Poslovni broj: Us I-1928/2025-7

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Upravni sud u Splitu, po sucu tog suda Leandri Mojtić kao sucu pojedincu, te Milki Škaro Grozdanić zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja RE, Zavala, Zavala 237, Općina Jelsa, OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa opunomoćenik Kruno Peronja, odvjetnik u Splitu, Domovinskog rata 29b, V, protiv tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, OIB: 33706439962, radi uklanjanja, nakon održane usmene i javne rasprave zaključene 12. lipnja 2026., a objavljene 13. srpnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim predlaže poništenje rješenja tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/862, URBROJ: 443-02-03-12-02-25-04 od 27. lipnja 2025., kao neosnovan.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog tužitelja za određivanjem odgodnog učinka tužbe do pravomoćnog okončanja upravnog spora, kao neosnovan.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora, kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, KLASA: UP/I-362-02/24-02/862, URBROJ: 443- 02-03-12-02-25-04 od 27. lipnja 2025. u točci 1. izreke naređeno je investitoru RE, ovdje tužitelju, da u roku u roku od 15 dana od dana zaprimanja ovog rješenja ukloni:

- široki iskop, sa jugozapadne strane ozakonjene zgrade, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 12,30 x 7,50 m visine do vrha iskopa od 3,50 do 2,60 m;

- unutar iskopa izgrađene potporne zidove i to, na sjeverozapadnoj strani iskopa zidove u dužini od 6,00 m visine 2,00 m, a na jugozapadnoj strani iskopa zidove dužine 13,80 m i visine 3,00 m;

- na zapadnom djelu iskopa izgrađen komin maksimalnih dimenzija 2,60 x 1,90 m i visine do strehe jednostrešnog krovišta od 3,00 do 2,60 m,

a što je izgrađeno izvan granica građevinskog područja, na lokaciji otok Šćedro, unutar zaštitnog obalnog područja na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole.

Točkom 2. izreke citiranog rješenja, upozorava se investitor RE, ovdje tužitelj, da će se izvršenje naredbe o uklanjanju provesti putem treće osobe na njegovu odgovornost i trošak, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke, bez prethodnog izricanja novčane kazne.

Točkom 3. izreke citiranog rješenja, upozorava se investitor RE, da će se bez donošenja dopunskog, odnosno posebnog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koji su izgrađeni nakon donošenja ovog rješenja. Točkom 4. izreke citiranog rješenja, upozorava se investitor RE da napušta posjed građevnih proizvoda od kojih su izgrađene građevine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, ako ne postupi po naredbi iz točke 1. izreke.

Točkom 5. izreke citiranog rješenja RE, da je obvezan ukloniti stvari iz građevine na 4088/1 k. o. [katastarska općina], u roku iz točke 1. izreke, jer se u protivnom smatra da napušta posjed stvari koje nisu uklonjene i odriče se prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.

2. Protiv osporavanog rješenja tužitelj je pravodobno podnio tužbu osporavajući zakonitost rješenja zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, zbog pogrešne primjene materijalnog prava te zbog bitne povrede odredbi upravnog postupka. Tužitelj navodi da u konkretnom slučaju nije proveden ispitni postupak u skladu s odredbom čl. 51. ZUP-a, da je inspekcijski nadzor obavljen bez nazočnosti investitora, ovdje tužitelja, te da mu je stoga Zapisnik od 19. lipnja 2024. o obavljenom inspekcijom nadzoru nad širokim iskopom, izgradnjom potpornih zidova i komina, iza ozakonjene zgrade, investitora/ tužitelja na lokaciji Šćedro na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dostavljen i da je tužitelj pozvan na očitovanje. Da je tužitelj podneskom od 17. ožujka 2025. godine putem svog punomoćnika u spis tuženika dostavio:

- Geodetski Snimak izvedenog stanja nezakonito izgrađene zgrade, Ured ovlaštenog inženjera geodezije , k. č. z. 2 4088/1, otok Šćedro, k. o. [katastarska općina], 24.05.2013.,

- Snimak izvedenog stanja, Ured ovlaštenog inženjera građevine, Td SK-01/2013 Pitve, 06.2013.,

- Rješenje o izvedenom stanju, UO za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava

Hvar, KLASA:UP/361-02/13-06/0634, URBROJ: 2181/1-11-01/10-18-0018 od 29.06.2018.,

- Rješenje UO za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Hvar, KLASA:UP/361- 02/13-06/0634, URBROJ: 2181/1-11-01/10-18-0021 od 07.09.2018., a iz koje dokumentacije da je jasno vidljivo kako tužitelj posjeduje svu potrebnu dokumentaciju za predmetne iskope i izgrađene potporne zidove. Međutim, da se unatoč dostavljenoj dokumentaciji tuženik nije na odgovarajući način očitovao o predmetu spora.

2.1. Tužitelj nadalje navodi da je Prijedlogom Prostornog plana Općine Jelsa u čl. 86. navedeno:

„Na otoku Šćedru omogućava se rekonstrukcija postojećih građevina bez povećanja vanjskog gabarita uz moguću prenamjenu za ugostiteljstvo i za sadržaje u funkciji zaštite i prezentacije njegova krajobraza. Na građevnoj čestici postojeće zgrade omogućava se gradnja pomoćne zgrade i druge građevine koje se prema posebnom propisu može graditi bez građevinske dozvole.“

Navedena odredba nije u skladu s važećim prostornim planom Splitsko - dalmatinske županije, koji za područje otoka Šćedro propisuje režim stroge zaštite kao zaštićenog krajobraza.

Županijski plan naime ne predviđa mogućnost prenamjene postojećih objekata za ugostiteljsku namjenu niti proširenje infrastrukture putem pomoćnih objekata bez građevinske dozvole.

Na taj način da je učinjena povreda hijerarhijski višeg pravnog propisa i zakonitosti u pogledu prostornog planiranja. U odnosu na navedeno, tužitelj navodi da je prema gore spomenutim aktima k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljivo kako se zemljište nalazi unutar zone zadržavanja postojećih građevina, te da su dopušteni zahvati u prostoru u skladu s prostornim planom uključujući rekonstrukciju, sanaciju i uređenje postojećih objekata tradicijskog karaktera. Dakle, da pobijano Rješenje ne uvažava važeću plansku dokumentaciju, čime da je bitno povrijeđeno pravilo postupka i pogrešno utvrđeno činjenično stanje. Nadalje navodi, u slučaju da je tužitelj navedenim zahvatima gradio izvan građevinskog područja, a unutar zaštitnog obalnog područja, građevinska inspekcija je dužna u postupku ocijeniti mogućnost naknadne legalizacije, usklađenja ili obnove postupka legalizacije, a ne automatski odrediti uklanjanje. Stoga tužitelj smatra kako je tuženik mogao razmotriti i izricanje blaže mjere odnosno da je riječ o povredi načela razmjernosti. Da je u konkretnom slučaju riječ o radovima niskog intenziteta pri čemu da nema dokaza da bi štetili prostoru i okolišu, ali i da postoji objektivna mogućnost usklađenja s važećim prostornim planovima. Da se Odlukom o privremenoj zabrani građevinskih radova na području Općine Jelsa za 2025. zabranjuje izvođenje građevinskih radova za vrijeme turističke sezone na području Općine Jelsa, određuje se područje, kalendarsko razdoblje i vrijeme u kojem se zabranjuje izvođenje građevinskih radova, iznimke zbog kojih se u pojedinim slučajevima mogu izvoditi radovi te nadzor nad provedbom ove Odluke. (čl.1. Odluke). Da je čl. 2. navedene Odluke propisano: „Područja privremene zabrane radova u smislu ove Odluke obuhvaćaju sva područja unutar obuhvata određenih granicom građevinskog područja i granicom naselja. Zabrana se odnosi na područja izvan onih definiranih člankom jedan ovog članka, a koja su udaljena manje od 200 metara od već izgrađenih građevina.“ Da je čl. 3 propisano: „Privremena zabrana izvođenja radova odnosi se na razdoblje od 01. lipnja do 30. rujna 2025. u vremenu od 00:00 do 24:00 sata. Dokaz: Odluka o privremenoj zabrani građevinskih radova na području Općine Jelsa od 20. veljače 2025., Izmjene i dopune prostornog plana uređenja općine Jelsa, broj elaborata: 832/22. Tužitelj nadalje citira odredbe čl. 35., čl. 36. i čl. 37. Zakona o građevinskoj inspekciji ("Narodne novine" br. 153/13., 115/18.,145/24.), navodeći da Zakon o građevinskoj inspekciji (čl. 35. i čl. 36.) zahtjeva prethodnu obustavu građenja i rok za otklanjanje nepravilnosti prije donošenja rješenja o uklanjanju. Da zahvat tužitelja ne predstavlja „građevinu“ u smislu čl. 3. Zakona o gradnji ako je riječ o: privremenom objektu, montažnoj konstrukciji bez temelja, privremenoj platformi bez zatvorenog prostora. Da prema postojećoj praksi Ustavnog suda Republike Hrvatske i EU suda ako je stranka postupala u uvjerenju da ne krši pravni propis ima pravo za zaštitu zakonitih očekivanja, a osobito ako nema štetnih posljedica za okoliš i javni interes. Ističe da se zahvat tužitelja odnosi na tradicijsku i lokanu uporabu prostora koja je usklađena s prostornim planom Općine Jelsa, stoga da bi uklanjanje bilo protivno načelu pravičnosti i jednakosti. Da je tuženik propustio utvrditi i pitanje vlasništva predmetne čestice, što je protivno čl. 54. ZUP-a i što da predstavlja utvrđivanje prethodnog pitanja.

2.2. Slijedom navedenog tužitelj na temelju odredbe čl. 42. Zakona o upravnim sporovima predlaže da Sud donese Rješenjem kojim će utvrditi da tužba ima odgodni učinak obzirom da bi se izvršenjem pobijanog Rješenja tužitelju nanijela teška nepopravljiva šteta te da se odredi privremena mjera zabrane navedena u Pobijanom Rješenju tuženika od 27. lipnja 2025. kojom se naređuje investitoru/tužitelju da u roku od 15 dana od dana zaprimanja ukloni:

„široki iskop, sa jugozapadne strane ozakonjene zgrade, maksimalnih tlocrtnih dimenzija 12,30 x 7,50 m visine do vrha iskopa od 3,50 do 2,60 m:

-unutar iskopa izgrađene potporne zidove i to, na sjeverozapadnoj strani iskopa zidove u dužini od 6,00 m visine 2,00 m, a na jugozapadnoj strani iskopa zidove dužine 13,80 m i visine 3,00 m:

-na zapadnom djelu iskopa izgrađen komin maksimalnih dimenzija 2,60 x 1,90 m i visine do strehe jednostrešnog krovišta od 3,00 do 2,60m, a što je izgrađeno, izvan granica građevinskog područja, na lokaciji otok Šćedro, unutar zaštitnog obalnog područja, na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole.“, a koji odgodni učinak tužbe i privremene mjere vrijede do pravomoćnog okončanja spora. Konačno tužitelj predlaže da Sud donese presudu kojom će poništiti osporavano rješenje tuženika i kojom će naložiti tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog upravnog spora.

3. Podneskom od 23. siječnja 2026. tužitelj je predložio da Sud odbaci odgovor na tužbu tuženika od 22. prosinca 2025., jer da je isti podnesen nakon proteka roka, radi čega da nepravodobno podnesen odgovor na tužbu ne proizvodi procesne učinke, te je istovremeno ustrajao u navodima tužbe.

4. Na ročištu koje je pred ovim Sudom održano 12. lipnja 2026. u odsutnosti uredno pozvanog tuženika koji svoj izostanak nije opravdao, opunomoćenik tužitelja je ustrajao u navodima tužbe posebno ističući kako se doista radi o radovima niskog intenziteta pri čemu nema dokaza da bi štetili prostoru i okolišu, te da postoji okolnost usklađenja s važećim prostornim planovima jer je u tijeku Izmjena plana Općine Jelsa. Tužitelj je neposredno u spis priložio, za sud i protivnu stranu, prijedlog sanacije terena ozelenjivanja terasa koje je izradio projektant DE iz tvrtke ARHITEKTURA d.o.o. Stoga tužitelj ustraje kod prijedloga navedenih u tužbi da tužba ima odgodni učinak i privremenu mjeru obzirom da bi se zbog osporenog rješenja tužitelju nanijela nepopravljiva šteta.

5. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem isprava priloženih spisu te spisa tuženog tijela koji je ovom Sudu dostavljen uz odgovor na tužbu, kao i svih isprava koje su istom priložene te je zaključio raspravljanje u predmetnom upravnom sporu.

6. Opunomoćenik tužitelja je zatražio naknadu troškova upravnog spora.

7. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Predmet spora je ocjena zakonitosti osporavanog rješenja Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područnog ureda u Splitu, KLASA: UP/I -362- 02/24-02/862, URBROJ: 443-02-03-12-02-25-04 od 27. lipnja 2025.

9. Među strankama je sporno je li građevinski inspektor pravilno i zakonito osporavanim rješenjem naredio tužitelju kao investitoru inspekcijsku mjeru uklanjanja širokog iskopa, unutar iskopa izgrađene potporne zidove te izgrađeni komin, pobliže opisanih i identificiranih u točci 1. izreke osporavanog rješenja, a što je izgrađeno izvan granica građevinskog područja, na lokaciji otok Šćedro, unutar zaštitnog obalnog područja na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], bez izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole u primjeni odredbe iz članka 113. stavka 1. točke Zakona o državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18, 117/21 i 67/23, dalje: ZDI), koja propisuje da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, u određenom roku, ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole.

10. Za rješavanje ove upravne stvari pravno je odlučno utvrditi sljedeće činjenice: investitora odnosno vlasnika, opis i identifikaciju građevine te je li za građenje iste ishođen glavni projekt izrađen u skladu s prostornim planom i od strane ovlaštene osobe te izvršna odnosno pravomoćna građevinska dozvola.

11. Odredbom članka 106. stavak 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18, 117/21 i 67/23, dalje ZDI) propisano je da se inspekcijske i druge mjere propisane tim Zakonom naređuju rješenjem investitoru, vlasniku građevine, odnosno drugoj stranci određenoj tim Zakonom, da na temelju toga odjeljka Zakona građevinski inspektor donosi rješenje, te da ako u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati rješenje može donijeti i bez saslušanja stranke.

12. Odredbom članka 108. ZDI-u propisano je da tijekom inspekcijskog nadzora građevinki inspektor ima pravo i obvezu u skladu s tim Zakonom strankama narediti otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, zabranu ugradnje građevnog proizvoda, otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, usklađivanje građenja, uklanjanje građevine, zabranu uklanjanja građevine te obustavu građenja.

13. Odredbom članka 113. stavkom 1. točkom 1. i stavkom 2. ZDI -a propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, da prije donošenja rješenja građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, što utvrđuje tim rješenjem.

14. Odredbom članka 113. stavak 3. ZDI-u propisano je da se rješenjem o uklanjanju upozorava investitora odnosno vlasnika da će se, ako ne postupi po rješenju, izvršenje rješenja provesti prisilnim putem, da će se izvršenje rješenja putem treće osobe provesti na odgovornost i trošak izvršenika i upoznaje ga se s obvezom i posljedicama iz članka 121. stavka 2. i 3. toga Zakona, te da će se bez donošenja dopunskog, odnosno novog rješenja, ukloniti i dijelovi građevine iz članka 116. toga Zakona.

15. Odredbom članka 114. stavkom 1. i 3. ZDI-u propisano je da se rješenje kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe, te da se prije pristupanja izvršenju rješenja o uklanjanju putem treće osobe izvršenika na izvršenje prisiljava izricanjem tri novčane kazne.

16. Odredbom članka 115. st. 1. ZDI-u propisano je da u rješenju kojim se naređuje uklanjanje građevine, odnosno njezina dijela, koja se gradi ili je izgrađena izvan granica građevinskog područja ili na posebno zaštićenom području i u rješenju o uklanjanju donesenom nepoznatoj osobi, bez obzira na kojem se području građevina nalazi, rok u kojem je izvršenik obvezan postupiti po rješenju ne može biti duži od 15 dana.

17. Odredbom članka 119. stavak 2., 3., 4. i 5. ZDI-u, propisano je da se obustava građenja utvrđuje rješenjem kojim se naređuje inspekcijska mjera u slučaju iz članka 113. stavka 2. toga Zakona, da se obustava građenja provodi zatvaranjem gradilišta postavljanjem posebnog služenog znaka na gradilište odnosno građevinu, da je nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom zabranjeno svako građenje na tom gradilištu, osim radova koji se izvode radi izvršenja inspekcijskog rješenja, da se sprječavanje daljnjeg građenja provodi se izricanjem novčanih kazni ako investitor i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom.

18. Odredbom članka 120. stavak 1. Zakona o Državnom inspektoratu propisano je ako investitor odnosno vlasnik ne obustavi građenje nakon obustave građenja, izvršenju rješenja o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela može se pristupiti putem treće osobe i bez prisiljavanja na izvršenje izricanjem novčanih kazni ako investitor i/ili izvođač nastavi graditi nakon zatvaranja gradilišta posebnim službenim znakom.

19. Odredbom članka 120. stavak 2. ZDI-u propisano je da obustava građenja prestaje izvršnošću rješenja o obustavi inspekcijskog postupka odnosno postupka izvršenja rješenja.

20. Odredbom članka 121. stavak 1. ZDI-u propisano je da se rješenje o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela izvršava putem treće osobe na odgovornost stranke kojoj je inspekcijskim rješenjem naređeno uklanjanje.

21. Odredbom članka 121. stavkom 2. i 3. ZDI-u propisano je da se smatra da izvršenik koji nije postupio po rješenju o uklanjanju građevine odnosno njezina dijela napušta posjed građevnih proizvoda od kojih je izgrađena građevina ili njezin dio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete, da je izvršenik obvezan ukloniti stvari iz građevine odnosno njezina dijela koja je predmet rješenja o uklanjanju, u roku koji mu je tim rješenjem određen za postupanje, a ako to ne učini smatra se da napušta posjed stvari koje nije uklonio i da se odriče prava njihova vlasništva bez naknade, odnosno bez prava na naknadu štete.

22. Odredbom članka 122. stavkom 1. ZDI-u propisano je da troškove izvršenja putem treće osobe, uključujući i trošak zbrinjavanja i obrade građevnog otpada, snosi izvršenik.

23. Prema čl. 3. st. 1. t. 10. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj: 153/13, 20/17, 39/19, 125/19), građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina.

24. Člankom 3. st. 1. t. 11. Zakona o gradnji propisano je da je građevina građenjem nastao i s tlom povezan sklop, izveden od svrhovito povezanih građevnih proizvoda sa ili bez instalacija, sklop s ugrađenim postrojenjem, samostalno postrojenje povezano s tlom ili sklop nastao građenjem.

25. Odredbom članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano.

26. Među strankama nije sporno da za predmetnu gradnju opisanu u točci 1. izreke osporavanog rješenja tužitelj ne posjeduje potvrdu glavnog projekta, ni izvršnu, odnosno pravomoćnu građevinsku dozvolu, kao ni činjenica da je predmetna bespravna gradnja izrade širokog iskopa, izgradnje potpornih zidova i komina, iza ozakonjene zgrade, počinjena izvan granica građevinskog područja, unutar zaštićenog obalnog područja na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

27. Među strankama nije sporna ni činjenica da je tužitelj investitor predmetnih građevina.

28. Među strankama nije sporan opis i identifikacija predmetnih građevina, kao ni činjenica da su predmetne građevine izgrađene izvan građevinskog područja u zoni zaštićenog obalnog pojasa.

29. Dakle pored naprijed navedenih nespornih utvrđenja, tužbeni navodi tužitelja nisu, niti mogu biti od utjecaja na drugačije rješenje predmetne upravne stvari.

30. Neosnovan je tužbeni navod tužitelja da su počinjene bitne povrede upravnog postupka jer da nije proveden ispitni postupak u skladu s odredbom čl. 51. ZUP-a. Ovo stoga što iz isprava priloženih spisu tuženog tijela koji je ovom sudu dostavljen uz odgovor na tužbu, kao i obrazloženja osporavanog rješenja, nespornim proizlazi da je proveden ispitni postupak, a što potvrđuje i priloženi Zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 19. lipnja 224. s priloženim fotografijama i skicom zatečenog stanja na terenu, a koje fotografije i skica su sastavni dio Zapisnika, u kojem Zapisniku je izričito navedeno da obzirom da investitor nije zatečen prilikom izvida da će se isti pozvati na saslušanje u ured građevinske inspekcije ili da dostavi pisano očitovanje. Da je tužitelj pozvan na očitovanje, međutim da je isti po opunomoćeniku dostavio dio tražene dokumentacije i zatražio produljenje roka za dostavu dodatne dokumentacije i očitovanje na Zapisnik, međutim koje očitovanje nije dostavljeno do dana donošenja osporavanog rješenja. Dakle, tužitelj je svojevoljno odlučio ne sudjelovati, odnosno pasivno sudjelovati u upravnom postupku koji je prethodio donošenju osporavanog rješenja, a građevinski inspektor je bio ovlašten provesti inspekcijski nadzor i bez nazočnosti investitora, odnosno donijeti osporavano rješenje u skladu s naprijed citiranom odredbom čl. 106. st. 4. ZDI-u, koja odredba mu daje izričito ovlaštenje.

31. Nije osnovan ni tužbeni navod da se u konkretnom slučaju ne bi radilo građevinama te da je u konkretnom slučaju povrijeđeno načelo razmjernosti jer da je tužitelj imao legitimna očekivanja budući da je postupao u uvjerenju da ne krši pravni propis, te da je u tijeku izmjena Prostornog plana Općine Jelsa.

32. Ovo stoga što se po naprijed citiranoj zakonskoj definiciji nesporno radi o građevinskim radovima koji moraju biti izvedeni u skladu s odredbama Zakona o gradnji i u skladu prostornim Planom Općine Jelsa, a što u konkretnoj upravnoj stvari nije slučaj, jer u protivnom građevinski inspektor ne bi donio osporavano rješenje o uklanjanju, a koje rješenje tužitelj neosnovano osporava podnošenjem predmetne tužbe.

33. Pored navedenog valja istaći da za otok Šćedro, k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na kojoj je izvršena nelegalna predmetna gradnja, administrativno pripada Općini Jelsa, za koji vrijede izrazito stroga pravila gradnje jer se cijeli otok Šćedro nalazi unutar ZOP- a (Zaštićenog obalnog pojasa) i posebnih kategorija zaštite prirode. Izvođenje radova na ovoj specifičnoj parceli zakonski je definirano Prostornim planom uređenja Općine Jelsa (PPUO Jelsa) i zakonskim odredbama, a činjenica da se tužitelj poziva na prijedlog Izmjena PPU Općine Jelsa, samo potvrđuje činjenicu da se radi o prijedlogu te da je predmetna bespravna gradnja za koju je naloženo uklanjanje, bespravna. Pored navedenog, ističe se da je Otok Šćedro i akvatorij oko njega pod posebnom ekološkom zaštitom mreže Natura 2000, što znači da prije dobivanja bilo kakve dozvole za gradnju ili zahvat u prostoru, nadležno upravno tijelo mora provesti postupak ocjene utjecaja tog zahvata na ekološku mrežu, te podliježe strogoj kontroli.

34. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja po ocjeni ovog suda u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari nije povrijeđen Zakon na štetu tužitelja, kako to isti neosnovano smatra, već je na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja pravilno primijenjeno materijalno pravo, a tužbeni navodi tužitelja nisu s uspjehom osporili zakonitost, ni pravilnost osporavanog rješenja koje je po ocjeni ovog Suda doneseno u zakonito provedenom postupku te pravilnom primjenom prethodno citiranog materijalnog prava na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje,

35. Nije ostvaren ni koji od razloga ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku ( Narodne novine, broj: 47/09) na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti prema čl. 47. stavku 3. ZUS-a. Stoga je na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao u izreci.

36. U odnosu na prijedlog tužitelja za donošenjem rješenja o odgodnom učinku tužbe, valja istaći kako je odredbom članka 26. stavka 1. ZUS-a propisano da tužba nema odgodni učinak, osim kada je to zakonom propisano, dok je odredbom stavka 2. istog članka, propisano da sud može odlučiti da tužba ima odgodni učinak ako bi se izvršenjem pojedinačne odluke ili upravnog ugovora tužitelju nanijela šteta koja bi se teško mogla popraviti, ako zakonom nije propisano da žalba ne odgađa izvršenje pojedinačne odluke, a odgoda nije protivna javnom interesu.

37. Kako je u konkretnom slučaju i predmetnoj upravnoj stvari kao nesporno utvrđeno da se radi o bespravnoj gradnji, to je po ocjeni ovog Suda isključena mogućnost donošenja rješenja o odgodnom učinku tužbe jer bi to, s obzirom na odluku u ovom upravnom sporu, bilo protivno javnom interesu. Ovo posebno stoga što je postupanje građevinske inspekcije u okviru postojećih zakonskih rješenja, poštujući pritom čl. 6. ZUP-a odnosno načelo razmjernosti u zaštiti prava stranaka i javnog interesa, kako u ovom konkretnom postupku, tako i u drugim sličnim slučajevima, usmjereno, pored ostalog, na zaštitu obalnog područja od devastacije koja je propisana i Uredbom o zaštićenom obalnom pojasu koji obuhvaća sve otoke i obalni pojas kopna u širini od 1000m. Slijedom navedenog, dopuštanje odgode izvršenja osporavanog rješenja u konkretnom slučaju, pored činjenice da je odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, bilo bi u suprotnosti izričitih zakonskih odredbi te javnom interesu obzirom da je intencija zakonodavca, a u konačnici smisao i svrha Zakona poštivanje kogentnih odredbi Zakona o gradnji. Radi navedenog, valjalo je odlučiti kao pod točkom I. izreke rješenja.

38. U skladu s naprijed navedenim nije osnovan ni prijedlog tužitelja za izdavanjem rješenja o privremenoj mjeri, posebno ne na način kako je to tužitelj u tužbi predložio, iz razloga naprijed navedenih i obrazloženih.

39. Odredbom članka 147. stavkom 1. ZUS-a propisano je da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

40. Kako tužitelj nije uspio u predmetnom upravnom sporu to je valjalo odbiti zahtjev opunomoćenika tužitelja za naknadom troškova predmetnog upravnog spora te riješiti kao pod točkom II. izreke.

U Splitu 13. srpnja 2026.

S U D A C

Leandra Mojtić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana dostave. Žalba se podnosi ovome sudu u 4 primjerka, a o njoj odlučuje Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

- opun. tužitelja

- tuženiku

- pozvati tužitelja na uplatu sudske pristojbe za tužbu i za presudu, po pravom.

- u spis

- kal. do 20.09.2026.