Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Republika Hrvatska

    Općinski sud u Rijeci

    Rijeka, Žrtava fašizma 7

    Poslovni broj: K-479/2026-19

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Rijeci, po sutkinji Nadeždi Šepelj Mažuranić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Julije Abramović kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika AA zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 2. i 3. Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24 i 136/25, dalje: KZ/11), povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Rijeci broj KO-DO-238/2026 od 17. travnja 2026., izmijenjene podneskom od 22. travnja 2026., nakon održane javne rasprave zaključene 10. srpnja 2026. u prisutnosti zamjenice općinske državne odvjetnice u Rijeci Aleksandre Vučinić, okrivljenika AA i braniteljice odvjetnice Lare Kožuharov iz Rijeke, 13. srpnja 2026. izrekao je i javno objavivši

    p r e s u d i o  j e

    I. Okrivljenik AA, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin A i OA, rođene NA, rođen **.**.1989. u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, radnik, nezaposlen, bez primanja, neoženjen, otac jednog maloljetnog djeteta u dobi od 4 godine, bez imovine, s prebivalištem u [adresa], kazneno neosuđivan, prekršajno osuđivan, sada u istražnom zatvoru Zatvora u Rijeci,

    k r i v  j e

    što je

    dana 28. ožujka 2026. oko 15,30 sati, u [adresa], u stanu u kojem boravi sa ujakom NA, kada mu je JA rekao da je pronašao ulazna vrata od kuće širom otvorena, istome, u nakani da ga zastraši, zaprijetio „mene ćeš optuživat, jebem vam majku, pobit ću vas svih“ te krenuo prema njemu ponavljajući „pobit ću vas svih“, čime je kod JA izazvao osjećaj straha za vlastiti život i sigurnost, a uzimajući u obzir i činjenicu da se prema njemu ranije neprimjereno ponašao,

    dakle, drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    čime je počinio kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano i kažnjivo po odredbi članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11,

    pa se na temelju članka 139. stavak 3. KZ/11 okrivljenik AA

    osuđuje

    na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci.

    II. Na temelju odredbe članka 54. KZ/11 okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora uračunava vrijeme uhićenja 28. i 29. ožujka 2026. te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru na temelju rješenja suca istrage Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Kir- 355/2026 od 30. ožujka 2026., a od 30. ožujka 2026. pa nadalje.

    III. Na temelju članka 148. stavka 6. Zakona o kaznenom postupku („Narodne novine“ br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25,13/26 – dalje u tekstu: ZKP/08) okrivljenik AA oslobađa se od plaćanja troškova kaznenog postupka u cijelosti.

    Obrazloženje

    1. Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci uvodno citiranom optužnicom tereti okrivljenika zbog učina kaznenog djela činjenično i pravno pobliže opisanog u izreci presude.

    2. Pozvan da se očituje o optužbi na raspravi 18. lipnja 2026. okrivljenik se nije želio izjasniti o krivnji, a obranu je iznio na kraju dokaznog postupka.

    3. U dokaznom postupku pročitan je nalaz i mišljenje sudskog vještaka prof. prim. dr. sc. Elizabete Dadić-Hero od 5. srpnja 2026. (list 164-172 spisa) te je vještakinja saslušana na raspravi (list 180 spisa), pročitana je materijalna dokumentacija i to medicinska dokumentacija za okrivljenika (list 60-63 te 139-159 spisa) te zapisnik o zaprimanju kaznene prijave od 28. ožujka 2026. u pogledu vremena, mjesta i osobe podnositelja (list 10-11 spisa), reproducirana je snimka ispitivanja svjedoka JA sa dokaznog ročišta od 10. travnja 2026. održanog u Županijskom sudu u Rijeci (list 69 spisa) i s time u vezi je pročitan zapisnik o ispitivanju svjedoka JA (list 68 spisa), reproducirana je snimka ispitivanja svjedokinje OA sa dokaznog ročišta od 10. travnja 2026. održanog u Županijskom sudu u Rijeci (list 71 spisa) i s time u vezi pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedokinje OA (list 70 spisa), a na kraju dokaznog postupka pročitan je izvadak iz prekršajne evidencije (list 176-178 spisa) i kaznene evidencije za okrivljenika (list 184 spisa) nakon čega je okrivljenik iznio svoju obranu (list 181-182 spisa) te je reproducirana snimka prvog ispitivanja osumnjičenika od 29. ožujka 2026. (list 35 spisa) i s tim u vezi pročitan zapisnik o prvom ispitivanju osumnjičenika sastavljen kod ODO Rijeka 29. ožujka 2026 (list 32-34 spisa).

    4. Snimke ispitivanja svjedoka JA i OA su u dokaznom postupku reproducirane uz čitanje zapisnika o njihovom ispitivanju sa dokaznog ročišta od 10. travnja 2026. s obzirom da je u tom pogledu postojala suglasnost stranaka te da nije predloženo dopunsko ispitivanje svjedoka niti je sud smatrao da je isto potrebno. Pritom je sud imao u vidu da se radi o konfrontiranim iskazima obzirom da su navedeni svjedoci ispitani u prisutnosti okrivljenika i braniteljice okrivljenika, kao i da se u smislu čl. 292. st. 6. ZKP/08 takvi svjedoci samo iznimno ponovno ispituju, ukoliko to sud ocijeni potrebnim.

    5. U svojoj obrani okrivljenik je naveo da se dijela predmetnog događaja niti ne sjeća, a ako je njegov ujak tako izjavio onda je to tako i bilo. Međutim, to se dogodilo u afektu i nije imao nikakve namjere to doista i učiniti. Izrazio je žaljenje i naveo da se to više neće ponoviti.

    6. Odgovarajući na pitanja braniteljice naveo je da svoj odnos sa ujakom može opisati kao normalan, ponekad se porječkaju, možda jednom u nekoliko mjeseci, ali ništa drastično. Međusobno si pomažu, žive u istoj kući. Dan nakon predmetnog događaja njegovom je djetetu bio rođendan, a kako dijete nije vidio već 2 godine, moguće da je i to utjecalo na njega da je tako reagirao jer je bio pod stresom. Upitan iz kojeg je razloga njegova majka prilikom iskaza rekla da ga se ujak želi riješiti naveo je da pretpostavlja da je to rekla iz razloga što ujak želi prodati kuću, a njegova majka to ne želi, pa je mislila da će završiti u zatvoru i dobiti udaljenje iz doma nakon što izađe iz zatvora.

    7. Odgovarajući na pitanja suda naveo je da je inače zaposlen, neprijavljeno radi na građevini. Ima dijete u dobi od 4 godine koje živi sa majkom i trenutno ga ne viđa niti skrbi o njemu, a u tijeku je spor oko skrbništva.

    8. Prilikom prvog ispitivanja okrivljenik je porekao učin kaznenog djela.

    9. Iz obrane okrivljenika proizlazi da ne spori vrijeme niti mjesto predmetnog događaja te da dozvoljava mogućnost da je svom ujaku izrekao prijeteće riječi za koje se tereti, pri čemu navodi da se dijela događaja ne sjeća, ali spori da bi imao namjeru ostvariti izrečenu prijetnju.

    10. Cijeneći provedene dokaze, kao i obranu okrivljenika, utvrđeno je da je okrivljenik postupio na način kako se tereti uvodno označenom optužnicom.

    11. To proizlazi iz iskaza žrtve svjedoka JA, koji je saslušan na dokaznom ročištu 10. travnja 2026. u prisutnosti okrivljenika i njegove braniteljice, naveo da on, okrivljenik i majka okrivljenika, OA, stanuju u istom domaćinstvu, u prizemlju kuće. Ponašanje okrivljenika je bilo učestalo neprimjereno, bez predvidivog obrasca, katkad jednom ili dva puta mjesečno, a katkad nekoliko dana zaredom. Tijekom ožujka 2026. da mu je okrivljenik prijetio u jednom navratu direktno, a u dva navrata indirektno. Prijetnje su učestale u posljednje četiri godine, tijekom kojeg razdoblja je u više navrata prijetio "sasjeć ću vas sjekirom u snu" a prijetnje su bile upućene njemu i njegovoj sestri. Riječi "zapalit ću vam kuću" zadnji put je rekao 1. veljače 2026. Međutim, prijetnje nije prijavljivao policiji uslijed straha, napomenuo je da živi 24 h u strahu te da sve radi kako bi bio mir u kući. On i sestra OA okrivljeniku stalno popuštaju u odnosu na njegove ekscese te su u submisivnom položaju i u strahu, sve dok nije smogao hrabrosti da prijavi policiji događaj od 28. ožujka 2026. Naveo je da okrivljenik ima problema sa zlouporabom terapije koju prima, uzima narkotike i diazepam, i kada dobije te lijekove kod njega se javlja ekstremna agresija. U odnosu na događaj od 28. ožujka 2026. naveo je da je okrivljenik cijelu noć pričao sam sa sobom i lupao vratima, a ujutro je negdje otišao. On (svjedok) je vidio oko 11h sati da su ulazna vrata otvorena. Okrivljenik se vratio oko 15,30 sati, normalno ga je pozdravio te mu usput rekao da je našao ulazna vrata od kuće širom otvorena. Tada je okrivljenik skočio urlajući "mene ćeš optuživat, jebem vam majku, pobit ću vas sve" te je krenuo prema njemu sa šakama, stisnuo je zube. On (svjedok) mu je rekao da se smiri, da ga nitko ne optužuje, a to je rekla i njegova sestra OA, a okrivljenik je rekao "vi nećete mene optuživat, majku vam jebem, pobit ću vas svih". On (svjedok) je uspio izaći van, čuo je kada je okrivljenik svojoj majci rekao "ajde majku ti jebem, zovi murju, dok murija dođe, ja ću te izbost s nožem". On (svjedok) se udaljio i nazvao policiju te prijavio prijetnje, a policija je došla nakon 15- 20 minuta. Prije navedenog događaja bilo je više situacija, toliko da ne može precizno navesti po datumima, bilo je situacija kada je razbijao posuđe po kući. U jednom navratu kada je u 7h ujutro okrivljenik glasno pričao, on (svjedok) ga je zamolio da bude tiši, okrivljenik mu je uz psovke zaprijetio "nemoj da te prebijem", što ga je uznemirilo, počeo se tresti, a okrivljenik je ponovio da će ga prebiti. Jednom prilikom kada je okrivljenika majka zamolila da bude tiši jer da O (svjedok) spava, okrivljenik je rekao da će mu iskopati oči. Također jednom prilikom čuo je da je okrivljenik prilikom razgovora sa svojom majkom prijetio riječima "zapalit ću vam kuću benzinom", a sestra mu je prenijela prijetnju "sasjeć ću vas sjekirom u snu". Prijetnje "zapalit ću vas" je rekao u više navrata. Prijetnje su bile upućene i prema njemu (svjedoku) i prema sestri. Opisujući odnos okrivljenika sa majkom OA svjedok je naveo da ona sve negira i banalizira, da je njoj puno gore nego njemu, a njemu je horor i pakao, da je jako prestrašena i slomljena između toga što se događa i činjenice da je okrivljenik njezin sin, pri čemu za primjer navodi događaj od 2. lipnja 2025. kada je da je vidio da je okrivljenik svoju majku i fizički napao, tada ju je gušio rukama oko vrata i čupao za kosu, rekao je sestri da to treba prijaviti, a što ona nije nikako htjela učiniti.

    12. Iskaz svjedoka žrtve sud je ocijenio istinitim i vjerodostojnim jer je iskazivao životno i logično, a njegov iskaz je potkrijepljen i iskazom svjedokinje OA, kao i materijalnom dokumentacijom.

    13. Naime, svjedokinja OA saslušana na dokaznom ročištu 10. travnja 2026. u prisutnosti okrivljenika i njegove braniteljice, navela je da je u njihovom zajedničkom kućanstvu bilo svađe, a u odnosu na prijetnje od strane okrivljenika, navela je da ih nije shvatila preozbiljno jer da je njezin sin htio nešto napraviti, već bi to i učinio. Nije lako, ali uvijek je išla linijom manjeg otpora i pokušavala smiriti situaciju, smatra da nema svrhe da svaki put poziva policiju. Ponekad je čula prijetnje okrivljenika upućene ujaku JA, ali ih ne može citirati. Brat joj je pričao da mu je AA prijetio da će ga ubiti. Ne sjeća se da li je njoj prijetio, znao joj je svašta reći, npr. kurvetino, ali to je kad je pod utjecajem narkotika. To bi se događalo jednom mjesečno, kad dobije kutiju Misara i kad izađe iz zatvora. U odnosu na događaj od 28. ožujka 2026. navela je da je PA prigovorio za vrata, a PA je tada skočio "što vi mene napadate". Ona da mu je rekla da ga nitko ne napada. PA je potom otišao u šetnju, okrivljenik je još nešto mrmljao po kući i govorio da će "svima jebat majku", ali poslije se smirio. Kada je došla policija, rekla je da je bila verbalna svađa između njezinog brata i sina i da je sad mir. Potvrdila je da je okrivljenik prijetio da će zapaliti kuću. Potvrdila je i da je prijetio sjekirom, ali to je bilo davno, ne može citirati kojim riječima jer se puno toga događalo i bilo je puno ružnih riječi. Nije u strahu od okrivljenika jer je on njezin sin. Ne zna da li se njezin brat toliko boji okrivljenika, da li ga se želi riješiti a to zbog nemira u kući.

    14. Dakle svjedok JA u svojem iskazu detaljno opisuje ponašanje okrivljenika te prijeteće riječi koje je okrivljenik izrekao prilikom predmetnog događaja od 28. ožujka 2026. da će ih sve pobiti, pri čemu je krenuo prema njemu, dok svjedokinja OA u odnosu na predmetni događaj potvrđuje da je između okrivljenika i ujaka došlo do verbalnog sukoba i to nakon što mu je okrivljeniku ujak JA prigovorio za vrata, ali ne navodi izričito da je tom prilikom okrivljenik ujaku izrekao navedene prijeteće riječi, s time da u svom iskazu potvrđuje da je bilo situacija kada je okrivljenik prijetio ujaku, međutim, da prijetnje nisu bile ozbiljne, da je bilo puno situacija i ružnih riječi, ali da nema smisla svaki puta zvati policiju. Stoga je ocjena ovog suda da je navedena svjedokinja, iako je bila očevidac predmetnog događaja i zasigurno čula izrečene prijeteće riječi, nije u svom iskazu te okrivljenikove riječi citirala iz razloga jer je kao majka okrivljenika iskazivala na način koji je povoljniji za okrivljenika, iako je iz njezinog iskaza razvidno da potvrđuje iskaz svjedoka JA u pogledu ranijih sličnih situacija, kao i u pogledu njezinog odnosa sa okrivljenikom.

    15. Dakle utvrđeno je da je okrivljenik dana 28. ožujka 2026. oko 15,30 sati, u [adresa], u stanu u kojem boravi sa ujakom NA, kada mu je JA rekao da je pronašao ulazna vrata od kuće širom otvorena, istome zaprijetio „mene ćeš optuživat, jebem vam majku, pobit ću vas svih“ te krenuo prema njemu ponavljajući „pobit ću vas svih“, čime je kod JA izazvao osjećaj straha za vlastiti život i sigurnost, a uzimajući u obzir i činjenicu da se prema njemu ranije neprimjereno ponašao.

    16. Okrivljenik je na opisani način postupio prema žrtvi – svom ujaku JA s namjerom kako bi istoga ustrašio, a u čemu je i uspio što proizlazi iz iskaza žrtve, koji se uslijed doživljenog straha, a imajući u vidu i ranije neprimjereno ponašanje okrivljenika, prilikom predmetnog događaja udaljio iz kuće te pozvao policiju, a zatim istoga dana podnio i kaznenu prijavu, što proizlazi iz zapisnika o zaprimanju kaznene prijave od 28. ožujka 2026. Osim toga takve riječi su i objektivno prikladne da kod drugoga izazovu strah za vlastiti život i sigurnost, posebno imajući u vidu i ranije situacije i neprimjereno ponašanje okrivljenika o kojem je detaljno iskazivao svjedok JA, pa se radi o ozbiljnoj prijetnji, tim više što oboje stanuju u istoj kući. Stoga obrana okrivljenika u kojoj navodi da, ukoliko je i izrekao navedene prijeteće riječi, izrečenu prijetnju nije imao namjeru doista i ostvariti, nije od utjecaja na ostvarenje bića kaznenog djela prijetnje.

    17. Na prijedlog obrane, a radi utvrđenja ubrojivosti okrivljenika provedeno je psihijatrijsko vještačenje okrivljenika po sudskom vještaku prof.prim.dr.sc. Elizabeti Dadić Hero kojim je utvrđeno da okrivljenik ne boluje od prave i trajne duševne bolesti niti su kod njega uočeni znakovi nedovoljnog duševnog razvitka, međutim, da se kod okrivljenika može dijagnosticirati disocijalni poremećaj ličnosti (F60.2). Radi se o trajnom poremećaju ličnosti koji se očituje nepoštivanjem društvenih normi i obveza, smanjenom odgovornošću za vlastito ponašanje, sklonošću impulzivnom reagiranju, teškoćama u održavanju stabilnih radnih i socijalnih odnosa te tendencijom ponavljanja obrazaca ponašanja unatoč njihovim štetnim posljedicama. Sudski vještak je pojasnila da osobe s navedenim poremećajem često svoje postupke objašnjavaju vanjskim okolnostima, umanjuju vlastitu odgovornost te ne pokazuju dostatnu kritičnost prema vlastitom načinu života i ponašanja. Nadalje je utvrđeno da kod okrivljenika dodatni nepovoljan čimbenik predstavlja okrivljenikova dugotrajna sklonost uzimanju psihoaktivnih tvari, s kojom je započeo u adolescenciji, a zbog čega se liječi pod dijagnozama sindroma ovisnosti o opioidima te ovisnosti o višestrukim drogama i drugim psihoaktivnim tvarima, a što dodatno pogoduje održavanju neadekvatnih obrazaca ponašanja i otežava njegovu socijalnu prilagodbu. Dakle provedenim je vještačenjem utvrđeno da je ponašanje okrivljenika prvenstveno uvjetovano trajnim obilježjima disocijalno strukturirane ličnosti i usvojenim obrascima funkcioniranja, uz dodatni utjecaj dugogodišnje zlouporabe psihoaktivnih tvari. Također utvrđeno je da postoji utvrđen rizik da bi okrivljenik u budućnosti mogao ponoviti slična kaznena djela, s time da opasnost ne proizlazi iz duševne bolesti u užem smislu, već je primarno povezana s strukturom ličnosti okrivljenika, odnosno dijagnosticiranim disocijalnim (antisocijalnim) poremećajem ličnosti F60.2. Stoga se rizik od recidivizma ocjenjuje kao odraz trajnijih osobina ličnosti, a ne prolaznog psihopatološkog stanja. Zaključno je utvrđeno da je kod okrivljenika u vrijeme počinjenja djela koje mu se stavlja na teret, kao i u njegovom ukupnom ponašanju u kritično vrijeme sposobnost da shvati značenje vlastitih postupaka i upravljanje svojom voljom bila smanjena, ali ne bitno smanjena.

    18. Ispitana na raspravi vještakinja je na upit obrane navela da je utvrđene dijagnoze okrivljenika uzela u obzir prilikom donošenja svojih zaključaka, te da je iz dostupne medicinske dokumentacije razvidno da je okrivljenik redovito dobivao nadomjesnu terapiju s kojom nije imao apstinencijske krize i nije imao potrebu uzimati psihoaktivne tvari.

    19. Nalaz i mišljenje sudskog vještaka sud je prihvatio kao stručan i nepristran budući da je isti sačinjen na temelju priložene medicinske dokumentacije i neposrednog pregleda okrivljenika, a na koji nalaz i mišljenje sudskog vještaka stranke nisu isticale primjedbe.

    20. Slijedom navedenog provedenim dokazima dokazano je da je okrivljenik kritične zgode postupio na način na koji se tereti uvodno citiranom optužnicom, čime je ostvario sve elemente bića kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11, a obzirom da je djelo počinjeno prema ujaku, dakle osobi s kojom je okrivljenik u srodstvu u pobočnoj lozi u trećem stupnju zbog čega se radi o članu obitelji u smislu čl. 87. st. 8. KZ/11, a time i o bliskoj osobi sukladno čl. 87. st. 9. KZ/11, radi se o kvalificiranom obliku kaznenog djela prijetnje iz čl. 139. st. 3. KZ/11. Stoga je okrivljenika za predmetno kazneno djelo trebalo oglasiti krivim i osuditi po zakonu.

    21. Prilikom izbora kaznene sankcije, sud je okrivljeniku olakotnim cijenio kaznenu neosuđivanost, koja je utvrđena u izvadak iz kaznene evidencije, kao i izraženo žaljenje zbog počinjenog. Otegotnim mu je cijenjena višestruka prekršajna osuđivanost (prekršaji vezano za zlouporabu droga te protiv javnog reda i mira). Nadalje otegotnim mu je cijenjena upornost kao i utjecaj na žrtvu jer je utvrđeno da predmetni događaj nije bio izolirani incident, već da se okrivljenik učestalo na sličan način ponaša prema ujaku JA, da mu je i ranije upućivao prijetnje te da uslijed takvog ponašanja okrivljenika isti konstantno živi u strahu. Polazeći od stupnja krivnje, a utvrđeno je da je okrivljenik u trenutku počinjenja kaznenog djela bio smanjeno ubrojiv, ali ne bitno smanjeno ubrojiv, te cijeneći utvrđene olakotne i otegotne okolnosti, sud je stajališta da je u ovom predmetu svrhu kažnjavanja moguće ostvariti jedino izricanjem bezuvjetne kazne zatvora, koju je sud cijeneći prethodno navedene okolnosti okrivljeniku izrekao u trajanju od 6 mjeseci, cijeneći raspon propisane kazne za ovo kazneno djelo od 6 mjeseci do 5 godina. Naime, prema stajalištu ovog suda nisu ispunjene pretpostavke da se okrivljeniku izrekne uvjetna osuda kako je to predloženo od strane obrane. Odredbom čl. 56. st. 2. KZ/11 propisano je da sud počinitelju koji je osuđen na kaznu zatvora u trajanju do jedne godine može izreći uvjetnu osudu kad ocijeni da počinitelj i bez izvršenja kazne neće ubuduće činiti kaznena djela, vodeći pritom računa o ličnosti počinitelja, njegovu prijašnjem životu, osobito je li ranije osuđivan, obiteljskim prilikama, okolnostima počinjenja samog kaznenog djela te ponašanju nakon počinjenog kaznenog djela, osobito o odnosu počinitelja prema žrtvi i nastojanju da oštećeniku popravi štetu. Upravo cijeneći prethodno utvrđene činjenice da se radi o uobičajenom obrascu ponašanja okrivljenika unutar obitelji te cijeneći osobine ličnosti okrivljenika utvrđene provedenim vještačenjem, sud je uvjerenja da se svrha kažnjavanja u ovom slučaju ne bi ostvarila izricanjem uvjetne osude, već da će se upravo izrečenom sankcijom ostvariti svrha generalne i specijalne prevencije kažnjavanja te će se u dovoljnoj mjeri utjecati na okrivljenika da više ne čini kaznena djela, kao i na stvaranje svijesti kod drugih da ovakva djela ne mogu proći nekažnjena.

    22. Sukladno čl. 54. KZ/11 okrivljeniku se u izrečenu kaznu zatvora ima uračunati vrijeme uhićenja te vrijeme provedeno u istražnom zatvoru kako je to pobliže navedeno u izreci presude.

    23. Primjenom odredbe čl. 148. st. 6. ZKP/08 okrivljenik je oslobođen od plaćanja troškova kaznenog postupka u cijelosti jer je ocijenjeno da bi se naplatom troškova dovelo u pitanje njegovo uzdržavanje obzirom da je nezaposlen i da ne ostvaruje primanja.

    Rijeka, 13. srpnja 2026.

    Sutkinja

    Nadežda Šepelj Mažuranić

    UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

    Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa iste. Žalba se podnosi pismeno u 3 istovjetna primjerka ovome sudu, a o žalbi odlučuje županijski sud.

    DNA:

    - ODO u Rijeci

    - okrivljenik putem Zatvora u Rijeci,

    - braniteljica odvj. l. Kožuharov iz Rijeke

    Po pravomoćnosti

    - ošt./žrtva JA

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.