Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-1467/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Sonji Meštrović, u izvanparničnom predmetu predlagatelja MU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Željko Štapek, odvjetnik iz Karlovca, protiv protustranke TU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva ROŽMAN&OREDIĆ iz Karlovca, V. Mačeka 1, radi razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1-68/2026-2 od 7. travnja 2026., 13. srpnja 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja kao neosnovana i potvrđuje se rješenje Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1-68/2026-2 od 7. travnja 2026.

Obrazloženje

1. Pobijanim rješenjem prekinut je postupak razvrgnuća suvlasništva (točka I. izreke) i upućena je protustranka da u roku od 30 dana pokrene parnični postupak protiv predlagatelja radi utvrđenja veličine suvlasničkih omjera (točka II. izreke).

1.1. Protiv tog rješenja žalbu je izjavio predlagatelj zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (»Narodne novine«, broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25., dalje: ZPP), s prijedlogom da se pobijano rješenje preinači shodno žalbenim navodima, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno rješavanje.

1.2. Na žalbu nije odgovoreno.

2. Žalba nije osnovana.

3. Ispitujući rješenje suda prvog stupnja, postupak koji je prethodio, kao i žalbene navode, ovaj sud je utvrdio da prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredbi parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. ZPP-a na koje pazi na temelju odredbe članka 365. stavka 2. ZPP-a u vezi s odredbom članka 381. ZPP-a.

3.1. Suprotno žalbenim navodima, rješenje prvostupanjskog suda jasno je i razumljivo, sadrži razloge o odlučnim činjenicama, nema proturječnosti i nejasnoća, a analiza činjeničnog stanja kao rezultata raspravljanja, prema ocjeni ovog suda, pravno opravdano upućuje na zaključak da su u postupku pred prvostupanjskim sudom na temelju izvedenih dokaza i njihove valjane ocjene kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti (članak 8. ZPP-a) utvrđene sve pravno relevantne činjenice, na koje je pravilno primijenjeno materijalno pravo.

3.2. Nije osnovan ni žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja s obzirom na to da je prvostupanjski sud raspravio sve tvrdnje na kojima stranke temelje svoje zahtjeve te pravilnom ocjenom utvrdio činjenice odlučne za donošenje pobijanog rješenja.

4. Prvostupanjski je sud postupajući po prijedlogu predlagatelja radi razvrgnuća suvlasničke zajednice civilnom diobom predmetnih nekretnina označenih kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška]/A K. O. [katastarska općina], a na kojima su stranke upisane kao suvlasnici svaki za po 1/2 dijela, prekinuo postupak kod činjenice da je protustranka na zapisniku od 2. ožujka 2023. izjavila kako osporava suvlasničke omjere.

5. Takav zaključak prvostupanjskog suda je pravilan, pa ga prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a čija pravilnost i zakonitost žalbenim navodima nije dovedena u sumnju.

6. Prijedlog u ovoj pravnoj stvari podnesen je 3. rujna 2020., dakle, prije stupanja na snagu Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“ broj 59/23.) koji je stupio na snagu 10. lipnja 2023. Odredbom članka 119. stavkom 1. Zakona o izvanparničnom postupku propisano je kako postupci koji su bili pokrenuti, a nisu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršit će se prema propisima i pravnim pravilima koji su bili na snazi odnosno koji su se primjenjivali do stupanja na snagu ovoga Zakona, a to je u konkretnom slučaju Zakon o sudskom vanparničnom postupku ("Službene novine Kraljevine Jugoslavije" broj 45-175/34., dalje: ZSVP-a) koji se primjenjuje u smislu odredbi Zakona o načinu primjene propisa donesenih prije 6. travnja 1941. ("Narodne novine br. 73/91.), koji je postupak razvrgnuća zajednice uredio pravnim pravilima paragrafa 267. – 274.

6.1. U smislu pravnog pravila iz paragrafa 267. ZSVP-a sud će u izvanparničnom, postupku odlučiti hoće li i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora: 1. o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine i 2. o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

6.2. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 268. ZSVP-a sud će, ako se u postupku radi razvrgnuća ma od kojeg suvlasnika ospori jedno od pitanja iz paragrafa 267. ZSVP- a, a ne može se o tome postići sporazum, stranku s njenim zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice uputiti na parnicu.

6.3. Prema tome da bi sud mogao voditi izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice u pogledu određene nekretnine, ne smije biti spora o tome tko su njezini suvlasnici i koliki je njihov suvlasnički dio.

7. Suprotno žalbenim navodima žalitelja, prvostupanjski sud je pravilno utvrdio činjenično stanje na koje je pravilno primijenio odredbe te osnovano prekinuo ovaj izvanparnični postupak i uputio protustranku na pokretanje parnice radi utvrđenja visine suvlasničkih udjela na predmetnim nekretninama različitih od onih upisanih u zemljišnim knjigama.

7.1. To iz razloga što u situaciji kada je protustranka osporila veličinu suvlasničkih udjela stranaka na nekretninama koje su predmet razvrgnuća prema upisanim suvlasničkim omjerima u zemljišnim knjigama (svaki po ½ dijela), pravilno je prvostupanjski sud utvrdio da je među strankama prisutan spor o pravu čije rješenje ovisi o utvrđivanju spornih činjenica, odnosno o veličini suvlasničkih udjela na predmetnim nekretninama.

8. Isto tako, pravilno je prvostupanjski sud odlučio kada je protustranku uputio u parnicu jer pobija suvlasničke udjele upisane u zemljišnoj knjizi imajući u vidu načelo istinitosti i potpunosti zemljišnih knjiga. Naime, prema odredbi članka 8. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama (»Narodne novine«, broj 63/19., 128/22., 155/23. i 127/24.) smatra se da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta, dok suprotno nezadovoljna stranka mora dokazati.

9. Ostali žalbeni navodi kojima žalitelj ukazuje na dugotrajnost postupka i ranije vođene parnične postupke koji su okončani povlačenjem tužbe nisu od značaja kod ovakvog činjeničnog stanja.

10. Kako žalbenim navodima predlagatelja nije dovedena u sumnju pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja, to je na temelju odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a odlučeno kao u izreci ovoga rješenja.

Split, 13. srpnja 2026.

S U T K I N J A

Sonja Meštrović