REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Savska cesta 62, Zagreb
Poslovni broj: Pž-2769/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Ivana Mlinarić, u pravnoj stvari tužitelja PAULINO TRGOVINA d.o.o. Mladenići, Mladenići 47, OIB: 11554642876, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Zelić, odvjetnik u Rijeci, Korzo 22, protiv tuženika GRADIS d.o.o. Ičići, Bana Ivana Mažuranića 7, OIB: 51157507650, kojeg zastupa punomoćnik Luka Tomašić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Marčan & Partneri d.o.o. Rijeka, Marije Krucifikse Kozulić 2, radi isplate i prijedloga za osiguranje novčane tražbine prethodnom mjerom, odlučujući o tuženikovoj žalbi protiv rješenja Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-470/2025-25 od 27. travnja 2026., 13. srpnja 2026.
r i j e š i o j e
Odbija se tuženikova žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-470/2025-25 od 27. travnja 2026.
Obrazloženje
1. Rješenjem Trgovačkog suda u Rijeci poslovni broj P-470/2025-25 od 27. travnja 2026. odlučeno je:
„I. Na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Olge Sokolić-Ožbolt sa sjedištem u Rijeci, Užarska 28-30/II poslovni broj sudski predmet: Ovrv-17022/2024, javnobilježnički predmet: UPP/OS-Ovrv-609/2024 od 24. listopada 2024. protiv kojeg je podnesen pravodoban prigovor, a radi osiguranja novčane tražbine tužitelja od 7.454,76 EUR zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku:
-na iznos od 964,57 EUR od 25. studenog 2022.,
-na iznos od 5.971,49 EUR od 12. siječnja 2023.,
-na iznos od 172,90 EUR od 1. srpnja 2023.,
-na iznos od 345,80 EUR od 1. srpnja 2023.
po stopi od 7,31% godišnje do 31. prosinca 2022., od 1. siječnja 2023. po stopi od 10,50% godišnje do 30. lipnja 2023., od 1. srpnja 2023. po stopi od 12,00% godišnje do 31. prosinca 2023., od 1. siječnja 2024. po stopi od 12,50% godišnje do 30. lipnja 2024., od 1. srpnja 2024. po stopi od 12,25% godišnje do 31. prosinca 2024., od 1. siječnja 2025. po stopi od 11,15% godišnje do 30. lipnja 2025., a od 1. srpnja 2025. po stopi od 10,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za osam postotnih poena, te radi osiguranja nastalih troškova ovršnog postupka u iznosu od 235,69 EUR sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 24. listopada 2024. (dana donošenja rješenja o ovrsi) po stopi od 7,25% godišnje do 31. prosinca 2024., od 1. siječnja 2025. po stopi od 6,15% godišnje do 30. lipnja 2025., a od 1. srpnja 2025. po stopi od 5,15% godišnje do isplate, a u slučaju promjene kamatne stope, po stopi koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja uvećano za tri postotna poena određuje se prethodna mjera: 1. Zabranjuje se bankama i svim drugim institucijama u kojima tuženik GRADIS d.o.o. Ičići, Bana Ivana Mažuranića 7, OIB: 51157507650 ima otvorene račune da tuženiku ili trećoj osobi, po nalogu tuženika, isplate s njegovih računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera u t. I. izreke ovog rješenja.
2. Ovo rješenje o osiguranju dostavit će se Financijskoj agenciji na provedbu.
3. Provedbom prethodne mjere predlagatelj osiguranja stječe založno pravo na novčanim sredstvima protivnika osiguranja za koje je određena zabrana isplate.
4. Iznos novčanih sredstava protivnika osiguranja za koje je određena zabrana isplate ne može se prenijeti s tog računa dok zabrana traje, osim radi namirenja potraživanja predlagatelja osiguranja.
5. Ova prethodna mjera bit će na snazi do proteka roka od 15 dana od dana nastupanja uvjeta za ovrhu po presudi u ovom postupku.
II. Tuženik-protivnik osiguranja dužan je tužitelju-predlagatelju osiguranja naknaditi trošak postupka osiguranja u iznosu od 371,00 EUR u roku od 15 (petnaest) dana.“
2. Prvostupanjski sud je tako odlučio jer je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za određivanje prethodne mjere prema odredbi članka 501.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23; dalje: ZPP).
3. Protiv rješenja žalbu je podnio tuženik zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti rješenje i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.
4. Odgovor na žalbu nije podnesen.
5. Žalba nije osnovana.
6. Pobijano rješenje je ispitano na temelju odredaba članka 365. ZPP -a i članka 381 .ZPP-a, u granicama razloga određenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP-a te na pravilnu primjenu materijalnog prava.
7 .U postupanju prvostupanjskog suda koje je prethodilo donošenju pobijanog rješenja, kao ni u pobijanom rješenju, nisu uočene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a niti one na koje se poziva tuženik, članak 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a. Suprotno žalbenim navodima prvostupanjski sud je dao jasne razloge u prilog prihvaćanja predložene prethodne mjere.
8. Prema odredbi članka 501.a ZPP-a, u postupku pred trgovačkim sudovima koji se vodi povodom pravnog lijeka protiv platnog naloga na temelju vjerodostojne isprave ili rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, sud će najkasnije do zaključenja glavne rasprave na prijedlog tužitelja, neovisno o uvjetima za određivanje prethodne mjere, odrediti zabranu banci da tuženiku ili trećoj osobi, po nalogu tuženika, isplati s njegova računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera, u pravilu iznos sporne tražbine, osim ako iz navoda u pravnom lijeku i spisu priloženih isprava proizlazi veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu.
9. Iz ove zakonske odredbe proizlazi da sud može odrediti predmetnu mjeru osiguranja ako su kumulativno ispunjene sljedeće pretpostavke: a) ako se spor o osnovanosti tužbenog zahtjeva vodi povodom prigovora protiv platnog naloga na temelju vjerodostojne isprave ili rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i b) ako je tužitelj do zaključenja glavne rasprave podnio prijedlog da se odredi zabrana banci da tuženiku ili trećoj osobi po nalogu tuženika, isplati s njegova računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera - osim ako iz navoda u pravnom lijeku i spisu priloženih isprava proizlazi veća vjerojatnost da tuženik uspije u sporu. Ako su ispunjene te pretpostavke sud će najkasnije do zaključenja glavne rasprave odrediti predloženu mjeru osiguranja.
10. Odredba članka 501.a ZPP-a upućuju na teret dokazivanja koji je povodom prijedloga za određivanje prethodne mjere na tuženiku. Naime, tužitelj povodom svog prijedloga ne mora dokazivati postojanje veće vjerojatnosti svog uspjeha u sporu. Za tužitelja je dovoljno da se radi o parnici povodom prigovora protiv platnoga naloga na temelju vjerodostojne isprave ili rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, da prijedlog podnese do zaključenja glavne rasprave i da je zatražio mjeru zabrane banci da tuženiku ili trećoj osobi, po nalogu tuženika, isplati s njegova računa novčani iznos za koji je određena prethodna mjera. Tuženik je stranka koja mora u prigovoru protiv platnoga naloga odnosno protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i podnošenjem isprava dokazati veću vjerojatnost da će uspjeti u sporu.
11. Pravilna je ocjena prvostupanjskog suda da su pretpostavke za određivanje prethodne mjere iz članka 501.a ZPP-a u konkretnom slučaju ispunjene.
12. Prva pretpostavka, što nije niti sporno, je ispunjena jer se postupak vodi povodom prigovora tuženika na rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave . Sud će tada odrediti prethodnu mjeru osim ako iz navoda u pravnom lijeku i priloženih isprava ne proizlazi da je veća vjerojatnost tuženika da uspije u sporu, dakle treba ispuniti i drugu pretpostavku. Tužitelj je podnio prijedlog za određivanje prethodne mjere sukladno članku 501.a ZPP-a. Prvostupanjski sud je na temelju priloženih isprava i iskaza zakonskih zastupnika tužitelja i tuženika zaključio da proizlazi veća vjerojatnost da će tužitelj uspjeti u sporu nego tuženik. Tužitelj je dokazao da je tuženik koristio pravo na odbitak pretporeza po jednom od utuženih računa, čime se, sukladno članku 221.b ZPP-a, pretpostavlja postojanje tražbine, a tuženik nije dokazao suprotno. Za ostale utužene račune tužitelj je dostavio potpisane otpremnice, a prema iskazima zakonskih zastupnika stranaka proizlazi dugogodišnja poslovna suradnja. Prvostupanjski sud je uvidom u spis Općinskog suda u Rijeci poslovni broj Povrv-722/2024 ocijenio da nisu osnovani tuženikovi navodi o fakturiranju iste robe drugom društvu jer se predmet spora temelji na drugim računima. Budući da se u postupku odlučivanja o prethodnoj mjeri ocjenjuje postojanje vjerojatnosti, a ne izvjesnost uspjeha u sporu, sud je zaključio da postoji vjerojatnost postojanja tražbine u iznosu od 7.454,76 eura s pripadajućim kamatama te da tuženik nije učinio vjerojatnim svoj uspjeh u sporu. Slijedom toga prvostupanjski sud je zaključio da su ispunjene zakonske pretpostavke za određivanje prethodne mjere iz članka 501.a ZPP-a.
13. Kod odlučivanja o postojanju zakonskih pretpostavki za usvajanje prijedloga za osiguranje dovoljno je reducirati svoja uvjerenja sa stupnja izvjesnosti na stupanj vjerojatnosti. Vjerojatnost je slabiji stupanj uvjerenja o postojanju ili nepostojanju određene činjenice od izvjesnosti o njenom postojanju. Kod donošenja odluke o prijedlogu za određivanje prethodne mjere, ocjenjuje se vjerojatnost uspjeha tuženika u sporu, na temelju navoda iz prigovora i priloženih isprava u spisu. To znači da je prvostupanjski sud bio dužan ispitati je li udovoljeno uvjetima za određivanje predložene mjere sukladno odredbi članka 501.a ZPP-a što je i učinio. Dakle u konkretnoj situaciji ovaj sud nalazi da je prvostupanjski sud pravilno cijeno priloženo očitovanje Ministarstva financija-Porezne uprave iz kojeg je utvrdio da je tuženik za jedan račun koristio pravo na odbitak pretporeza u smislu članka 221. b ZPP-a kao i priloženih isprava, računa i potpisanih otpremnica, na temelju čega je ocijenio da će tužitelj vjerojatno uspjeti u sporu. Slijedom iznijetih okolnosti, relevantnih za odluku o vjerojatnosti uspjeha u parnici, a time i za odluku o prijedlogu za prethodnu mjeru po članku 501.a ZPP-a, tuženik žalbenim navodima kojima osporava ocjenu isprava i iskaza stranka nije doveo u pitanje pravilnost i zakonitost pobijanog rješenja.
14. Valjalo je stoga na temelju članka 380. točke 2. ZPP-a odlučiti kao u izreci ovog drugostupanjskog rješenja.
Zagreb, 13. srpnja 2026.
Sudac
Ivana Mlinarić