazirao na upozorenja tužiteljice da vrati robu nego ju je sa tri snažna udarca osujetio u namjeri da mu zapriječi izlaz, ali ga je tužiteljica nakon nekoliko metara sustigla i pokušala oduzeti vrećicu s parfemima na što je kradljivac izvadio nož i fingirao zamahe prema njezinom tijelu, a tužiteljica je od straha odustala od daljnjeg progona, pozvala policiju te u dogovoru s nadležnom službom otišla na hitnu pomoć, a zatim na davanje iskaza u Policijsku postaju u Petrovoj ulici u Zagrebu. Suprotno dogovoru, nikoga od kolega nije bilo u blizini da joj priskoči u pomoć. Uprava tuženika inzistirala je da tužiteljica nastavi rad te je ona i dalje odlazila na posao pod ogromnim stresom i traumatizirana. Zbog lošeg psihičkog stanja izazvanog prepašću iza razbojničkog napada 6. siječnja 2022. uzela je godišnji odmor, a zatim je od 24. do 29. siječnja 2022. bila na bolovanju zbog svojeg zdravstvenog stanja. Tužiteljica se vratila na posao 31. siječnja 2022. i radila sve do 14. ožujka 2022., pod akutnim psihičkih stresom i traumatskim strahom, sve dok joj to nije postalo neizdrživo pa se 14. ožujka 2022. morala javiti na bolovanje. Tužiteljica je u času podnošenja tužbe još uvijek snažno traumatizirana iza razbojničkog prepada i prijetnje nožem te se nalazi na bolovanju. Tužiteljica zbog povrede psihičkog zdravlja traži iznos od 3.981,68 eura(30.000,00 kn), kao i izgubljenu zaradu za vrijeme bolovanja 796,32 eura (6.000,00 kn), ukupno 4.778,00 eura, zajedno sa zateznom kamatom od podnošenja tužbe pa do isplate, kao i parnični trošak zajedno sa zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe prigovor promašene pasivne legitimacije te osporava osnovu i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Ističe da ne postoji uzročno- posljedična veza između štetnog događaja i navodno nastale štete. Tuženik prvenstveno ističe da je tužiteljica kod tuženika prvotno bila zaposlena na radnom mjestu preventivnog pazitelja, a od 16. prosinca 2021. na radnom mjestu vratara. Dakle, tužiteljica nikada kod tuženika nije radila na radnom mjestu zaštitara, ni detektiva, a u vrijeme štetnog događaja obavljala je poslove vratara. Ukoliko je tužiteljica uočila počinitelja u otuđenju artikala, ista nije bila ovlaštena postupati prema počinitelju jer to, u skladu s odredbama Zakona o privatnoj zaštiti, mogu samo zaštitari, a s čime je tužiteljica bila i upoznata. Nadalje, štetu je tužiteljici, navodno, uzrokovala treća osoba pa stoga tuženik kao poslodavac, ne odgovara istoj za štetu. Posebno ističe da tužiteljica HZZO-u podnijela prijavu ozljede na radu, koja je odbijena jer je, nakon provedenog medicinskog vještačenja, utvrđeno da ne postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i nastale štete, odnosno, dijagnoze tužiteljice. Također navodi da je tužiteljica bila na liječničkom pregledu radi zapošljavanja na radnom mjestu zaštitara, ali za koje je radno mjesto je utvrđeno da je zdravstveno nesposobna pa stoga nije ni mogla obavljati poslove zaštitara. Predlaže odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan i istoj naložiti tuženiku platiti troškove postupka.

3. Tuženik je predložio da se o otpočetoj parnici obavijesti Triglav osiguranje d.d. kao umješača na strani tuženika te je Triglav osiguranje d.d. po obavijesti suda podneskom od 3. kolovoza 2022. izjavio da pristaje na miješanje u ovu parnicu na strani tuženika. Istim podneskom umješač se u cijelosti se pridružio svim navodima tuženika, a posebno prigovoru promašene pasivne legitimacije i visine štete te prigovoru da ne postoji uzročno-posljedična veza između štetnog događaja i navodno nastale štete.

4. Sud je tijekom dokaznog postupka pročitao svu dokumentaciju koja prileži spisu, saslušan je svjedok MF, saslušana je tužiteljica kao stranka u postupku te je provedeno medicinsko vještačenje po vještaku prim. Gordanu Makarić, dr. med. 5. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno primjenom čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 - dalje: ZPP) sud je utvrdio da je konačno postavljeni tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti neosnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužiteljice kao zaposlenice tuženika za naknadom neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje te za naknadom imovinske štete na ime izgubljene zarade, a sve povodom štetnog događaja

– fizičkog napada kradljivca u dućanu od 23. prosinca 2021.

7. U ovom stadiju postupka među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika. Stoga, kako među strankama nije sporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika kao svog poslodavca u cijelosti je neosnovan prigovor tuženika o promašenoj pasivnoj legitimaciji.

8. Među strankama je sporan nastanak štetnog događaja, odgovornost tuženika s obzirom na prigovor tuženika da je eventualnu štetu tužiteljici prouzročila treća osoba protupravnim djelovanjem, kao i obzirom na prigovor tuženika o doprinosu tužiteljice nastanku štetnog događaja uslijed neovlaštenog postupanja tužiteljice. Sporno je na kojem radnom mjestu je radila tužiteljica te je sporna i visina postavljenog tužbenog zahtjeva.

9. Iz Obavijesti žrtvi kaznenog djela od 24. prosinca 2021. proizlazi da je tužiteljica registrirana kod MUP, PU zagrebačka, IV PP Zagreb kao žrtva razbojničke krađe iz čl. 231. st.2.Kaznenog zakona.

9.1. Iz Potvrde MUP-a, PU zagrebačke, IV PP Zagreb od 24. prosinca 2021. proizlazi da je tužiteljica podnijela kaznenu prijavu da je 23. prosinca 2021. oko 17,40 sati u Zagrebu. [adresa], dok je u trgovini Bipa službu obavljala kao zaštitarka tvrtke Klemm security od strane NN muškarca izvršena krađa parfema, a u pokušaju da ga zadrži NN muškarac je upotrijebio fizičku silu na način da je oštećenu 3 puta udario rukom u rame a nakon toga i prijetnje nožem se udaljio iz trgovina odnoseći sa sobom otuđenih 15 parfema vrijednosti 15.290 kn.

9.2. Iz dopisa MUP-a, PU zagrebačka, IV PP Zagreb od 22. ožujka 2023. proizlazi da su policijski službenici u predmetu broj: 511-19-30/3-K-1395/21, koji se odnosi na kazneno djelo razbojnička krađa utvrdili počinitelja te je isti 14. travnja 2022. predan pritvorskom nadzorniku.

9.3. Iz dopisa MUP-a, PU zagrebačke, IV PP Zagreb od 6. veljače 2025. proizlazi da su policijski službenici proveli kriminalističko istraživanje nad osum. ŽF, te su istoga 14. travnja 2022. predali pritvorskom policijskom nadzorniku PU zagrebačke, dok su posebno izvješće dostavili Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu zbog osnovane sumnje u počinjenje više kaznenih djela imovinskog karaktera, a u kojem spisu se nalazi i predmet IV PP Zagreb evidentiran pod brojem 511-19-30/3-K-1395/21 odnosno kazneno djelo Razbojnička krađa opisano u čl. 231 st. 1 Kaznenog zakona izvršeno 23. prosinca 2021. oko 17,45 sati u trgovini Bipa na adresi u [adresa] na štetu TD Bipa d.o.o. sa sjedištem u [adresa] i djelatnice zaštitarske tvrtke Klem sigurnost d.o.o., UF.

10. Iz Povijesti bolesti od 23. prosinca 2021. proizlazi da se tužiteljica 23. prosinca 2021. javila na kirurškoj poliklinici zbog toga što je stradala na radnom mjestu gdje radi kao zaštitar u trgovini te da joj je dijagnosticirana površinska ozljeda ramena i nadlaktice.

11. Iz Ugovora o radu sklopljenog između tuženika kao poslodavca i tužiteljice, kao radnice 30. travnja 2021. proizlazi da je čl. 3. ugovoreno da se Ugovor o radu sklapa za obavljanje poslova radnog mjesta preventivni pazitelj opisanih u Pravilniku poslodavca o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i zadataka radnih mjesta. Ugovor je potpisan od strane poslodavca, kao i od strane tužiteljice vlastoručnim potpisom.

12. Iz Aneksa Ugovora o radu od 16. prosinca 2021. sklopljenog između tuženika kao poslodavca i tužiteljice, kao radnice, proizlazi da se je istim ugovoreno da se mijenja čl. 3. Ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 1. svibnja 2021. tako da isti sada glasi da se Ugovor o radu sklapa se za obavljanje poslova radnog mjesta vratar opisanih u Pravilniku poslodavca o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i zadataka radnih mjesta. Anex je potpisan od strane poslodavca, kao i od strane tužiteljice vlastoručnim potpisom.

13. Iz Pravilnika tuženika o unutarnjoj organizaciji i sistematizaciji poslova i zadataka radnih mjesta od 1. siječnja 2021. proizlazi:

- da je za radno mjesto: ZAŠTITAR predviđeno puno radno vrijeme, u smjenama; da je pod Opis poslova i radnih zadataka navedeno: obavlja poslove štićenja osoba i imovine temeljem sklopljenog ugovora s korisnikom usluga, izvršava poslove prema pismenom uputstvu koje je usuglašeno sa Zakonom o privatnoj zaštiti, primjenjuje zakonska ovlaštenja u slučaju protupravnog napada na štićenu osobu ili objekt osiguranja, surađuje s predstavnicima MUP-a prilikom njihovih obilazaka ili kod izvanrednih događaja na ili u blizini objekta osiguranja, vrši i druge poslove po nalogu neposrednog rukovoditelja; da je za to radno mjesto potrebna Stupanj i smjer stručne spreme: SSS; a drugi posebni uvjeti: ovlast za zaštitara; Radno iskustvo: jedna godina;

- da je za radno mjesto VRATAR predviđeno puno radno vrijeme u smjenama; da je pod Opis poslova i radnih zadataka navedeno: radi u trgovačkim kompleksima ili trgovinama, nadzire tehničke uređaje video nadzora ili alarmnih uređaja, izvještava djelatnike trgovine o nepravilnostima prilikom kupovanja, u slučaju potrebe poziva interventnu skupinu Društva ili djelatnike policije; da je za to radno mjesto nije određen potrebni stupanj i smjer stručne spreme niti drugi posebni uvjeti; da nije potrebno radno iskustvo;

- da je za radno mjesto PREVENTIVNI PAZITELJ predviđeno puno radno vrijeme u smjenama; da je pod Opis poslova i radnih zadataka navedeno: radi u trgovačkim kompleksima ili trgovinama, nadzire tehničke uređaje video nadzora ili alarmnih uređaja, izvještava djelatnike trgovine o nepravilnostima prilikom kupovanja, u slučaju potrebe poziva interventnu skupinu Društva ili djelatnike policije, da je za to radno mjesto nije određen potrebni stupanj i smjer stručne spreme niti drugi posebni uvjeti; da nije potrebno radno iskustvo.

14. Iz Uvjerenja Ustanove za zdravstvenu skrb Vaš pregled od 9. srpnja 2021. proizlazi da je tužiteljica zdravstveno nesposobna za poslove zaštitara.

15. Iz Rješenja HZZO od 27. travnja 2022. proizlazi da se tužiteljici zaposlenoj kod tuženika ozljeda nastala 23. prosinca 2021. izražena šifrom F43 ne priznaje ozljedom na radu. Iz obrazloženja navedenog rješenja proizlazi da je tuženik kao poslodavac podnio Prijavu o ozljedi na radu vezano uz ozljedu tužiteljice nastale 23. prosinca 2021. Navedeno je da je iz Prijave o ozljedi na radu vidljivo je da je ozljeda osiguranice nastala 23. prosinca 2021. između 17:00 sati i 17.59 sati za vrijeme redovitog rada na lokaciji prodavaonice BIPE u Maksimirskoj ulici 123 u Zagrebu, dok je radno vrijeme osiguranice na dan nastanka ozljede bilo od 17:00 sati do 21:00 sati. Osiguranica je obavljala poslove vratara, uočila je osobu u krađi te je pri pokušaju zaustavljanja izvršenja krađe parfema došlo do napada na osiguranicu. Uz Prijavu o ozljedi na radu dostavljena je izjava osiguranice o okolnostima nastanka ozljede, obavijest oštečeniku kaznenog djela nadležne policijske postaje, potvrda nadležne policijske postaje te medicinska dokumentacija u presliku. Iz izjave osiguranice o okolnostima nastanka ozljede vidljivo je kako je prijavljena ozljeda nastala prilikom intervencije za vrijeme rada na radnom mjestu djelatnice za zaštitu osoba i imovine. Nakon što je osiguranica uočila osobu koja je u platnenu vrećicu sa natpisom Kaufland stavila dvadesetak parfema, kada je osoba je krenula prema izlazu iz prodavaonice, osiguranica je počinitelja krađe pokušala zaustaviti no počinitelj krađe nasilno kreće na osiguranicu, udara ju šakom u desno rame te bježi prema benzinskoj postaji. Osiguranica je krenula za počiniteljem no nakon što je isti izvadio nož i zaprijetio osiguranici, osiguranica je pustila počinitelja krađe da ode sa ukradenom robom. U daljnjem postupku predmet je proslijeđen nadležnom Liječničkom povjerenstvu radi donošenja stručno medicinskog mišljenja koje u Nalazu, mišljenju i ocjeni od 20. travnja 2022. ocjenjuje da se dijagnoza Disfunctio post accidentum traumaticum F43.1 ne može uzročno-posljedično povezati sa događajem od 23. prosinca 2021 iz razloga što ista nije potvrđena, objektivizirana psihologijskim testiranjem. Sukladno prikupljenim dokazima, u provedenom postupku utvrđeno je kako je ozljeda osiguranice nastala 23. prosinca 2021. na način da je osiguranica za vrijeme redovitog rada na radnom mjestu djelatnice za zaštitu osoba i imovine doživjela napad i prijetnju. U svrhu utvrđivanja da li su ispunjene medicinske pretpostavke za priznavanje ozljedom na radu dijagnoze koja je upisana u izvješće izabranog doktora osiguranice, zatraženo je stručno-medicinskog mišljenje Liječničkog povjerenstva temeljem kojeg se utvrđuje da se dijagnoza Disfunctio post accidentum traumaticum izražena šifrom F43.1 prema MKB-10 klasifikaciji ne priznaje ozljedom na radu iz razloga što nije potvrđena, objektivizirana psihologijskim testiranjem. U provedenom postupku utvrđeno je kako nije ispunjen uvjet iz članka 66. Zakona za priznavanje prijavljene ozljede ozljedom na radu.

15.1. Na ročištu održanom 15. svibnja 2025. punomoćnik tužiteljice je potvrdio da je navedeno rješenje postao pravomoćno.

16. Iz iskaza svjedoka MF proizlazi da je zaposlen kod tuženika na radnom mjestu zaštitar nadzornik, koje predstavlja vezu između klijenta i svog poslodavca pa stoga inače dobije informaciju o svim događanjima na određenim lokacijama klijenata. Konkretne zgode nije dobio nikakvu informaciju od klijenta BIPE vezano za pljačku koja s dogodila u predmetnoj prodavaonici već ga je netko kao nadzornika upoznao s tim da je prijavljen napad nožem na kolegicu, tužiteljicu. Naveo je da je pregledao video nadzor od toga dana i nije uočio nikakav događaj niti pljačku niti napad nožem. On je bio neposredno nadređen tužiteljici. Tužiteljica je radila na radnom mjestu preventivni pazitelj ili vratar, a poslovi radnog mjesta vratara su stajanje na ulazu u štićeni objekt te samom njegovom pojavom u uniformi djeluje preventivno. U slučaju kakvih izvanrednih događaja izvješćuje ili policiju ili firmu za daljnje postupanje. U slučaju da vratar primijeti da se u štićenom objektu događa krađa dužan je pozvati interventnu policiju ili firmu kako bi poslala djelatnike koji su ovlašteni postupati. Vratar nema ovlasti spriječiti ikoga u krađi, nekome ograničiti slobodu kretanja niti upotrijebiti silu prema nekome. Svaki djelatnik kod tuženika prilikom zaposlenja je upoznat sa opisom poslova svoga radnoga mjesta, obvezama i pravima pa je tako i tužiteljica bila upoznata s tim. Tužiteljicu je osobno upoznao sa opisom radnog mjesta a također je bila upoznata s istim i od strane uprave.

17. Tužiteljica je u svome iskazu navela da je imala sklopljen ugovor o radu za radno mjesto vratara, ali je realno radila poslove radnog mjesta detektiva u trgovini. Navela je da ju je 22. prosinca 2021. u večernjim satima njen neposredno nadređeni MF putem whatsapp poruka obavijestio da može očekivati da će se idućeg dana u trgovini Bipa u Maksimirkirskoj 23, Zagreb, pojaviti osoba koja se već dulje vrijeme prati te se očekuje da će biti izvršena krađa i da u slučaju da se ta osoba pojavi da je dužna postupati na način da tu osobu zadrži s unutarnje strane trgovine, a da će s vanjske strane biti pripadnici interventne. Slijedećeg dana u predmetnoj trgovini radila je kao detektiv te je negdje oko 17:40 sati uočila sumnjivu osobu, istoga je uhvatila u trenutku dok je krao parfeme, istog je u tom trenutku zaustavila i rekla mu da ne može izaći iz trgovine, stala je na vrata. Ta osoba ju je je prvo udarila šakom u desno rame a potom je izvadila nož, ljudi u trgovini su počeli vrištati, osoba je izašla iz trgovine, a ona je krenula za njim. Očekivala je da će ispred trgovine po dogovoru biti pripadnik interventne, ali nisu bili. Kradljivca je pratila sve do prve benzinske postaje, a nakon toga je prestala s pratnjom. Odmah po događaju, i to već u 17:50 nazvala je svog neposredno nadređenog MF, a odmah je obavijestila i ZF, glavnog voditelja osiguranja, koji ju je upitao da li je bila upoznata s tim da se očekuje da će kradljivac biti naoružan, istome je rekla da je nitko o tome nije obavijestio, na što se U čudio i rekao da je naložio Češki da ju obavijesti da će osoba biti naoružana. MF je u razgovoru rekao da će odmah doći ali nije došao, tada je pozvala djelatnike policije. Oko 18:30 je stigao djelatnik interventne ŠF koji je prevrtio video nadzor događaja koji se dogodio, ona i ŠF su snimku video nadzora prebacili na svoje mobitele i poslali TF kao i ZF. Odmah nakon događaja u pratnji djelatnika policije otišla je na pregled KB Merkur gdje joj je pružena skrb, bila je u stanju šoka, a o svemu tome morala je dati izjavu na policiji, to sve je trajalo do 2 sata ujutro, a već u 7 sati ujutro počinjala je nova smjena. Iako je dobila preporuku liječnika da miruje, njen nadređeni MF ju je nazvao da dođe raditi jer nema tko drugi, nije joj odobrio bolovanje zbog manjka ljudi te je radila sve do 6. siječnja 2022. kada je uzela godišnji koji je trajao sve negdje do 24. siječnja 2022. Nakon toga je nastavila raditi sve do 15. ožujka 2022. kada je otišla na bolovanje jer joj je dijagnosticiran PTSP. Od tada pa sve do danas odlazi na redovite psihoterapije, koristi medikamente. Predmetne zgode nije imala licencu za obavljanje poslova zaštitara. Nastala ozljeda joj nije priznata ozljedom na radu od stane nadležnog tijela jer njen poslodavac kod prijave ozlijede nije unio istinite podatke, već je u prijavi naveo da je predmetne zgode bila osigurana a što nije točno jer ja nije imala nikakvo oružje kod sebe, također poslodavac nije napisao činjenicu da je napadnuta na radnom mjestu. Nakon što joj je dan na uvid ugovor o radu od 30. travnja 2021. koji je sklopljen za radno mjesto preventivni pazitelj iskazuje da je isti potpisala, dok je nakon uvida u Aneks ugovora od 16. prosinca 2021. za radno mjesto vratara iskazala da isti nije ona potpisala već je isti u njeno ime potpisala HF, djelatnica u kadrovskoj službi. Kod tuženika je obavljala poslove detektiva, a opis poslova tog radnog mjesta prema uputi koju je dobila od svog nadređenog MF je zaustavljanje sumnjivih osoba, obavljanje pretresa istih, prepraćenje istih u "buksu", oduzimanje ukradene robe, puštanje osoba ili zadržavanje istih do dolaska djelatnika MUP-a, ovisno o situaciji. Predmetne zgode na sebi je imala civilnu odjeću, u trenutku kada je uočila kradljivca nalazila se kod prve blagajne, a blagajna je bila udaljena od police s parfemima korak – dva. U trgovini je postojao video nadzor, kojeg je nadzirala, kradljivca je uočila preko video nadzora, znala je o kojoj osobi se radi jer je ta osoba dolazila već četiri dana za redom u istu trgovinu pri čemu je sva četiri dana bila prisutna u trgovini, za kradljivcem je krenula iz razloga jer je bila izričita uputa nadređenog da je uvijek prvo potrebno spasiti ukradenu robu, kradljivac je nož izvadio i u trgovini, kada ju je udario a potom opet kod benzinske postaje kada ga je pratila. Ona i VF su zajedno sačinili izvješće o događaju koje su dostavili MF.

18. Vještak prim. Gordan Makarić, dr. med je u svom pisanom nalazu i mišljenju od 20. siječnja 2026. naveo da je tužiteljica bila je izložena štetnom događaju na radnom mjestu 23. prosinca 2021. na način opisan u tužbi. Kao izravnu posljedicu navedenog, na psihičkom je planu razvila simptomatiku PTSPa (F43.1), u primarno psihički vulnerabilne strukture. Navedeno proizlazi iz priložene medicinske dokumentacije. Naime, tužiteljica je u okolnostima predmetnog štetnog događaja bila izložena situaciji stresogenog potencijala u vidu realne opasnosti po tjelesni integritet pa i život, što je i dovelo do razvoja psihičkog poremećaja. Aktualnim psihijatrijskim ispitivanjem bilježi se opisana simptomatika. Između štetnog događaja i razvoja psihičkog poremećaja, postoji izravna uzročno-posljedična veza. Slijedom navedenog, u tužiteljice je došlo do povrede duševnog zdravlja: Tužiteljica je pri štetnom događaju trpjela kratkotrajni primarni strah jakog intenziteta. Do smirivanja akutnih simptoma trauma i prilagodbe na novonastalo stanje trpjela je sekundarni strah umjerenog do jakog oscilirajućeg intenziteta sveukupno do 3 dana, te potom umjereni oscilirajući strah sveukupno do 4 tjedna. Po navedenom trpjela je slabiji oscilirajući strah sveukupno do 8 tjedana. Zaostao je kasni, povremeni oscilirajući strah slabijeg intenziteta, u situacijama koje ju podsjećaju na štetni događaj. Duševne boli zbog smanjenja životne aktivnosti cijeni 10%, te će tužiteljica u tom omjeru morati ulagati pojačane napore u svom životu.

19. Tužiteljica se podneskom od 23. siječnja 2026. očitovala na zaprimljeni nalaz i mišljenje navodeći da nema primjedbi već da nalaz pokazuje ozbiljnost štetnog događaja i nastup trajnih posljedica.

20. Tuženik je iznio prigovore na zaprimljeni nalaz i mišljenje vještaka podneskom od 19. veljače 2026. te se vještak usmeno očitovao na ročištu održanom 11. lipnja 2026. navodeći da je vještački nalaz i mišljenje sačinio temeljem analize dinamike štetnog događaja opisane u medicinskoj dokumentaciji, analizom podataka iz medicinske dokumentacije uključujući i presliku zdravstvenog kartona te konačno i odlučno rezultatima vlastitog ispitivanja. Nesporno jest da je tužiteljica i prije predmetnog štetnog događaja imala određenih psihičkih tegoba, a koje su citirane u nalazu i mišljenju iz preslike zdravstvenog kartona. Također je razvidno i da je tužiteljica bila i prije predmetnog štetnog događaja na terapiji psihofarmacima. Sve navedeno cijenjeno je u okviru njene psihički ranjive strukture. Sukladno rješenju suda vještačio je konkretnu osobu, u konkretnom slučaju i konkretno vrijeme te se ocjena kvalifikatornih okolnosti odnosi isključivo na predmetni štetni događaj, U cijelosti ostaje kod pisanog nalaza i mišljenja od 20. siječnja 2026. Na daljnji upit da li su ranije psihijatrijske dijagnoze navedene u preslici zdravstvenog kartona bile od utjecaja na razvoj PTSP-a odgovara da se isto cijeni u okviru psihički ranjive strukture. Naveo je da su analizirane i vrednovane prijašnje psihijatrijske dijagnoze međutim nematerijalna šteta odnosi se isključivo na predmetni štetni događaj. Kada bi uzeli u obzir cjelokupno psihičko stanje tužiteljice uključujući i prije navedene psihičke poremećaje tada bi ocjena smanjenja životne aktivnosti bila veća. U odnosu na postavljena pitanja iz podneska tužiteljice od 28. svibnja 2026. vještak je odgovorio da formalno uredan misaoni tijek predstavlja opservaciju a da se u tužiteljice ne nalazi poremećaja poput rasplinutog, inkoherentnog, konfuznog, ili dislociranog formalnog poremećaja mišljenja te da isto nije ni u kakvoj korelaciji sa konfabulacijama koje predstavljaju sadržajni poremećaj mišljenja te su u pravilu odlika dementnih osoba, a očituju se u izmišljenim sadržajima koje osobe smatra istinitim iz razloga što postoji diskontinuitet sjećanja odnosno pamćenja te se osoba umeće u navedeni sadržaj da bi ispunila kontinuitet pamćenja nekih događaja. Nema naznaka da tužiteljica ne bi bila sposobna za logično prosuđivanje životnih situacija. Trajne posljedice cijenjene su s naslova PTSP-a.

21. Na temelju provedenih dokaza, a posebno iz Potvrda MUP-a, PU zagrebačka, IV PP Zagreb, sud je nedvojbeni utvrdio da se 23. prosinca 2021. u trgovini BIPA u [adresa], dogodila razbojnička krađa na štetu BIPE i tužiteljice, kao djelatnice tuženika. Sud nije prihvatio iskaz svjedoka MF u dijelu u kojem je naveo da nije dobio informaciju od BIPE da se dogodila pljačka, kao i da je pregledao video nadzor od toga dana i nije uočio nikakav događaj niti pljačku niti napad nožem te je sud u tom dijelu iskaz svjedoka ocijenio neuvjerljivim. Naime, iz dopisa i Potvrda MUP-a, PU zagrebačka, IV PP Zagreb, nedvojbeno je utvrđeno da se predmetnog dana dogodila razbojnička krađa, budući da su djelatnici policije priveli osobu za koju se osnovano sumnja da je počinitelj tog kaznenog djela te je protiv istog pokrenut kazneni postupak. Stoga je neuvjerljiv iskaz svjedoka Češke da nije dobio informaciju od klijenta, BIPE, o okolnostima konkretne zgode. Sud je prihvatio iskaz tužiteljice u dijelu u kojem je opisala na koji način je izvršena razbojnička krađa u predmetnoj trgovini, jer je taj dio iskaza tužiteljice u suglasnosti s potvrdama MUP-a. Na temelju navedenog sud je zaključio da se štetni događaj dogodio upravo na način kako je to opisala tužiteljica tijekom postupka.

22. Na temelju priloženog Ugovora o radu i Aneksa Ugovora o radu sud je utvrdio da je tužiteljica bila zaposlena kod tuženika od 1. svibnja 2021. na radnom mjestu preventivni pazitelj, a od 16. prosinca 2021. na radnom mjestu vratar. Iz Opisa poslova navedenih radnih mjesta proizlazi da se radi o radnim mjestima sa istim opisom poslova i radnih zadataka te da su zaposlenici na tim radnim mjestima dužni u slučaju potrebe pozvati interventnu skupinu Društva ili djelatnike policije. Sud nije prihvatio navode tužiteljice da je Aneks Ugovora o radu od 16. prosinca 2021. nevjerodostojan i da se radi o krivotvorenom potpisu, o čemu je podnijela kaznenu prijavu te je takve navode tužiteljice sud ocijenio neuvjerljivima i paušalno iznesenima jer tužiteljica takve svoje navode nije ničim dokazala. Ovdje se posebno naglašava da je tužiteljica na ročištu održanom 11. lipnja 2026. odustala od prijedloga za provođenjem grafološkog vještačenja potpisa tužiteljice na priloženom Anexu Ugovora o radu.

23. Sud nije prihvatio iskaz tužiteljice u dijelu u kojem je navela da je predmetne zgode obavljala poslove radnog mjesta detektiva u trgovini i da je dobila izričiti nalog svog nadređenog da kao detektiv u slučaju da uoči da se u trgovini događa očekivana krađa da sumnjivu osobu zadrži s unutarnje strane trgovine, a da će ispred trgovine biti djelatnici interventne. Naime, iz Uvjerenja zdravstvene ustanove od 9. srpnja 2021. proizlazi da je tužiteljica zdravstveno nesposobna za obavljanje poslova zaštitara, a i tužiteljica je u svom iskazu potvrdila da predmetne zgode nije imala licencu za obavljanje poslova zaštitara. Iz priloženog opisa poslova za radno mjesto zaštitara proizlazi da zaštitar obavlja poslove štićenja imovine, izvršava poslove prema pisanom uputstvu koje je suglasno sa Zakonom o privatnoj zaštiti te primjenjuje zakonska ovlaštenja u slučaju protupravnog napada na objekt osiguranja. Kako je na temelju priloženog Uvjerenja sud utvrdio da tužiteljica predmetne zgode nije imala ovlaštenje za obavljanje poslova zaštitara pa samim time nije imala ovlasti primijeniti zakonska ovlaštenja u slučaju protupravnog napada na objekt osiguranja to tužiteljica, nije imala ovlasti ni zadržati osobu koju je zatekla u krađi i istog pratiti. Sud nije prihvatio iskaz tužiteljice da je predmetne zgode postupala po izričitom nalogu svog nadređenog te je njen iskaz ocijenio neuvjerljivim. Naime, iz iskaza svjedoka MF, koji je bio neposredno nadređen tužiteljici, proizlazi da je tužiteljica predmetne zgode radila na radnom mjestu preventivni pazitelj ili vratar, da su poslovi radnog mjesta vratara stajanje na ulazu u štićeni objekt, a u slučaju da primijeti da se u štićenom objektu događa krađa dužan je pozvati interventnu policiju ili firmu kako bi poslala djelatnike koji su ovlašteni postupati, odnosno da preventivni pazitelj/vratar nema ovlasti ikoga spriječiti u krađi, nekome ograničiti slobodu kretanja niti upotrijebiti silu prema nekome. Sud je u ovom dijelu prihvatio iskaz svjedoka jer je sukladan dokumentaciji koja prileži spisu. Također, tijekom postupka je utvrđeno da je tužiteljica bila svjesna da nema licencu za obavljanje poslova zaštitara niti ima sklopljeni ugovor o radu za to radno mjesto pa je već zbog te činjenice, čak i u slučaju da je dobila nalog svog nadređenog da obavlja poslove za koje nema licencu, takav nalog trebala i mogla odbiti, sukladno odredbi čl. 69. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine“ broj: 71/14, 118/14, 154/14, 94/18, 96/18).

24. Prema čl. 111. Zakona o radu („Narodne novine" broj: 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23, dalje ZR), ako radnik pretrpi štetu na radu ili u svezi sa radom poslodavac je dužan radniku naknaditi štetu po općim propisima obveznog prava.

25. Odredbom čl. 25. st. 1. Zakona o zaštiti na radu propisano je da se ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik pretrpio obavljajući poslove za poslodavca smatra da potječe od rada i poslodavac za nju odgovora po načelu objektivne odgovornosti. Sukladno odredbi stavka 2. istog članka poslodavac može biti oslobođen odgovornosti ili se njegova odgovornost može umanjiti ako je šteta nastala zbog više sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepažnjom radnika ili treće osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao izbjeći unatoč provedenoj zaštiti na radu. Tuženik tijekom postupka ističe da je primijenio sve mjere zaštite koje su propisane te da nije odgovoran za eventualno nastalu štetu.

26. Odredbom čl. 1095. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23, dalje: ZOO), propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje, dužan je naknaditi mu zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

27. Iz priloženih obračuna plaća proizlazi da je tužiteljica bila na bolovanju u periodu od 24. do 29. siječnja 2022. te potom od 14. ožujka 2022. pa nadalje.

28. Prema pravnoj teoriji i sudskoj praksi za postojanje obveznopravnog odnosa po osnovi odgovornosti za prouzročenu štetu potrebno je da se kumulativno ispune opće pretpostavke odgovornosti za štetu i to: postojanje štetnika i oštećenika, postojanje štetne radnje štetnika, nastanak štete, postojanje uzročne veze između štetne radnje i štete i protupravnost.

29. Šteta nastala na radu je ona šteta koju radnik pretrpi tijekom obavljanja radnih zadataka zbog kojih je i zasnovao radni odnos ili radnih zadataka prema posebnom nalogu poslodavca. Štetom nastalom u vezi s radom smatra se ona šteta koja je nastala kad je radnik obavljao neku djelatnost koja nije izravno obavljanje zadataka zbog kojih je zasnovan radni odnos, ali je takva djelatnost odnosno takvo ponašanje radnika bilo potrebno da se obave radnje vezane za radne zadatke zbog kojih je zasnovao radni odnos.

30. U konkretnom slučaju, zbog činjenice da je tužiteljica obavljala poslove vratara, odnosno preventivnog pazitelja za tuženika koji se bavi pružanjem usluga zaštite osoba i imovine, smatra se da se ovdje radi o opasnoj djelatnosti, stoga se primjenjuje odredba o odgovornosti poslodavca iz čl. 1067. ZOO, prema kojoj se imatelj može osloboditi odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a čije se djelovanje nije moglo predvidjeti, ni izbjeći niti otkloniti, kao i u slučaju ako dokaže da je šteta nastala isključivom radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao izbjeći ili otkloniti.

31. Tuženik u svojem odgovoru na tužbu i tijekom postupka tvrdi da je tužiteljica sama pridonijela nastanku štetnog događaja svojom krajnjom nepažnjom jer sve i ukoliko je uočila počinitelja u otuđenju artikala nije bila ovlaštena postupati prema počinitelju kaznenog djela u skladu s odredbama Zakona o privatnoj zaštiti, odnosno poziva se na razloge oslobođenja od odgovornosti iz čl. 25. st. 2. Zakona o zaštiti na radu, odnosno iz čl. 1067. st. 2. ZOO-a. Iz navedene odredbe slijedi da se tuženik oslobađa objektivne odgovornosti za štetu koju radnik pretrpi na radu, ako dokaže da je šteta nastala radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti.

32. Uzimajući u obzir naprijed navedeno, a utvrđujući eventualnu odgovornost tužiteljice za nastanak štetnog događaja, valja, prije svega, istaknuti da je obveza poslodavca da proces rada pripremi i provodi na način da se osigura djelotvorna zaštita radnika, da osigura da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju, kao i da osposobi radnika za rad na siguran način, ali je jednako tako obveza radnika da obavlja poslove s dužnom pozornošću i pritom vodi računa o svojoj sigurnosti i zdravlju, da odmah obavijesti poslodavca o svakoj situaciji koju smatra značajnim i izravnim rizikom za sigurnost i zdravlje (čl. 68. ZZR-a). Sukladno odredbi čl. 69. Zakona o zaštiti na radu radnik ima pravo odbiti raditi i napustiti mjesto rada ako mu izravno prijeti rizik za život i zdravlje.

33. Nesporno je do ozljede tužiteljice došlo za vrijeme radnog vremena, kada je tužiteljica primjenjivala mjere za koje nema ovlasti, odnosno za vrijeme dok je obavljala poslove radnog mjesta za koji nema sklopljeni ugovor o radu, a tužiteljica tijekom postupka nije uvjerljivo dokazala da je predmetne zgode dobila izričitu uputu svog poslodavca za izvršenje radnih zadataka za koje je bila svjesna da nema ovlasti. Po stavu suda, tužiteljica je u situaciji kada je uočila počinitelja kaznenog djela u otuđenju artikala trebala postupiti sukladno opisu posla svog radnog mjesta vratara/preventvnog pazitelja te pozvati u pomoć djelatnike policije ili interventnu skupinu Društva, a nikako nije smjela pokušati zaustaviti počinitelja u daljnjim radnjama niti istoga pratiti u daljnjem bijegu iz objekta.

34. Slijedom toga, po stavu suda je tužiteljica u konkretnom slučaju postupala s krajnjom nepažnjom te je isključivo odgovorna za štetni događaj pa je stoga ostvaren razlog da se tuženika oslobodi odgovornosti propisan odredbom čl. 1067. st. 2. ZOO- a. Prema tome, iako poslodavac objektivno odgovara za štetu radniku, u situaciji kao što je ova, kada je radnik, sam svojim neopreznim kretnjama prouzročio štetni događaj koji je doveo do ozljede, za nastalu štetu mu ne odgovara poslodavac, već je radnik sam odgovoran.

35. Kako je na temelju provedenih dokaza utvrđeno da je u pravu tuženik u tvrdnji da je tužiteljica isključivo odgovorna za štetni događaj, to se tuženik oslobađa odgovornosti te je valjalo odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, zbog čega o visini zatražene nematerijalne štete nije raspravljano, odnosno sud nije posebno cijenio nalaz i mišljenje vještaka, kao i njegovo dodatno usmeno očitovanje.

36. Također, tijekom postupka je nesporno utvrđeno da je upravni organ pravomoćno utvrdio da se tužiteljici ozljeda nastala 23. prosinca 2021. izražena šifrom F43.1. prema MKB-10 klasifikaciji ne priznaje ozljedom na radu jer u predmetnom slučaju predmetna dijagnoza koja je upisana u izvješće izabranog doktora tužiteljice nije potvrđena, objektivizirana psihologijskim testiranjem te se ne može uzročno posljedično povezati s okolnostima događaja od 23. prosinca 2021., a tu odluku ovaj sud nije ovlašten preispitivati jer je vezan pravomoćnim rješenjem u odnosu na utvrđenje je li ozljeda koju je pretrpjela tužiteljica priznata kao ozljeda na radu. Tužiteljica je tijekom postupka potvrdila da protiv rješenja HZZO od 27. travnja 2022. nije podnijela žalbu i da je isto postalo pravomoćno. Stoga, ovaj sud o sadržaju tog rješenja više ne može odlučivati kao o prethodnom pitanju. Takav stav je zauzeo i Vrhovni sud Republike Hrvatske u nizu svojih odluka (Revr-127/2010 od 9. svibnja 2006., Revr-160/2008 od 4. veljače 2009., Revr-1547/2010 od 26. siječnja 2011., Rev-196/2010 od 21. veljače 2012., Rev- 1404/2009 od 22. siječnja 2013., Revr-947/2017 od 11. rujna 2018.). U međuvremenu je Vrhovni sud Republike Hrvatske u svojoj najnovijoj odluci Broj: Rev-3206/2019 od 21. ožujka 2024. ponovno zauzeo isti stav da sud više ne može odlučivati o pitanju nastanka ozljede na radu ako je o istom odlučeno u upravnom postupku, kao i da je parnični sud vezan odlukom nadležnog upravnog tijela.

37. Radi svega navedenog sud je odbio je dokazni prijedlog tužiteljice za saslušanjem svjedoka ČF, njenog supruga koje saslušanje je tužiteljica predložila na okolnosti posljedica štetnog događaja jer njegovo saslušanje ne bi bio od utjecaja na već utvrđeno činjenično stanje.

38. Stoga, kako je tijekom postupka utvrđeno da ne postoje uvjeti za odgovornost tuženika za štetu, to je tužiteljica u cijelosti odbijena sa tužbenim zahtjevom za naknadu nematerijalne štete zajedno sa pripadajućom kamatom, kao i sa zahtjevom za naknadu imovinske štete na ime izgubljene zarade za vrijeme bolovanja, pri čemu se napominje da je tuženik osporio postavljenu visinu tužbenog zahtjeva, a tužiteljica tijekom postupka nije predlagala nikakve dokaze kojima bi se utvrdila visina tužbenog zahtjeva za naknadom imovinske štete.

39. Naime, odredbom čl. 7. ZPP-a propisano je da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Tužiteljica tijekom postupka nije predložila provođenje nikakvih dokaza kojima bi se utvrdila okolnost visine tužbenog zahtjeva za naknadom imovinske štete na ime izgubljene zarade za vrijeme bolovanja, a koju je tuženik osporio. Stoga je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev kao neosnovan.

40. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a u svezi s odredbom čl. 155. st. 1. ZPP-a, prema kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove, a priznati su samo troškovi nužni za vođenje parnice. S obzirom da je tužiteljica izgubila parnicu, dužna je tuženiku, koji je zatražio naknadu troškova, naknaditi troškove parničnog postupka. Visina troška tuženika određena je sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/2023, dalje OT), budući je tuženik zastupan po odvjetniku i to prema vrijednosti predmeta spora i priloženom troškovniku.

41. Tako su tuženiku priznati slijedeći troškovi: za sastav odgovora na tužbu 100 bodova (Tbr.8/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 9. ožujka 2023. 50 bodova (Tbr.9/2 OT), za zastupanje na ročištu održanom 19. veljače 2024. 100 bodova (Tbr.9/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 30. siječnja 2025. 100 bodova (Tbr.9/1 OT), za zastupanje na ročištu održanom 15. svibnja 2025. 100 bodova (Tbr.9/1 OT), za sastav obrazloženog podneska kojom se očituje na nalaz i mišljenje vještaka od 19. veljače 2026. 100 bodova (Tbr.8/1 OT) te za zastupanje na ročištu održanom 11. lipnja 2026. 100 bodova (Tbr.9/1 OT), dakle ukupno 650 bodova, a što uz vrijednost boda od 2,00 eura, uvećano za trošak PDV-a od 25%, sveukupno trošak tuženika iznosi 1.625,00 eura, a koji trošak je dužna platiti tužiteljica.

42. Tuženiku je za zastupanje na ročištu održanom 9. ožujka 2023. priznat trošak po Tbr.9/2 OT, budući se u konkretnom slučaju radilo o ročištu na kojem se raspravljalo samo o procesnim pitanjima. Slijedom navedenog, zahtjev tuženika za naknadom troškova parničnog postupka u iznosu preko dosuđenog je odbijen.

43. Radi navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu, 13. srpnja 2026.

Sutkinja:

Danijela Marotti Andrić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe nadležnom Županijskom sudu u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba se podnosi pismeno, u 4 primjerka, putem ovog suda.

DNA:

1. punomoćniku tužiteljice

2. punomoćniku tuženika

3. umješaču